Trn u peti: Zašto nastaje i kada je potrebno liječenje

Trn u peti ili petni trn je koštana izraslina s donje strane petne kosti (kalkaneus). Nastaje kao normalna prilagodba tijela na povećano opterećenje petne kosti, plantarne fascije i okolnog mekog tkiva. Najčešće je trokutastog oblika s bazom okrenutom prema petnoj kosti, a vrhom prema masnom tkivu. Često se nađe kao slučajan nalaz na rendgenskim slikama. Iako ga se često veže uz plantarni fascitis ta dva stanja nisu sinonimi. Petni trn je prisutan u 10-20% osoba mlađe i srednje dobi te čak kod 55% osoba starijih od 62 godine. Iako prisutan kod velikog broja ljudi, rijetko uzrokuje tegobe. Simptomi, ako su prisutni, očituju se kao bol ili osjetljivost na donjem dijelu pete pri osloncu na stopalo. Točan uzrok nastanka petnog trna nije poznat međutim postoje čimbenici koji povećavaju vjerojatnost njegovog nastanka. Najvažniji čimbenici koji povećavaju rizik na petni trn su: starija životna dob, upalne artropatije, artroza, povećana tjelesna težina, pretjerana pronacija stopala i plantarni fascitis.

Dijagnoza se postavlja najčešće na temelju rendgenske snimke i karakterističnih simptoma. Trn u peti je potrebno liječiti kada uzrokuje tegobe. Liječenje je uglavnom konzervativno, a obuhvaća redukciju tjelesne težine, nošenje uložaka za petu, fizikalnu terapiju, injekcije kortikosteroida i druge mjere. Cilj liječenja je djelovati na rizične čimbenike i smanjiti opterećenje na petnu kost i plantarnu fasciju te lokalno djelovati na upalu. Kirurško liječenje je rijetko potrebno.

Cilj ovog članka je pružiti sveobuhvatan pregled dijagnoze petnog trna, uključujući njegovu anatomiju, uzroke, simptome i dostupne terapijske opcije. Također će se istražiti najnovija istraživanja i prakse u liječenju ovog čestog i neugodnog stanja, s naglaskom na educiranje čitatelja o najefikasnijim metodama za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života

Petni trn anatomija

Trn u peti raste s koštanog zadebljanja s donje strane petne kosti. Varijabilnog je izgleda, ali ugrubo se može podijeliti na dva tipa:

• pravilan trokutasti petni trn. Ovakvi petni trnovi imaju oštro ograničen rub. Rastu iz šire baze koja je okrenuta prema petnoj kosti te završavaju ušiljenjem, “trnom”, koji je okrenut prema masnom tkivu pete.
• nepravilan petni trn. Trnovi nepravilna oblika nemaju oštro ograničen rub te su nepravilne strukture.

Anatomija stopala je bitna kada govorimo o nastanku petnog trna, a time mislimo prije svega na plantarnu fasciju te mišiće donjeg dijela stopala (tabana).

Plantarna fascija je gusta, vlaknasta traka vezivnog tkiva koja se proteže duž donjeg dijela stopala. Počinje od koštane izbočine s donje strane petne kosti i proteže se duž stopala od pete prema prstima, šireći se u obliku lepeze. Ima ključnu ulogu u održavanju svoda stopala i apsorpciji mehaničkih sila pri hodanju, trčanju i drugim aktivnostima.

Ranije se smatralo da trn u peti nastaje isključivo na mjestu polazišta plantarne fascije s petne kosti. Brojnim istraživanjima je dokazano da petni trn polazi i s drugih dijelova petne kosti. Neka od tih mjesta su vezana za hvatišta mišića donjeg dijela tabana.

Neki dijelovi trna prekriveni su slojem vezivnog tkiva koje je bogato živčanim završetcima i krvnim žilicama što mu “daje za pravo” da bude mogući uzrok boli.

Zašto nastaje trn u peti?

Zašto nastaje petni trn nije u potpunosti jasno. Postoji međutim nekoliko teorija o mehanizmu nastanka petnog trna. Dvije su teorije najviše zastupljene:

• Trakcija “izvlačenje” plantarne fascije. Prva teorija zagovara da trn u peti nastaje uslijed ponavljajućeg vlačnog opterećenja, “izvlačenja” plantarne fascije ili mišića donjeg dijela stopala na njihovom hvatištu za petnu kost. Ovoj teoriji ide u prilog da se petni trn javlja češće u osoba koje su pretile te imaju pretjeranu pronaciju stopala pri hodu. Oba stanja dovode do povećanog i stalnog opterećenja na plantarnu fasciju.
• Pojačani direktni pritisak na petnu kost. Petna kost prenosi većinu tjelesne težine tijela na tlo. Prema Wolfovom zakonu rast kostiju je dinamičan proces i prilagođava se opterećenju koje se na njega stavlja. Poticaj za razvoj petnog trna je pojačani stres u obliku direktne kompresije na petnu kosti i hvatište plantarne fascije pri hodu i stajanju. To uzrokuje reakciju pokosnice petne kosti s posljedičnim rastom kosti. Ovaj proces možemo shvatiti kao mehanizam prilagodbe na kompresivno mehaničko opterećenje. Slično se događa kod rasta koštanih izdanaka (osteofita) na drugim zglobovima kada ih zahvati bolest i kada su pod povećanim opterećenjem.

Istina je negdje u sredini te su vjerojatno oba mehanizma u kombinaciji odgovorna za stvaranje petnog trna. Možemo zaključiti da trn u peti nastaje kao prirodna reakcija tijela na povećano opterećenje stopala bilo trakcijom ili direktnom kompresijom.

Mnogi znanstvenici sugeriraju da nastanak petnog trna može biti dio normalnog procesa starenja. Starenjem raste tendencija prema okoštavanju ligamenata i tetiva na mjestima gdje se spajaju na kost kao i stvaranju osteofita (koštanih izdanaka).

Petni trn – rizični faktori za nastanak

Glavni rizični faktori za nastanak petnog trna su:

• visoka životna dob
• pretilost
• pojačana pronacija stopala pri hodu
• plantarni fascitis
• građa stopala
• upalne artropatije

Životna dob i trn u peti

Starenjem naša vezivna tkiva gube elastičnost i sposobnost prilagodne na vanjska opterećenja i stres pri hodu i stajanju. Plantarna fascija i Ahilova tetiva također gube elastičnost te postaju manje učinkoviti u prijenosu i amortiziranju sila prilikom hoda i opterećenja. Time se povećava sila kojom plantarna fascija “vuče” petnu kost pri hvatištu i povećava rizik od nastanka petnog trna. Povećanjem životne dobi raste i sklonost okoštavanju pri hvatištu tetiva i ligamenata za kost. Starije osobe također imaju promjene u obrascu hoda koje mogu igrati ulogu u razvoju trna. Te promjene uključuju relativno dulje trajanje kontakta pete i srednjeg dijela stopala s podlogom, zajedno sa smanjenom duljinom koraka. Jedno istraživanje navodi da 55% osoba starijih od 62 godine ima trn u peti. Drugo istraživane navodi da je 98,4% onih s petnim trnom bilo starije od 40 godina.

Povećana tjelesna težina

Povećana tjelesna težina dovodi do konstantnog povećanja opterećenja na uzdužni luk stopala, plantarnu fasciju i hvatišta mišića stopala. Istraživanja pokazuju da rizik za pojavu petnog trna raste s povećanjem tjelesne težine. Naime, 46% osoba koji imaju trn u peti imaju i povećanu tjelesnu težinu. Putem praktičnog BMI kalkulatora saznajte imate li povećanu masu za svoju visinu.

Poremećena kinematika stopala – pretjerana pronacija

Pronacija označava pokret u kojem se gležanj “izvrće” prema van prilikom oslonca o podlogu. Suvišna pronacija gležnja tijekom hoda ili sportske aktivnosti pretjerano izlaže plantarnu fasciju opterećenju. Pretjerana pronacija se može očitovati kao ravna stopala. Istraživanja pokazuju da čak 62% pacijenata s trnom u peti ima pretjeranu pronaciju stopala. Sukladno tome, trn u peti se češće viđa kod osoba s ravnim stopalima.

Spol

U mlađoj dobi, ispod 50-e godine, trn u peti se češće javlja kod žena. U starijoj životnoj dobi razlika se gubi te je pojavnost petnog trna podjednaka u oba spola. Pretpostavlja se da je razlog zašto mlađe žene češće imaju trn u peti nošenje visokih potpetica. Hod hodanja u visokim potpeticama prsti su suviše savijeni prema gore, a plantarna fascija je izravnata i istegnuta. Ovakav položaj pojačano opterećuje hvatište plantarne fascije i vjerojatno dovodi do stvaranja trna.

Artritis (osteoartritis i upalne artropatije)

• Neke upalne bolesti zglobova, naročito ankilozantni spondilitis, reaktivni artritis i psorijatični artritis, dovode do upale enteza, pripoja tetiva i ligamenata na kost. Dugotrajna upala dovodi do stvaranja entezofita, koštanih izdanaka.
• Osteoartritis (artroza). Pokazalo se da ljudi koji boluju od osteoartritisa na drugim zglobovima puno češće imaju i petni trn. Čak 92% osoba koje imaju trn u peti imaju osteoartritis s osteofitima (koštani izdanci) na nekom zglobu. Koji je mehanizam odgovoran nije u potpunosti jasno. Pretpostavlja se da osobe s osteofitima na drugim zglobovima imaju određenu sklonost, stvaranju osteofita, tj. “okoštavanju”.

Plantarni fascitis i trn u peti

Plantarni fascitis uzrokuje bol s donje strane pete. Uzrokovan je degenerativnom iritacijom plantarne fascije i okolnih tkiva pri hvatištu za petnu kost uslijed brojnih faktora, najčešće mehaničkog preopterećenja. Plantarna fascija je čvrsta vezivna struktura koja spaja petnu kost i korijen prstiju stopala te čini uzdužni svod stopala. Osim što sudjeluje u formiranju unutarnjeg svoda stopala ima važnu ulogu u biomehanici stopala. Postoje brojne polemike o tome uzrokuje li petni trn plantarni fascitis ili obratno ili je petni trn slučajan nalaz kod osoba s plantarnim fascitisom. Na ovo pitanje nema jasnog odgovora, međutim poznato je da trn u peti i plantarni fascitis dijele iste rizične čimbenike:

• Prekomjerno opterećenje stopala
• Nepravilan oblik stopala
• Pretjerana pronacija stopala
• Nedovoljna gibljivost stopala i gležnja
• Neravnoteža mišića potkoljenice
• Obuća
• Pretilost
• Starenje

Poznato je također da 45-85% osoba s plantarnim fascitisom imaju i petni trn.

Jesu li su trn u peti i plantarni fascitis ista bolest?

Ukratko, NE. Petni trn i plantarni fasciitis su povezana stanja, ali nisu ista bolest. Evo kako se ta dva stanja preklapaju:

• Plantarni fascitis. Nastaje prekomjernim opterećenjem ili ozljedom plantarne fascije pri hvatištu za petnu kost. Ako imate plantarni fascitis, vjerojatno ćete osjećati intenzivnu, probadajuću bol u peti ujutro nakon ustajanja. Bol popušta nakon što malo hodate, ali se vraća ako sjednete i ponovno ustanete kako biste hodali.
• Petni trn može nastati kao reakcija na stres i upalu uzrokovanu plantarnim fascitisom. S vremenom vaše tijelo reagira na stres stvaranjem dodatnog koštanog tkiva. Ovo dodatno tkivo postaje petni trn. Većina ljudi ne osjeća bol od petnog trna, ali kada ju osjećaju, bol je slična boli kao kod plantarnog fascitisa.

Trn u peti simptomi

Petni trn najčešće ne uzrokuju bol u peti. Može se javiti povremena ili kronična bol ako se razvije upala mekih tkiva na mjestu nastanka trna. Općenito, uzrok boli nije sam petni trn, već ozljeda i iritacija mekog tkiva povezana s njim. Kada trn u peti uzrokuje bol, ona se obično osjeća na donjem dijelu pete i tabanu. Simptomi su slični onima kod plantarnog fascitisa. Pri tome je bol obično jača ujutro i nakon dugotrajnog odmora, postupno se smanjujući s aktivnošću. Bol u peti može se također pojaviti na kraju dana ili nakon dugotrajnog stajanja na nogama. Osim toga, aktivnosti visokog intenziteta kao što su trčanje ili skakanje, ili treniranje bosih nogu, često mogu pogoršati simptome.

Budući da trn u peti sam po sebi najčešće ne uzrokuje tegobe potrebno je istražiti koje drugo stanje je glavni krivac za bol u peti. Neke od najčešćih dijagnoza koje uzrokuju bol u peti su:

• Plantarni fascitis
• Sindrom petnog masnog jastučića
• Stres fraktura petne kosti
• Tendinopatija Ahilove tetive (upala Ahilove tetive)
• Haglundova peta
• Upala tetiva stopala
• Sindrom tarzalnog tunela
• Sindrom tarzalnog sinusa

Detaljnije o stanjima koje mogu uzrokovati bol u peti pročitajte OVDJE u zasebnom članku na tu temu.

Dijagnoza

Dijagnoza petnog trna se postavlja na temelju profilne slike rendgena stopala i karakterističnih simptoma. Petni trn se prikazuje kao šiljasta struktura koja polazi s donjeg dijela petne kosti. Na slici se može mjeriti i veličina trna međutim to nema bitnog kliničkog značaja kod odabira liječenja. Detaljna anamneza i fizikalni pregled stopala mogu pomoći u razlikovanju da li je bol u peti uzrokovana petnim trnom ili nekim drugim stanjem.

Kako liječiti trn u peti?

Liječenje petnog trna je potrebno samo ako uzrokuje bol ili nelagodu. Liječenje je uglavnom konzervativno te je usmjereno na smanjenje opterećenja na plantarnu fasciju i petnu kost. Postoje metode liječenja koje možete primjenjivati sami kod kuće dok je za druge metode liječenja potrebno potražiti pomoć liječnika. Bol u peti može se ublažiti protuupalnim lijekovima. Druge mjere, poput fizikalne terapije i istezanja plantarne fascije, mogu pomoći u smanjenju boli. Obuća s dodatnim jastučićima ili ulošcima za cipele, poput silikonskih jastučića za pete, može pomoći u smanjenju boli prilikom stajanja ili hodanja. U najtežim slučajevima ako konzervativne mjere nisu dale uspjeha potrebno je kirurško liječenje.

Cilj liječenja petnog trna nije smanjenje ili nestanak petnog trna nego smanjenje boli i povećanje funkcije. Potpuno otklanjanje boli moguće je i bez ikakve promjene u veličini trna.

Način liječenje petnog trna se u velikoj mjeri podudara s liječenjem plantarnog fascitisa.

Metode samopomoći i lijekovi

• Odmor i promjena aktivnosti. Smanjenje kompresivnog opterećenja na stopalo i plantarnu fasciju pomaže u smanjenju upale i boli. To uključuje izbjegavanje produženog stajanja ili skakanja te tračanja kod fizički aktivnih osoba.
• Ortopedski ulošci i ortoze. Anatomski ulošci najčešće imaju potporu za uzdužni svod stopala čime se rasterećuje plantarna fascija. Ulošci također mogu smanjiti pretjeranu pronaciju stopala te pružiti potporu za spuštena stopala odnosno visoke lukove stopala. Silikonski jastučići ili umetci za petu smanjuju iritaciju i opterećenje koje se javljaju pri svakom koraku.
• Obuća. Odabir ispravne obuće može biti važan čimbenik u kontroli boli u peti kod petnog trna. Pravilno odabrana obuća pruža podršku za stopalo i olakšava pritisak na bolna mjesta. Umetak (uložak) bi trebao biti mekan, potplat mekan, ali čvrst s donje strane. Trebalo bi izbjegavati ravnu obuću s tvrdim tankim potplatom. Ne preporučuje se hodati bos, naročito ne po tvrdim podlogama.
• Vježbe za petni trn. Znamo da slabost mišića potkoljenice i stopala te smanjena fleksibilnost plantarne fascije i Ahilove tetive mogu biti faktori za nastanak petnog trna. Vježbe imaju povoljan učinak na ublažavanje boli kod petnog trna i plantarnog fascitisa. Uključuju istezanje stražnjih mišića potkoljenice (mišići gastrocnemius i soleus) i Ahilove tetive. Mogu se izvoditi u stojećem ili ležećem položaju. Uz vježbe istezanja stražnje lože u dnevnu rutinu treba uključiti vježbe za istezanje plantarne fascije. Vježbe je potrebno izvoditi svakodnevno, nekada i više puta dnevno.

• Primjena leda. Hlađenje zahvaćenog područja može ublažiti bol. Led primjenjujte direktno na hvatište plantarne fascije za petnu kost što je obično najbolnije mjesto, ne dulje od 5-10 minuta. Postupak valja ponavljati nekoliko puta dnevno.
• Smanjiti tjelesnu težinu. Višak tjelesne mase povećava opterećenje stopala i plantarne fascije te povećava rizik za trn u peti. Težinu bi trebalo održavati tako da BMI (Indeks tjelesne mase) bude ispod 25.
• Tablete za petni trn. Najčešće su u primjeni nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) poput ibuprofena, diklofenaka ili naproksena. Oni imaju analgetsko i protuupalno djelovanje.

Naprednije konzervativne metode liječenja

• Noćne udlage za trn u peti. Udlaga se postavlja na stopalo prije spavanja. Dovodi stopalo u položaj od 90 stupnjeva naspram osovine potkoljenice. Nošenje udlage noću dovodi do istezanja plantarne fascije čime se smanjuje bol.
• Fizikalna terapija. Od metoda fizikalne terapije najčešće se koriste LASER, ultrazvuk, elektroterapija i fonoforeza.
• Udarni val. Metoda liječenja koja koristi zvučne valove visoke energije za poticanje cijeljenja tkiva i smanjenje boli. Udarni val se pokazao učinkovitim kod pacijenata s petnim trnom u otprilike 2/3 slučajeva. Mehanizam djelovanja udarnog vala nije sasvim poznat međutim smatra se da uzrokuje mikrotraumu i potiče stvaranje novih krvnih žila. Također stimulira živčane završetke u tkivu što djeluje na smanjenje boli. Povećava propusnost staničnih membrana što potiče cijeljenje tkiva. Obično se primjenjuje 1x tjedno kroz 3-5 tjedana. Poboljšanje može nastupiti već nakon prvog tretmana, ali najčešće nakon drugog ili trećeg tretmana.

• Injekcije kortikosteroida. Kortikosteroidi imaju snažno protuupalno djelovanje i dovode do smanjenja upale i otekline. Primjenjuju se putem injekcije direktno na mjesto hvatišta plantarne fascije za petnu kost. Poželjna je aplikacija uz kontrolu ultrazvuka kako bi se osigurala točnost primjene. Treba biti oprezan kod ponovljenih injekcija zbog mogućeg rizika od oštećenja tkiva. Ponavljane injekcije steroida mogu uništiti masni jastučić pete i učiniti plantarnu fasciju sklonijom pucanju.
• Plazma bogata trombocitima (PRP). PRP ( od eng. “Platelet-rich plasma”) relativno je nova metoda liječenja za trn u peti. Pri dobivanju preparata plazme koristi se pacijentova vlastita krv tako da su nuspojave i neželjeni učinci svedeni na minimum. Nakon pripreme, plazma se injekcijom ubrizgava u tkivo na mjesto hvatišta plantarne fascije za petnu kost. Preparat PRP-a sadrži visoku koncentraciju trombocita i faktora rasta koji imaju potencijal za poticanje zacjeljivanja tkiva i smanjenje upale. Plazma bogata trombocitima se obično primjenjuje 3 puta u razmaku od tjedan dana.
• Terapija zračenjem (radioterapija). Terapija zračenjem (radioterapija) koristi rendgensko zračenje niskog intenziteta za liječenje boli kod petnog trna. Koristi se kada pacijenti ne reagiraju na protuupalne lijekove, injekcije kortikosteroida ili druge metode poput uložaka za cipele ili udarnog vala. Radioterapija bolnih petnih trnova može pružiti dugotrajno olakšanje boli kod više od 80% liječenih pacijenata. Najbolji rezultati postižu se kada se terapija započne unutar prvih 6 mjeseci nakon pojave simptoma. Koristi se niska doza zračenja te su nuspojave zanemarive.

Kirurško liječenje

Kirurško liječenje kod petnog trna se smatra posljednjim rješenjem kada su sve druge mogućnosti liječenja zakazale, a simptomi i dalje traju.  Cilj kirurškog zahvata je ukloniti koštanu izbočinu (petni trn) i sanirati bilo kakvo popratno oštećenje mekog tkiva. To najčešće uključuje i zarezivanje i popuštanje plantarne fascije. Može se koristiti klasični (otvoreni) pristup ili endoskopska operacija.

Prevencija

Prethodno smo nabrojali čimbenike koji povećavaju rizik od razvoja petnog trna. Neke čimbenike možete odmah promijeniti ili promijeniti s vremenom. Druge ne možete promijeniti.

Promjene koje možete napraviti odmah

• Ako trčite ili džogirate, birajte mekane površine poput trave i staza umjesto tvrdih površina kao što su nogostupi i asfalt.
• Nosite cipele koje odgovaraju vašim stopalima i pružaju podršku vašim lukovima.
• Nosite papuče ili cipele ako hodate po parketu ili pločicama. Ne hodajte bosi po tvrdim podlogama.
• Prilagodite način hoda kako biste smanjili pritisak na pete.

Promjene koje možete napraviti s vremenom

• Smršavite kako biste smanjili pritisak na stopalo.
• Promijenite svoju dnevnu rutinu kako biste manje stajali na nogama.

Stvari koje ne možete promijeniti

• Kako starite, vaša plantarna fascija postaje manje fleksibilna, sklonija oštećenju i veća je vjerojatnost da ćete razviti plantarni fascitis. Postupno gubite prirodne jastučiće od masnog tkiva na dnu stopala.
• Imate ravna stopala ili visoke lukove stopala.

Najčešća pitanja

Hoće li moj petni trn ikada nestati?

Jednom kada imate petni trn, uvijek ćete ga imati! Srećom, petni trnovi općenito rijetko stvaraju probleme. Liječenje je potrebno samo kod pojave simptoma. Ako imate petni trn pokušajte pridržavati se preventivnih mjera.

Kako razbiti petni trn?

Kada netko postavi ovo pitanje najčešće misli na primjenu udarnog vala u liječenje tegoba s petnim trnom. Ranije smo naveli da je udarni val vrlo učinkovita metoda u liječenju pacijenata s petnim trnom i plantarnim fascitisom. Pretpostavljamo da djeluje preko raznih mehanizama; poboljšanje cirkulacije, direktno analgetsko djelovanje, cijeljenje tkiva itd. Da li udarni val može “razbiti”, tj. u potpunosti ukloniti petni trn? Odgovor je NE. Međutim postoje istraživanja koja pokazuju da se veličina petnog trna smanji u otprilike trećine ili četvrtine pacijenata nakon primjene udarnog vala. Naposljetku, ne moramo se zamarati činjenicom da li je petni trn tu, da li se povećao ili smanjio. Jer uz pravilno liječenje moguće je postići da bol potpuno nestane iako se veličina trna ne mijenja.

Pomažu li flasteri za trn u peti?

Kada se spominju flasteri za trn u peti najčešće se ne misli na klasične flastere koji se koriste za porezotine ili tretman kurjih očiju jer takvi flasteri na trn u peti ne postoje. Postoje elastične trake koje se lijepe za kožu stopala i gležnja. a zovu se kinesiotaping. Kinesiotaping je metoda koja se koristi za olakšavanje simptoma plantarnog fascitisa i petnog trna. Ova tehnika uključuje nanošenje elastičnih traka na stopalo kako bi se smanjila bol, poboljšala cirkulacija i podržala funkcija mišića i tetiva. Kinesiotaping može pomoći u smanjenju upale i oticanja, kao i u stabilizaciji stopala, čime se omogućava lakše kretanje i ubrzava oporavak. Mnogi pacijenti osjete značajno olakšanje simptoma nakon pravilnog postavljanja traka, što ovu metodu čini korisnim dodatkom u liječenju ovih stanja.

Može li se upotrijebiti neka krema za trn u peti?

Za trn u peti mogu se koristiti sljedeći pripravci:

1. Protuupalni gelovi i kreme: Ovi proizvodi često sadrže nesteroidne protuupalne lijekove (NSAR) poput ibuprofena ili diklofenaka. Pomažu smanjiti upalu i bol kada se nanesu izravno na zahvaćeno područje.
2. Kapsaicinska krema: Dobivena iz čili papričica, kapsaicinska krema može pomoći smanjiti bol smanjujući količinu supstance P, kemikalije u tijelu koja prenosi bolne signale.
3. Eterična ulja i biljne kreme: Nekim pacijentima pomaže korištenje krema koje sadrže eterična ulja poput paprene metvice, eukaliptusa ili arnike. Ove kreme mogu pružiti osjećaj hlađenja i smanjiti nelagodu.
4. Krioterapijski gelovi: Ovi gelovi pružaju efekt hlađenja i mogu pomoći “umrtviti” područje, smanjujući bol i oticanje.

Kreme i gelovi mogu pružiti simptomatsko olakšanje, i ne mogu biti jedini oblik liječenja. Često se koriste u kombinaciji s drugim oblicima liječenja.

Trn u peti i magnezij

Osim kalcija i vitamina D, magnezij je nutrijent koji također igra ulogu u zdravlju kostiju. Ovaj nutrijent predstavlja ključni kofaktor za enzime neophodne za sintezu koštanog matriksa. Ima ulogu u formiranju kostiju stimulirajući stanice koje izgrađuju kost (osteoblasti). Nedostatak magnezija može dovesti do smanjenja razine kristala hidroksiapatita (glavne komponente kosti), povećanja lučenja molekula koje stimuliraju upalu i razgradnju kostiju. Međutim, ne postoje konkretna saznanja kako magnezij utječe, te da li uopće utječe na stvaranje petnog trna. U skladu s navedenim dokazima ne vidim osnove za primjenu magnezija u liječenju simptoma petnog trna.

IZVORI

Kirkpatrick J, Yassaie O, Mirjalili SA. The plantar calcaneal spur: a review of anatomy, histology, etiology and key associations. J Anat. 2017 Jun;230(6):743-751. doi: 10.1111/joa.12607. Epub 2017 Mar 29. PMID: 28369929; PMCID: PMC5442149.

Zwirner J, Singh A, Templer F, Ondruschka B, Hammer N. Why heel spurs are traction spurs after all. Sci Rep. 2021 Jun 24;11(1):13291. doi: 10.1038/s41598-021-92664-4. PMID: 34168232; PMCID: PMC8225903.

Velagala VR, Velagala NR, Kumar T, Singh A, Mehendale AM. Calcaneal Spurs: A Potentially Debilitating Disorder. Cureus. 2022 Aug 28;14(8):e28497. doi: 10.7759/cureus.28497. PMID: 36185871; PMCID: PMC9514376.

Li J, Muehleman C. Anatomic relationship of heel spur to surrounding soft tissues: greater variability than previously reported. Clin Anat. 2007 Nov;20(8):950-5. doi: 10.1002/ca.20548. PMID: 17948294.

Li, J., & Muehleman, C. (2007). Anatomic relationship of heel spur to surrounding soft tissues: Greater variability than previously reported. Clinical Anatomy, 20(8), 950–955. doi:10.1002/ca.20548.

Mücke R, Schönekaes K, Micke O, Seegenschmiedt MH, Berning D, Heyder R. Low-dose radiotherapy for painful heel spur. Retrospective study of 117 patients. Strahlenther Onkol. 2003 Nov;179(11):774-8. doi: 10.1007/s00066-003-1126-9. PMID: 14605748.

Hayta E, Salk I, Gumus C, Tuncay MS, Cetin A. Extracorporeal shock-wave therapy effectively reduces calcaneal spur length and spur-related pain in overweight and obese patients. J Back Musculoskelet Rehabil. 2016 May 20. doi: 10.3233/BMR-160708. Epub ahead of print. PMID: 27232085.

Topalović I, Nešić D, Mitrović S, Jerković VM, Konstantinović L. The Efficacy of Focused Extracorporeal Shock Wave Therapy and Ultrasound Therapy in the Treatment of Calcar Calcanei: A Randomized Study. Biomed Res Int. 2023 Feb 20;2023:8855687. doi: 10.1155/2023/8855687. PMID: 36860813; PMCID: PMC9970705.

Cosentino R, Falsetti P, Manca S, De Stefano R, Frati E, Frediani B, Baldi F, Selvi E, Marcolongo R. Efficacy of extracorporeal shock wave treatment in calcaneal enthesophytosis. Ann Rheum Dis. 2001 Nov;60(11):1064-7. doi: 10.1136/ard.60.11.1064. PMID: 11602481; PMCID: PMC1753417.

Groenendijk I, van Delft M, Versloot P, van Loon LJC, de Groot LCPGM. Impact of magnesium on bone health in older adults: A systematic review and meta-analysis. Bone. 2022 Jan;154:116233. doi: 10.1016/j.bone.2021.116233. Epub 2021 Oct 16. PMID: 34666201.