Artroza koljena i prehrana: Može li se prehranom utjecati na simptome i tijek bolesti?

Artroza koljena (osteoartritis koljena) jedna je od najčešćih kroničnih bolesti zglobova, a karakteriziraju je bol, ukočenost i smanjena pokretljivost. Radi se o degenerativnom poremećaju hrskavice i okolnih struktura, koji značajno narušava kvalitetu života. Iako ne postoji lijek koji može potpuno zaustaviti bolest, sve je više dokaza da način života, uključujući i prehranu, može imati važan utjecaj na njezin tijek i simptome.

Prehrana kod artroze koljena dugo je bila zanemarena tema, a pacijenti su često prepušteni savjetima s interneta ili popularnih dijeta koje obećavaju brzo rješenje. Međutim, znanstvena istraživanja posljednjih godina donose sve jasniju sliku – ono što jedemo može pomoći u smanjenju upale, ublažavanju boli, ali i u usporavanju napredovanja bolesti.

U ovom članku donosimo pregled mitova i činjenica o prehrani kod artroze koljena, uz naglasak na ono što je potvrđeno u istraživanjima, posebno u najnovijim preglednim radovima.

Mitovi o prehrani i artrozi koljena

Kada se govori o hrani i zdravlju zglobova, kruži mnogo mitova i dezinformacija. Evo najčešćih:

• „Prehrana ne utječe na artrozu“ – dugogodišnji stav bio je da je artroza isključivo mehanička bolest, povezana s trošenjem hrskavice. Danas znamo da prehrana itekako utječe na upalne procese i oksidativni stres u zglobovima.
  
• „Dodaci prehrani mogu izliječiti artrozu“ – mnogi pacijenti posežu za suplementima poput glukozamina, hondroitina ili kolagena, očekujući čudesno poboljšanje. Međutim, iako neki dodaci mogu biti korisni, nijedan ne može izliječiti artrozu.
  
• „Potrebno je potpuno izbaciti određene namirnice“ – popularne dijete često demoniziraju cijele skupine namirnica (npr. ugljikohidrate). No, umjerenost i uravnotežena prehrana daleko su učinkovitiji pristup od strogih zabrana.
  

Utjecaj prehrane na osteoartritis

Znamo da je loša prehrana odgovorna za razvoj mnogih zdravstvenih problema, uključujući pretilost, metabolički sindrom, kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Sve ove bolesti su rizični faktori za razvoj artroze općenito pa tako i artroze koljena.

Pretilost je jedan od glavnih rizičnih čimbenika za artrozu koljena jer višak kilograma dodatno opterećuje zglobove i ubrzava trošenje hrskavice. Istraživanja pokazuju da više od polovice oboljelih od artroze koljena ima višak kilograma. Utjecaj pretilosti na artrozu koljena nadilazi samo mehaničko opterećenje zglobova. Masno tkivo djeluje kao metabolički aktivan organ koji potiče oksidativni stres i pojačava proupalni odgovor u tijelu. Takvo kronično upalno stanje dodatno oštećuje hrskavicu i ubrzava napredovanje bolesti.

Uz mehaničko opterećenje, veliku ulogu imaju i metabolički poremećaji. Metabolički sindrom i inzulinska rezistencija povezani su s bržim napredovanjem bolesti, dok se kod oboljelih često bilježi i povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti.

S druge strane, gubitak tjelesne mase dokazano smanjuje bol i poboljšava funkciju koljena. Najbolji rezultati postižu se kombinacijom pravilne prehrane i ciljane tjelesne aktivnosti, što potvrđuju i velike kliničke studije. Takav pristup ne djeluje samo na simptome, već i na usporavanje same progresije bolesti.

Artroza koljena i prehrana: Činjenice temeljene na dokazima

Suvremena znanstvena literatura naglašava da je utjecaj prehrane na artrozu složen i višedimenzionalan. Prehrambene komponente mogu djelovati na različite načine – smanjujući upalu, modulirajući imunološki odgovor, štiteći hrskavicu od oksidativnog stresa ili regulirajući tjelesnu težinu. U nastavku donosimo pregled ključnih skupina hranjivih tvari i njihov utjecaj na artrozu koljena.

1. Masti i masne kiseline

Masti su važna sastavnica svakodnevne prehrane i imaju značajan utjecaj na zdravlje zglobova. Prehrana bogata mastima povezana je s prekomjernom tjelesnom težinom i povećanim opterećenjem koljena. Međutim to ne znači da masti treba u potpunosti izbjegavati. Preporuke ističu da ukupni unos masti treba činiti 20–35% dnevnog energetskog unosa. Pri tome nije presudan samo njihov udio u prehrani nego i kvaliteta. Zasićene masne kiseline ne bi trebale prelaziti 10%. Upravo odabir zdravih izvora masti može pomoći u očuvanju hrskavice i usporavanju napredovanja artroze.

Zasićene masne kiseline, poput onih u masnom mesu, maslacu i namirnicama životinjskog porijekla, potiču upalu i pogoršavaju stanje hrskavice. Mononezasićene masne kiseline iz maslinovog ulja i avokada pomažu smanjiti upalu i štite zglobove. Polinezasićene masne kiseline iz orašastih plodova i biljnog ulja također djeluju anti-upalno i podržavaju zdravlje hrskavice. Omega-3 masne kiseline, prisutne u masnoj ribi i ribljem ulju, mogu smanjiti bol i upalu te pomoći očuvanju funkcije koljena.

Pravilno odabrane masti, osobito nezasićene i omega-3, mogu biti korisne za očuvanje zdravlja koljena i smanjenje simptoma artroze, dok pretjeran unos zasićenih masti može pogoršati stanje zgloba.

2. Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su glavni izvor energije za tijelo, pružajući gorivo za mišiće, mozak i sve tjelesne funkcije. Prema Smjernicama za prehranu Amerikanaca, 45–65 % dnevnog unosa kalorija osobe trebalo bi dolaziti iz ugljikohidrata. Pri tome je kvaliteta ugljikohidrata jednako važna kao i njihov ukupni unos.

• Visok unos rafiniranih ugljikohidrata (bijeli kruh, slatkiši, gazirani napici) povezan je s nastankom pretilosti i inzulinskom rezistencijom te razvojem šećerne bolesti. Pretjerana prehrana bogata ovim namirnicama potiče kroničnu sustavnu upalu u tijelu i pogoršava simptome artritisa.
  
• Nasuprot tomu, voće, povrće i cjelovite žitarice zdrav su izvor ugljikohidrata i pružaju nutritivne koristi bez poticanja upale – smanjuju upalne markere i pomažu u regulaciji tjelesne težine.
  
• Prehrana bogata vlaknima može smanjiti rizik od razvoja osteoartritisa, osobito koljena, te povoljno utjecati na smanjenje simptoma.

Pravilnim odabirom ugljikohidrata i povećanim unosom vlakana moguće je ublažiti upalu, kontrolirati težinu i očuvati zdravlje koljena.

3. Proteini

Proteini su važni za očuvanje mišićne mase i snage, a jaki mišići oko koljena smanjuju opterećenje na zglob i ublažavaju simptome artroze. Starijim osobama i onima s kroničnim bolestima često je potrebno više proteina od prosječne preporuke (0,8 g/kg tjelesne mase), pa se savjetuje unos od 1,2–1,5 g/kg/dan.

Međutim, previše proteina, osobito iz crvenog i prerađenog mesa, može potaknuti upalu i povećati rizik od metaboličkih bolesti. Zato je važno birati kvalitetne izvore proteina poput ribe, piletine, mahunarki i mliječnih proizvoda s manjim udjelom masnoće.

Uravnotežen unos proteina, s naglaskom na zdrave izvore, ključan je za jačanje mišića i očuvanje funkcije koljena bez dodatnog poticanja upale.

4. Antioksidansi

Antioksidansi igraju važnu ulogu u prevenciji i usporavanju razvoja artroze jer smanjuju učinke oksidativnog stresa u zglobovima. Oksidativni stres nastaje kada se poremeti ravnoteža između stvaranja slobodnih radikala i sposobnosti tijela da ih neutralizira, što može oštetiti hrskavicu i potaknuti upalu. Dovoljna prisutnost antioksidansa pomaže zaštititi hondrocite, očuvati kolagen i smanjiti napredovanje bolesti.

Najviše istraživanja bavilo se ulogom vitamina i minerala s antioksidativnim djelovanjem. Njihov unos može pomoći u zaštiti hrskavice i smanjenju upalnih procesa u zglobovima:

• Vitamin E – Za razliku od vitamina C, čiji učinak na artrozu nije dosljedno potvrđen, vitamin E se pokazao obećavajućim. Istraživanja su pokazala da može smanjiti oksidativni stres i upalu te usporiti napredovanje bolesti.
• Vitamin C – Važan za sintezu kolagena, no rezultati studija o njegovom učinku na artrozu koljena su kontradiktorni, pa se njegova zaštitna uloga još uvijek istražuje.
• Selen – Ovaj mikroelement ključan je za podršku antioksidativnom sustavu organizma, sudjeluje u metabolizmu hormona štitnjače, poboljšava funkciju mozga i regulira reproduktivne funkcije. Unatoč tomu uloga selena u prevenciji i nastanku artroze koljena kontroverzna je stoga se njegovo uzimanje u svrhu poboljšanja simptoma artroze koljena rutinski ne preporučuje.
• Cink – Cink je važan mikronutrijent s antioksidativnim svojstvima koji podržava zdravlje kostiju i može smanjiti oksidativni stres u tijelu. Nalazi se u mesu, plodovima mora i orašastim plodovima, a neki dokazi upućuju da povišen unos može usporiti napredovanje promjena u kostima kod osoba s artrozom.

Preporučuje se unos antioksidansa putem prehrane jer osim potencijalnog povoljnog učinka na zdravlje zglobova, oni su i izvor drugih korisnih nutrijenata poput vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i fitokemikalija.

5. Vitamin D

Vitamin D je ključan za zdravlje kostiju jer povećava koštanu masu, sprječava njen gubitak i održava funkciju mišića. Kod ljudi stvara se pretežito u koži iz provitamina D pod utjecajem sunčevih zraka, što čini otprilike 80–90% ukupnog vitamina D, dok preostali unos dolazi iz hrane i dodataka prehrani. Glavni izvori su masna riba, žumanjak, mlijeko i mliječni proizvodi. Starije osobe mogu zahtijevati dodatnu suplementaciju jer koža s godinama gubi sposobnost proizvodnje vitamina D.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje adekvatan dnevni unos vitamina D za odrasle od 15 µg/dan kako bi se postigla koncentracija 25(OH)D u serumu oko ili iznad cilja od 50 nmol/L. Iako postoje dokazi da vitamin D može ublažiti bol i funkciju zgloba kod osteoartritisa, rezultati kliničkih studija su mješoviti i učinak još nije potpuno potvrđen.

6. Dodaci prehrani za smanjenje boli i očuvanje zdravlja zglobova

Osim već spomenutih mjera, određeni dodaci prehrani mogu imati pozitivan učinak na očuvanje zdravlja koljena i ublažavanje simptoma artroze. Određene tvari dokazano djeluju protuupalno, pomažu u održavanju funkcije zglobne hrskavice te potiču sintezu kolagena i oporavak vezivnog tkiva. Među najistraženijima su glukozamin, metilsulfonilmetan (MSM), kurkumin i Boswellia serrata, koji mogu doprinijeti smanjenju boli, ukočenosti i oteklina te poboljšanju pokretljivosti koljena.

Glukozamin i hondroitin sulfat

Glukozamin i hondroitin su sastavni dijelovi vezivnog tkiva, hrskavice i tetiva. Oni sudjeluju u sintezi kolagena i proteoglikana, čime doprinose jačanju i elastičnosti tetiva. Istraživanja pokazuju da ovi spojevi mogu:

• potaknuti sintezu kolagena tipa I i III (glavni kolagen u tetivama),
• poboljšati mehanička svojstva tetiva, njihovu organizaciju i otpornost na zamor,
• smanjiti bol i ukočenost kod kroničnih tendinopatija.

Metilsulfonilmetan (MSM)

MSM je prirodni izvor sumpora koji sudjeluje u stvaranju kolagena i drugih strukturalnih proteina tetiva i hrskavice. Djeluje protuupalno i analgetski, a često se koristi u kombinaciji s glukozaminom i hondroitinom.
Studije su pokazale da MSM može:

• smanjiti bol i upalu,
• ubrzati oporavak nakon fizičkog napora,
• poboljšati fleksibilnost i pokretljivost zglobova.

Kurkumin

Kurkumin je aktivna tvar kurkume s izraženim protuupalnim i antioksidativnim djelovanjem. Istraživanja su pokazala da kurkumin:

• smanjuje oksidativni stres i stvaranje produkata glikacije kolagena (AGE-kolagen),
• sprječava degeneraciju kolagenskih vlakana i njihovo patološko umrežavanje,
• inhibira stvaranje novih, nepravilnih krvnih žila u oštećenim tetivama, što je čest nalaz kod kroničnih tendinopatija,
• djeluje na NF-κB signalni put, čime smanjuje upalu i apoptozu stanica tetive,
• potiče stvaranje pravilno organiziranih kolagenskih vlakana i poboljšava mehanička svojstva tetiva.

Curcumin C3 kompleks premium je proizvod s visokom koncentracijom kurkumina od čak 95% i dodatkom BioPerina za poboljšanju bioraspoloživost.

👉 Smanjite upalu i olakšajte si bol u tetivama – Saznajte više o Curcumin C3 Complexu!

Boswellia serrata (Boswellinska kiselina)

Boswellia serrata, poznata i kao indijski tamjan, sadrži boswellinske kiseline koje imaju snažno protuupalno djelovanje. Djeluju drugačijim mehanizmom od nesteroidnih antireumatika (NSAID-a) i ne oštećuju sluznicu želuca.
Boswellinske kiseline:

• inhibiraju enzim 5-lipoksigenazu i smanjuju sintezu leukotriena, važnih medijatora kronične upale,
• sprječavaju aktivaciju NF-κB signalnog puta te smanjuju proizvodnju protuupalnih citokina (TNF-α, IL-1, IL-6),
• mogu smanjiti bol, oteklinu i ukočenost u području zahvaćenih tetiva.

Bonelin Flex proizvod je visoke kvalitete za zdravlje zglobova i tetiva koji sadrži jedinstvenu kombinaciju djelatnih tvari. Glukozamin sulfat i Boswellin pomažu u održavanju zdravlja zglobova i ublažavanju simptoma, dok MSM i kurkumin doprinose smanjenju upale i olakšavanju tegoba u tetivama..

👉 Bonelin Flex može biti koristan saveznik u svakodnevnoj brizi o zdravlju zglobova i tetiva – Saznajte više!.

Mediteranska prehrana: saveznik u očuvanju zdravih koljena

Umjesto da se usredotočimo samo na pojedine nutrijente, važno je promatrati prehranu u cjelini i njezin utjecaj na zdravlje koljena. Određeni stilovi prehrane te unos određenih tvari u hrani također mogu utjecati na naše tijelo i pomoći u smanjenju upale i boli.

Znanstveno je dokazano da određeni tipovi prehrane, konkretno mediteranska prehrana, dovodi do smanjenja boli, povećanja pokretljivosti i usporavanja degeneracije hrskavice kod pacijenata s degenerativnom bolesti zglobova.

Mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana je prehrambeni stil koji se temelji na tradicionalnoj prehrani mediteranskih zemalja poput Grčke, Italije, Španjolske i južne Francuske te naše tradicionalne dalmatinske prehrane. Glavne karakteristike mediteranske prehrane uključuju:

Ovaj prehrambeni stil povezan je s brojnim zdravstvenim prednostima, uključujući smanjeni rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Mediteranska prehrana snižava razina upalnih biomarkera u krvi, ublažava oksidativni stres te olakšava kontrolu tjelesne težine, čime se smanjuje opterećenje zglobova i usporava napredovanje bolesti.

S druge strane, prehrana bogata prerađenom hranom, trans-mastima i rafiniranim šećerima povezana je s pogoršanjem simptoma.

Praktične smjernice za bolesnike

Pravilna prehrana i odabrani stil života mogu značajno ublažiti simptome artroze koljena, smanjiti upalne procese, oksidativni stres te pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine. Evo nekoliko smjernica koje se temelje na znanstvenim dokazima:

Uz prehranu, važan je i stil života: redovita tjelesna aktivnost (poput hodanja) dokazano poboljšava funkcionalnost i smanjuje bol, dok pretilost značajno povećava opterećenje koljena.

Zaključak

Artroza koljena složena je bolest na koju utječu brojni čimbenici – od genetike i mehaničkog opterećenja do upalnih i metaboličkih procesa. Prehrana se sve više prepoznaje kao važan modulator tih procesa.

Dokazi pokazuju da uravnotežena prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima, vitaminima i mineralima može pomoći u smanjenju simptoma i usporavanju progresije bolesti. S druge strane, prehrana bogata prerađenom hranom, zasićenim mastima i šećerom može pogoršati stanje.

Važno je naglasiti: prehrana nije lijek, ali je snažan saveznik u borbi protiv artroze koljena. U kombinaciji s redovitom tjelesnom aktivnošću i medicinskim tretmanom, ona može značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih.