Plantarni fascitis: najčešći “krivac” za bol u peti

Plantarni fascitis uzrokuje bol s donje strane pete. Dapače, to je najčešći uzrok boli u peti te je uzrokom boli u stopalu u čak 15% pacijenata. Uzrokovan je degenerativnom iritacijom plantarne fascije i okolnih tkiva pri hvatištu za petnu kost uslijed brojnih faktora, najčešće mehaničkog preopterećenja. Plantarna fascija je čvrsta vezivna struktura koja spaja petnu kost i korijen prstiju stopala te čini uzdužni svod stopala. Osim što sudjeluje u formiranju unutarnjeg svoda stopala ima važnu ulogu u biomehanici stopala. U prošlosti se smatralo da je glavni mehanizam nastanka upala plantarne fascije što i sugerira nastavak -itis u riječi planatrni fascitis. Međutim istraživanjima unatrag 20 godina dokazano je da se prvenstveno radi o degenerativnom procesu, a ne o upali. Plantarni fascitis se često neopravdano naziva, petni trn ili trn u peti. Trn u peti, iako česti pratitelj plantarnog fascitisa, najčešće nije sam po sebi uzrokom boli.

Plantarni fascitis se javlja i kod fizički neaktivnih osoba, ali i kod osoba koje se bave sportom, naročito trkača i skakača. Najčešće se viđa u osoba od 40 do 60 godina i to nešto učestalije kod žena nego kod muškaraca. Liječenje zna biti izazovno i najčešće je konzervativno. Uključuje odmor, redukciju tjelesne težine, promjenu aktivnosti, nošenje uložaka, fizikalnu terapiju i vježbe.

U današnjem članku pokušat ću Vam dati uvid u uzroke plantarnog fascitisa, rizične čimbenike, simptome i opcije liječenja kako bi mogli bolje razumjeti ovo stanje i donijeti informirane odluke o svom zdravlju.

Plantarna fascija – građa i funkcija

Plantarna fascija je gusta, vlaknasta traka vezivnog tkiva koja se proteže duž donjeg dijela stopala. Ima ključnu ulogu u održavanju svoda stopala i apsorpciji mehaničkih sila pri hodanju, trčanju i drugim aktivnostima.

Plantarna fascija_ građa, anatomija stopala
Plantarna fascija

Građa

Plantarna fascija počinje od koštane izbočine – medijalnog tuberkula s donje strane petne kosti (kalkaneus). Proteže se duž stopala od pete prema prstima, šireći se u obliku lepeze. Sastoji se od tri dijela, glavnog središnjeg i dva manja dijela:

  • Medijalni (unutarnji) dio: Proteže se duž unutrašnje strane stopala.
  • Srednji dio: Proteže se duž središnjeg dijela stopala. Ovo je najširi i najjači dio plantarne fascije.
  • Lateralni (vanjski ) dio: Proteže se duž vanjske strane stopala.

Plantarna fascija završava se razdjeljivanjem u pet traka koje se pripajaju na bazne kosti prstiju (proksimalne falange).

Plantarna fascija_anatomija
Plantarna fascija – anatomija

Funkcija

  • Podrška svodu stopala: Plantarna fascija igra ključnu ulogu u održavanju uzdužnog svoda stopala. Njena napetost pomaže u zadržavanju svoda tijekom stajanja i hodanja.
  • Apsorpcija i amortizacija sila: Djeluje kao amortizer, apsorbirajući mehaničke sile pri svakom koraku. Smanjuje opterećenje na druge strukture stopala i noge.
  • Prijenos snage: Plantarna fascija pomaže u prijenosu sile iz pete prema prstima tijekom hoda, djelujući slično kao opruga što omogućuje učinkovitije kretanje.

Što je planatrni fascitis i zašto nastaje?

Plantarni fascitis, kao što mu ime sugerira, se izvorno smatrao akutnom upalnom bolešću. Kasnija istraživanja na uzorcima plantarne fascije pokazala su degeneraciju s fragmentacijom kolagenih vlakana, mikro-pukotine s degeneracijom plantarne fascije te odsustvo upalnih stanica. Ove promjene odražavaju kronični degenerativni proces bez upale. Stoga danas plantarni fascitis smatramo degenerativnom bolešću. Degenerativne promjene i bol se uglavnom javljaju na samom hvatištu plantarne fascije za petnu kost. Što je točno uzrok degeneracije plantarne fascije nije u potpunosti jasno. Međutim, smatra se da je plantarni fascitis uzrokovan prekomjernim opterećenjem koje se uglavnom javlja kao rezultat ponavljajućeg naprezanja ili kao posljedica traume. Ponavljajući stres povezan s uspravnim stajanjem i nošenjem težine uzrokuje mikro-pukotine u plantarnoj fasciji. Stalno istezanje i naprezanje fascije rezultira promjenama u građi fascije i kroničnom degeneracijom. Trn u peti, koštana izraslina, se često viđa kod pacijenata s plantarnim fascitisom međutim nije povezan s njegovim nastankom.

Plantarni fascitis vs. petni trn: ima li razlike?

Ukratko, DA! Trn u peti i plantarni fascitis su dva različita stanja koja uzrokuju bol u peti, ali imaju različite uzroke. Petni trn je koštani izdanak na petnoj kosti, koji može, ali i ne mora uzrokovati bol. S druge strane, plantarni fascitis uključuje degenerativnu iritaciju plantarne fascije, što se često očituje oštrom boli u peti.

Trn u peti je prisutan kod otprilike 50% pacijenata s plantarnim fascitisom. Više od 15% opće populacije ima petni trn vidljiv na rendgenskoj snimci, a da pri tome nema nikakvih tegoba. Petni trn se može pojaviti neovisno o plantarnom fasciitisu, a isto vrijedi i obrnuto. U slučaju postojanja plantarnog fascitisa skupa s petnim trnom, plantarni fascitis je u većini slučajeva uzrokom tegoba, dok je petni trn puno rjeđe. Iako se u našem podneblju pojmovi trn u peti i plantarni fascitis neopravdano koriste kao sinonimi, ove pojmove ne bismo smjeli miješati.

trn u peti_rendgenska snimka
Trn u peti – rendgenska snimka

Tko najčešće obolijeva i rizični faktori za plantarni fascitis

Ranije smo napomenuli da je uzrok plantarnog fascitisa kronično prekomjerno opterećenje plantarne fascije što rezultira kroničnom degeneracijom fascije i boli. Plantarni fascitis se učestalije javlja kod:

  • Najčešće se javlja kod radno aktivnog stanovništva u dobi između 25 i 65 godina. naročito između 40-60 godine
  • nešto češće se javlja kod žena
  • 10-15% svih tegoba sa stopalima možemo pripisati plantarnom fascitisu
  • češće se viđa kod trkača te 10% svih ozljeda u trkača otpada na plantarni fascitis. Smatra se da će 22% trkača u nekom periodu imati simptome plantarnog fascitisa
  • javlja se obostrano u trećine slučajeva
  • Povećana tjelesna težina. Plantarni fascitis češće se javlja u osoba s povišenim indeksom tjelesne težine (>25 kg/m2)

Postoje određeni predisponirajući čimbenici koji povećavaju rizik za razvoj plantarnog fascitisa, a uključuju:

  • Prekomjerno opterećenje stopala. Naglo povećanje tjelesne aktivnosti i započinjanje nove aktivnosti koja opterećuje stopala. Npr. osoba koja počne prakticirati trčanje, a prethodno nije trčala. Ili trkač koji naglo poveća intezitet treninga. Dugotrajno stajanje ili nošenje teškog tereta također su faktori rizika za nastanak plantarnog fascitisa.
  • Nepravilan oblik stopala: Anatomske varijacije stopala, uključujući ravna stopala (pes planus) ili visoke svodove stopala (pes cavus), mogu stvarati neravnotežu u opterećenju i pridonositi razvoju plantarnog fasciitisa.  Pes planus (ravno stopalo) može uzrokovati povećano naprezanje na hvatištu plantarne fascije. Pes cavus (visoki svod stopala) može izazvati pretjerano opterećenje pete jer stopalo nije efikasno kod apsorpcije šoka pri opterećenju.
  • Pretjerana pronacija stopala. Pronacija označava pokret u kojem se gležanj “izvrće” prema van. Suvišna pronacija gležnja tijekom sportske aktivnosti pretjerano izlaže plantarnu fasciju opterećenju.
  • Nedovoljna gibljivost stopala i gležnja. Nedostatak normalne dorzifleksije stopala (pokret povlačenja stopala prema sebi) povećava rizik za razvoj plantarnog fascitisa.
  • Neravnoteža mišića potkoljenice. Skraćenje mišića stražnje lože potkoljenice, prije svega gastrocnemijusa i soleusa čest su nalaz u pacijenata s ovim stanjem. Smatra se da ovi zategnuti i skraćeni mišići mogu izmijeniti normalnu biomehaniku hoda uz posljedično povećanje opterećenja na plantarnu fasciju.
  • Obuća. Nošenje neudobne ili istrošene obuće, naročito tijekom sporta može uzrokovati pretjeranu napetost i opterećenje plantarne fascije.
  • Pretilost: Višak tjelesne mase povećava opterećenje stopala i plantarne fascije, što može uzrokovati iritaciju i bol.
  • Promjene u sportskim aktivnostima: Intenzivne sportske aktivnosti, osobito one koje uključuju skakanje ili trčanje, mogu povećati rizik od plantarnog fasciitisa.
  • Starenje: Starenje može smanjiti elastičnost i sposobnost regeneracije tkiva, što povećava osjetljivost na ozljede i upalu.

Simptomi

Vodeći simptom plantarnog fascitisa je bol s donje strane pete. Ostali karakteristični simptomi:

  • Pacijenti najčešće navode progresivnu bol u donjem i unutrašnjem dijelu pete
  • Bol se može širiti prema prstima duž unutrašnjeg svoda stopala ili gore prema gležnju i potkoljenici
  • Bol u peti je najčešće oštra, intezivna, najizraženija pri prvim koracima nakon ustajanju iz kreveta ujutro. Također pri ustajanju nakon duljeg sjedenja danju također se mogu javiti bolovi.
  • Bol često popušta pri hodanju ili početku sportske aktivnosti da bi se tijekom dana ponovno pojačavala s povećanjem aktivnost ili kod duljeg stajanja.
  • Bol se obično može izazvati pritiskom  prsta na donji i unutrašnji dio pete, na mjestu gdje se plantarna fascija pričvršćuje za petnu kost.
  • oslonac bosonogom petom na tvrdi predmet (Lego kockica ili kamenčić) pri hodu izaziva intezivnu oštru bol
  • Ponekad se bol može izazvati pregibanjem prstiju i stopala prema sebi. 

Plantarni fascitis – postavljanje dijagnoze

Dijagnoza plantarnog fascitisa najčešće se postavlja na temelju karakterističnih simptoma i fizikalnog pregleda pacijenta. Liječnik će tijekom razgovora s pacijentom pokušati saznati podatke o:

  • duljini trajanja tegoba
  • karakteru boli
  • lokalizaciji boli
  • čimbenicima koji pogoršavaju ili ublažajavju bol
  • o svakodnevnim fizičkim opterećenjima bilo u sportu ili na radnom mjestu

Tijekom fizikalnog pregleda bitno pregledati postoje li rizični faktori koji mogu dovesti do razvoja plantarnog fascitisa:

  • deformacije u građi stopala – ravna stopala ili povišeni svodovi stopala
  • zategnuti mišići potkoljenice
  • skraćenje Ahilove tetive
  • manjak dorzifleksije stopala

Neophodno je procijeniti hod pacijenta kako bi se procijenili biomehanički faktori, npr. pretjerana pronacija stopala te snaga mišića. Fizikalni pregled uključuje i palpaciju petne kosti i testove koji reproduciraju bol.

Plantarni fascitis je u pravilu klinička dijagnoza te dodatne slikovne pretrage najčešće nisu potrebne.  U nekim slučajevima, potrebno je učiniti rendgen stopala ili ultrazvuk.

  • Rendgenski snimci stopala. Mogu biti naručeni kako bi se isključile druge moguće uzroke boli, kao što su stres frakture i ili artroza. Trn u peti se često prikaže na rendgenskim snimkama stopala, međutim najčešće nije uzrokom boli već slučajan nalaz.
  • Ultrazvuk je odlična dijagnostička metoda za pregled mekih tkiva. Može prikazati kalcifikate na hvatištu fascije za petnu kost te oteklinu i zadebljanje plantarne fascije.
plantarni fascitis - ultrazvučni prikaz
Plantarni fascitis: ultrazvučni prikaz; lijevo) vidljivo zadebljanje plantarne fascije desno) uredan nalaz. Ljubaznošću Huy Sruy-ja, Radiopaedia.org. slučaj broj rID: 82218

Drugi potencijalni uzroci boli u peti: su atrofija masnog jastučića, stres frakture te kompresije živaca u toj ragiji, najčešće sindrom tarzalnog tunela. Detaljnije o boli u peti pročitajte u zasebnom članku.

Pravodobna dijagnoza je ključna za započinjanje odgovarajućeg liječenja i prevenciju komplikacija, a individualizirani pristup svakom pacijentu igra ključnu ulogu u uspješnom liječenju ovog stanja.

Plantarni fascitis – liječenje

Liječenje plantarnog fascitisa ovisi o ozbiljnosti simptoma i individualnim karakteristikama pacijenta. Započinje se uvijek s manje invazivnim tj. konzervativnim metodama. Cilj liječenja je smanjiti bol i korigirati čimbenike koji su doveli do razvoja tegoba. Čak i uz liječenje, može proći nekoliko tjedana ili mjeseci do potpunog nestanka tegoba. Mnogi pacijenti će za vrijeme trajanja tegoba biti prisiljeni odustati od fizički zahtjevnih aktivnosti i sporta.

Uzroci nastanka plantarnog fascitisa nisu u potpunosti razjašnjeni stoga liječenje može ponekad biti izazovno. Pri planiranju liječenja treba obratiti pažnju na korekciju rizičnih čimbenika koji su doveli do razvoja tegoba (skraćenje Ahilove tetive, slabost mišića potkoljenice i stopala, skraćenje stražnje lože).

Liječenje je podijeljeno u 3 faze te se temelji na preporukama Časopisa za kirurgiju stopala i gležnja iz 2010. godine te Ortopedske sekcije američkog udruženja za fizikalnu terapiju iz 2014. godine. Podjela u liječenje kroz 3 faze nije uvijek striktna. Po procjeni liječnika odrđeni postupci iz 2. i 3. faze mogu se primijeniti i ranije.

I. FAZA – PRVA LINIJA LIJEČENJA

Oblici liječenja navedeni ispod se primjenjuju kao prva linija liječenja. Liječenje bi trebalo trajati minimalno 6 tjedana.

MANUALNA TERAPIJA

Manualna terapija podrazumijeva mobilizaciju zglobova, mobilizaciju mekih tkiva ili masažu od strane posebno educiranog fizioterapeuta. Mobilizacija zglobova može uključivati tehnike pasivnih pokreta unutar ili na kraju opsega pokreta zgloba radi povećanja njegove pokretljivosti. Mobilizacija mekih tkiva definirana je kao pasivni pokret mekih tkiva, uključujući fasciju, mišiće i ligamente, kako bi se smanjila bol i/ili poboljšao opseg pokreta. Manualna terapija ima za cilj povećanje fleksibilnsoti mekih tkiva i zglobova noge kako bi smanjila bol i povećala funkcija.

ODMOR I PROMJENA AKTIVNOSTI

Smanjenje kompresivnog opterećenja na stopalo i plantarnu fasciju pomaže u smanjenju upale i boli. To uključuje izbjegavanje produženog stajanja ili skakanja i tračanja kod fizički aktivnih osoba.

VJEŽBE ZA PLANTARNI FASCITIS – VJEŽBE ISTEZANJA PLANTARNE FASCIJE, STRAŽNJE LOŽE I AHILOVE TETIVE

Pretjerana napetost i manjak fleksibilnosti Ahilove tetive i stražnje lože kao i ograničen opseg pokreta u gležnju rizični su faktor za nastanak plantarnog fascitisa. Vježba uključuje istezanje stražnjih struktura lista, uključujući mišiće gastrocnemius i soleus, Ahilovu tetivu i srodne strukture. Može se izvoditi u stojećem (opterećenom) ili ležećem (neopterećenom) položaju. Istezanje se može raditi s ispruženim koljenom kako bi se ciljano istegnuo gastrocnemius ili sa savijenim koljenom kako bi se istegnuli soleus i drugi kratki plantarni fleksori. Uz vježbe istezanja stražnje lože treba uključiti vježbe za istezanje plantarne fascije.

Istezanje se izvodi u stojećem ili ležećem položaju, primjenom pritiska na prednji dio stopala dok su prsti istegnuti u prema vama. Može se i primijeniti dodatni pritisak na plantarnu fasciju tijekom istezanja. Vježbe istezanja potrebno je raditi svakodnevno, nekoliko puta dnevno.

Vježbe za petni trn – istezanje stražnje lože sjedeći
Vježbe za petni trn – istezanje stražnje lože stojeći

KINESIOTAPING

Kinesiotaping podrazumijeva primjenu krutih ili elastičnih traka koje se pričvršćuju na kožu u području stopala ili gležnja. Krute trake mogu pružiti mehaničku podršku gležnju, dok elastična traka može pružiti potporu omogućujući kretanje. Učinak kinesiotapinga je kratkoročan i traje do 4 tjedna.

ORTOPEDSKI ULOŠCI I ORTOZE

Ortopedski ulošci ili anatomski ulošci za cipele imaju za svrhu podržavanje medijalnog uzdužnog svoda stopala i rasterećenje plantarne fascije. Mogu biti izrađeni po mjeri ili serijske proizvodnje. Ulošci izrađeni po mjeri mogu se prilagoditi raznim tipovima stopala. Mogu smanjiti pretjeranu pronaciju stopala te pružiti potporu za spuštena stopala odnosno visoke lukove stopala. Ortopedski ulošci najčešće imaju mekani dio za petu čime se smanjuje iritacija na plantarnu fasciju pri hvatištu za petnu kost. Silikonski jastučići za petu također smanjuju opterećenje i mikrotraume koje se javljaju pri svakom koraku. Jeftini su i djeluju tako da podižu i amortiziraju vašu petu. Primjena uložaka i jastučića za petu ne smije biti jedini oblik liječenja već se mora kombinirati s drugim oblicima liječenja.

OBUĆA

Kod plantarnog fascitisa važno je odabrati pravu obuću koja može pružiti podršku za stopalo i olakšati pritisak na bolna mjesta. Sportaši trebaju obratiti pažnju na obuću u kojoj treniraju koja mora biti prikladna i ne smije biti istrošena. Istroženu obuću valja zamijeniti novom. U zadnje vrijeme se korisnim pokazalo nošenje obuće s takozvanim “njihajućim” potplatom npr. WalkMax. Trebalo bi izbjegavati ravnu obuću (balkerinke, “starke”..). Također bi trebalo izbjegavati hodanje bos po tvrdim podlogama. Nabrojat ćemo nekoliko karakteristika koje bi obuća trebala zadovoljiti.

  • Dobra podrška za luk stopala: Cipele s ugrađenim lukovima pružaju potrebnu podršku medijalnom uzdužnom svodu stopala.
  • Amortizacija: Cipele s dobrim jastučićima mogu apsorbirati udarce i smanjiti pritisak na plantarnu fasciju.
  • Čvrst potplat: Potplat koji nije previše fleksibilan pruža stabilnost i podršku.
  • Duboka peta: Cipele s dubokom petom pomažu u stabilizaciji pete i smanjuju stres na plantarnu fasciju.
  • Prikladna veličina i širina: Pobrinite se da cipele pravilno pristaju i nisu preuske ili preširoke.

Moja osobna preporuka je nošenje kvalitetnih tenisica za trčanje tijekom dana.

OSTALI OBLICI LIJEČENJA

  • Primjena leda. Hlađenje zahvaćenog područja može smanjiti oticanje i ublažiti bol. Led primjenjujte direktno na hvatište plantarne fascije za petnu kost što je obično najbolnije mjesto, ne dulje od 5-10 minuta. Postupak valja ponavljati nekoliko puta dnevno.
  • Redukcija tjelesne težine. Višak tjelesne mase povećava opterećenje stopala i plantarne fascije, što može dovesti do plantarnog fascitisa. Trebalo bi održavati tjelesnu težinu tako da BMI bude ispod 25.
  • Tablete za plantarni fascitis. Najčešće se primjenju nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) koji imaju analgetsko i protuupalno djelovanje. Iako znamo da plantarni fascitis nije upalni nego degenerativni proces, NSAR koristimo radi njihovog analgetskog djelovanja. Primjenu ovih lijekova treba ograničiti na najmanju učinkovitu dozu i što kraćeg vremena trajanja zbog opasnosti od nastanka nuspojava.

II. FAZA – DRUGA LINIJA LIJEČENJA

Druga linija liječenja se primjenjuje kada provedeno liječenje u trajanju 6 tjedana nije dalo zadovoljavajuće rezultate. Uglavnom se primjenjuju noćne udlage, fizikalne procedure (LASER, UZV, elektroterapija) liječenje udarnim valom te primjena kortikosteroida ili plazme bogate trombocitima. Druga faza liječenja se može primjenjivati kroz 6 mjeseci.

NOĆNE UDLAGE ZA PLANTARNI FASCITIS

Udlage za noć su obično serijski izrađene plastične ortoze koje se koriste za sprječavanje plantarne fleksije gležnja tijekom spavanja. Ortoze mogu biti i individualno rađene po mjeri bolesnika. Kada spavamo stopala prirodno padaju prema dolje (plantarna fleksija). U položaju plantarne fleksije tijekom noći dolazi do skraćenja plantarne fascije i Ahilove tetive. Udlaga ima za cilj držati stopalo u položaju od 90 stupnjeva s obzirom na potkoljenicu čime se sprečava skraćivanje mekih tkiva. Ortoze za noć su se pokazale psoebno učinkovitima za ublažavanje jutarnje boli prilikom prvog oslonca na stopalo nakon sna. Potrebno ih je primjenjivati svaku večer kroz period od 1 do 3 mjeseca.

FIZIKALNA TERAPIJA ZA PLANATRNI FASCITIS

  • Plantarni fascitis vježbe. Neučinkovita funkcija stopala može biti odraz slabosti mišića stopala i potkoljenice kao i drugih mišića noge. Rezultat je poremećeni pokret stopala u različitim fazama hoda što stvara pretjerano optrećenje na plantarnu fasciju i petnu kost. Pretjerana pronacija stopala može dovesti biti rezultat slabosti mišića tibialis posteriora. Osim ranije spomenutih vježbi istezanja stražnje lože u program oporavka treba uvrstiti i vježbe snaženja mišića potkoljenice naročito mišića stražnje lože.
  • LASER. Preporuča se primjena LASER-a u liječenju akutnog i kroničnog plantarnog fascitisa zajedno s ostalim tehnikama. Laser treba primjenjivati 3-5x tjedno ukupno 3 tjedna.
  • Fonoforeza. Označava tehniku primjene lijeka preko kože uz pomoć ultrazvuka. Ultrazvučni valovi “guraju” molekula lijeka kroz kožu povećavajući prodiranje lijeka. Mogu se primjenjivati gelovi za lokalnu primjenu koji sadrže aktivnu tvar ketoprofen, ibuprofen, diklofenak i drugi.
  • Elektroterapija. Podrazumijeva primjenu struja u liječenju bolnih stanja. Mogu se koristiti interferentne struje (IFS), TENS ili galvanske struje. Djelovanje struja na ublažavanje tegoba kod plantarnog fascitisa je upitno.
  • Terapijski ultrazvuk koristi ultrazvučne valove za liječenje raznih bolnih stanja mišićno-koštanog sustava. Međutim, nema jasnih dokaza koje govore u prilog učinkovitosti kod liječenja plantarnog fascitisa. Stoga se uporaba u ovoj indikaciji ne preporuča.

III. FAZA – TREĆA LINIJA LIJEČENJA

Ako nije došlo do odgovarajućeg smanjenja boli na provedene konzervatnije mjere, valja razmotriti naprednije ili invazivnije tehnike kao što su:

  • terapija udarnim valom
  • različite injekcije koje mogu uključivati liječenje plazmom bogatom trombocitima (PRP), injekcije kortikosteroida ili proloterapiju dekstrozom.

TERAPIJA UDARNIM VALOM

Udarni val (shockwave therapy) je neinvazivna metoda liječenja koja koristi akustične valove visoke energije za poticanje regeneracije tkiva i smanjenje bolova. Postoje uređaji koji proizvode radijalne i fokusirane valove. Valovi se isporučuju na ciljano mjesto putem aplikatora koji se prislanja direktno na kožu pacijenta. Obično primjenjuje prije inzvazivnijih metoda liječenja kao što su injekcije kortiksoteroida ili kirurgija. Udarni val se pokazao kao učinkovita metoda liječenja kod većine bolesnika (45-80%) pacijenata. Ima kratkoročno, ali i dugotrajno djelovanje. Primjenjuje se kod plantarnog fascitisa u akutnoj i kroničnoj fazi. Točan mehanizam djelovanja udarnog vala na smanjenje boli nije u potpunosti jasan, ali se smatra da djeluje preko sljedećih mehanizama:

  • Uzrokuje mikrotraumu što potiče stvaranje novih krvnih žila koje donose više krvi i hranjivih tvari na oštećeno područje.
  • Hiperstimulacija živčanih završetaka, što rezultira trenutnim smanjenjem boli.
  • Povećanje propusnosti stanica za brže cijeljenje tkiva
Terapija udarnim valom za planatrni fascitis
Terapija udarnim valom za planatrni fascitis Image by pvproductions on Freepik

Iako neškodljiva metoda liječenja, udarni val zna biti neugodan prilikom primjene. Obično se primjenjuje 1x tjedno kroz 3-5 tjedana. Poboljšanje može nastupiti već nakon prvog tretmana, ali najčešće nakon drugog ili trećeg tretmana.

INJEKCIJE KORTIKOSTEROIDA

Kortikosteroidi djeluju kao snažni protuupalni agensi te dovode do smanjenja upale i otekline. Njihova dugogodišnja primjena u liječenju plantarnog fascitisa temeljila se na protuupalnom djelovanju. Međutim upala nije pronađena u tkivnim uzorcima pacijenata s kroničnim plantarnim fascitisom. Druga istraživanja su pokazala da kortikosteroidi mogu ostvariti učinak u liječenju plantarnog fascitisa mehanizmom sprečavanja rasta fibroblasta (stanica tetiva i ligamenata) i ekspresije proteina međustanične tvari. Injekcije kortikosteroida treba primjenjivati pod kontrolom ultrazvuka kako bi se osigurala točnost primjene. Imaju dokazani učinak na smanjenje simptoma plantarnog fascitisa. Međutim nije sigurno koliko učinak dugo traje. Iz osobnog iskustva učinak može trajati nekoliko tjedana, nekoliko mjeseci pa čak i nekoliko godina. Kortiksoteroide treba primjenjivati uz sve ranije opisane metode liječenja, nikada kao jedino liječenje. Primjenu kortikosteroida treba ograničiti na najmanju moguću mjeru radi rizika od nuspojava. Najčešće nuspojave su ruptura (puknuće) plantarne fascije i atrofija masnog jastučića pete.

INJEKCIJA DEKSTROZE – PROLOTERAPIJA

Proloterapija dekstrozom je vrsta regenerativne injekcijske tehnike za liječenje bolnih stanja mišićno-koštanog sustava. Pretpostavlja se da može smanjiti bol putem smanjenja aktivnosti TRPV1 receptora. Pod kontrolom ultrazvuka u ciljano tkivo se uštrcava koncentrirana otopina dekstroze – šećera (15%-20%). Prema istraživanjima, efikasnost joj je slična primjeni udarnog vala. Za razliku od injekcije kortikosteroida nema značajnijih štetnih učinaka. Primjenjuje se 1 do 3 injekcije u razmaku od 7-14 dana.

PLAZMA BOGATA TROMBOCITIMA (PRP) ZA LIJEČENJE PLANTARNOG FASCITISA

Terapija plazmom bogatom trombocitima (platelet-rich plasma – PRP) je novija opcija za liječenje plantarnog fascitisa. Također spada u domenu regenerativne medicine. Podrazumijeva injekciju koncentrirane otopine pacijentovih vlastitih trombocita u predio plantarne fascije. PRP ima potencijal za poticanje zacjeljivanja tkiva i smanjenje upale. Prema dosadašnjim istraživanjima ima jednak ili bolji učinak u usporedbi s kortikosteroidima međutim bez nuspojava. Trajanje učinka se procjenjuje na čak do godinu dana. PRP se obično primjenjuje pod kontrolom ultrazvuka, ukupno 3 puta u razmaku od tjedan dana.

KIRURŠKO LIJEČENJE 

Kirurgija bi trebala biti posljednja opcija ako je stanje postalo kronično i ako su druge manje invazivne terapije bile neuspješne. Kirurško liječenje ne jamči uspješan ishod. Komplikacije kirurgije uključuju ozljedu živaca, rupturu plantarne fascije i spuštanje uzdužnog svoda stopala.

Najčešće se izvode dvije vrste operacija izolirano ili u kombinaciji:

  • Produženje mišića gastrocnemijusa. Budući da zategnuti mišići lista povećavaju stres na plantarnu fasciju, ovaj postupak je koristan za pacijente koji i dalje imaju poteškoće s fleksijom stopala, unatoč opsežnim naporima istezanja mišića lista. Kod produženja mišića gastrocnemius, jedan od dva mišića koja čine list se produljuje kako bi se povećala pokretljivost gležnja.
  • Djelomično oslobađanje plantarne fascije (fasciotomija). Često se izvodi istovremeno s produženjem mišića gastrocnemijusa. Identificira se mjesto pripoja plantarne fascije na petnu kost i napravi se djelomičnan rez kako bi smanjila napetost u tkivu. Ako postoji veliki koštani trn, također se može ukloniti.

Najčešće postavljena pitanja

1. Imam plantarni fascitis – što mogu očekivati?

Iako liječenje može biti dugotrajno i izazovno prognoza plantarnog fascitisa je povoljna. Unatoč ispravnom liječenju tegobe mogu trajati tjednima ili mjesecima, ali kod većine pacijenata prolazi unutar 12 mjeseci od početka simptoma. 

2. Može li se planatrni fascitis spriječiti?

Bolje spriječiti nego liječiti, stoga evo nekoliko praktičnih savjeta  kako  u svakodnevnom životu smanjiti rizik za pojavu plantarnog fascitisa:

  • Nositi udobnu obuću s potporom za luk stopala. Odaberite obuću koja pruža potrebnu potporu i prilagodbe za vaša stopala.
  • Redovito istezati mišiće nogu. Uključite istezanje u svoju dnevnu rutinu kako biste održavali fleksibilnost mišića nogu.
  • Održavati zdravu tjelesnu masu. Održavanje zdravog tjelesne mase smanjuje opterećenje stopala.
  • Pravilno zagrijavanje prije sportskih aktivnosti. Prije sportskih aktivnosti, zagrijavanje je ključno za pripremu mišića i ligamenata za opterećenje.
  • Postupno povećavati intenzitet i trajanje aktivnosti. Izbjegavajte nagle promjene u intenzitetu ili trajanju aktivnosti kako biste smanjili rizik od ozljeda.
  • Pravovremeno liječiti bilo kakve simptome ili nelagodu. Ako primijetite bol ili nelagodu, obratite se stručnjaku kako biste na vrijeme riješili potencijalne probleme.

3. Da li je plantarni fascitis ozbiljna bolest?

Plantarni fascitis nije “ozbiljna bolest” međutim može uzrokovati značajan izostanak pacijenta s posla ili rekreativnih aktivnosti i tako negativno utjecati na kvalitetu života. Liječenje je ponekad dugotrajno stoga je nužno pravodobno započeti liječenje i pridržavati se uputa liječnika. Važno je provoditi preventivne mjere, održavati zadovoljavajuću razinu tjelesne aktivnosti te zdravu tjelesnu težinu kako bi smanjili rizik od nastanka ovog stanja.

Lemont H, Ammirati KM, Usen N. Plantar fasciitis: a degenerative process (fasciosis) without inflammation. J Am Podiatr Med Assoc. 2003 May-Jun;93(3):234-7. doi: 10.7547/87507315-93-3-234. PMID: 12756315

Heel Spur vs. Plantar Fasciitis: What’s the Difference and How to Diagnose?

Plantar Heel Pain

Heel Pain – Plantar Fasciitis: Revision 2023: Clinical Practice Guidelines Linked to the International Classification of Functioning, Disability and Health from the Academy of Orthopaedic Physical Therapy and American Academy of Sports Physical Therapy of the American Physical Therapy Association

Thomas JL, Christensen JC, Kravitz SR, Mendicino RW, Schuberth JM, Vanore JV, Weil LS Sr, Zlotoff HJ, Bouché R, Baker J; American College of Foot and Ankle Surgeons heel pain committee. The diagnosis and treatment of heel pain: a clinical practice guideline-revision 2010. J Foot Ankle Surg. 2010 May-Jun;49(3 Suppl):S1-19. doi: 10.1053/j.jfas.2010.01.001. PMID: 20439021.

Management of plantar heel pain: a best practice guide informed by a systematic review, expert clinical reasoning and patient values

Martin RL, Davenport TE, Reischl SF, McPoil TG, Matheson JW, Wukich DK, McDonough CM; American Physical Therapy Association. Heel pain-plantar fasciitis: revision 2014. J Orthop Sports Phys Ther. 2014 Nov;44(11):A1-33. doi: 10.2519/jospt.2014.0303. PMID: 25361863.

autor

dr. Ivan Galić

specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, FEBPRM

dr. Ivan Galic

Ivan Galić, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije. Specijalizaciju fizikalne medicine i rehabilitacije stječe 2020. godine. Iste godine polaže ispit pred Odborom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Europske Unije te stječe naslov FEBPRM (“Fellow of the European Board od Physical and Rehabilitation Medicine”). Poseban interes pokazuje za dijagnostiku, rehabilitaciju i liječenje bolnih stanja sustava za kretanje naročito u području koljena i ramena, degeneracije zglobova, tendinopatija, bolnih sindroma kralježnice. Od dijagnostičkih metoda suvereno radi dijagnostički ultrazvuk lokomotornog sustava.

Povezani članci
Istraži druge teme

autor članka

Picture of Ivan Galić, spec. fizijatar

Ivan Galić, spec. fizijatar

Ivan Galić, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije. Specijalizaciju fizikalne medicine i rehabilitacije stječe 2020. godine. Iste godine polaže ispit pred Odborom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Europske Unije te stječe naslov FEBPRM (“Fellow of the European Board od Physical and Rehabilitation Medicine”). Poseban interes pokazuje za dijagnostiku, rehabilitaciju i liječenje bolnih stanja sustava za kretanje naročito u području koljena i ramena, degeneracije zglobova, tendinopatija, bolnih sindroma kralježnice. Od dijagnostičkih metoda suvereno radi dijagnostički ultrazvuk lokomotornog sustava.

Povezani članci