Plantarni fascitis najčešći je uzrok boli u peti i odgovoran je za značajan dio tegoba sa stopalom kod odraslih osoba. Riječ je o stanju kod kojeg dolazi do degenerativne iritacije plantarne fascije na njezinu hvatištu za petnu kost, najčešće kao posljedica mehaničkog preopterećenja.
Iako naziv sugerira upalu, danas je jasno da se u većini slučajeva radi o degenerativnom procesu, a ne o klasičnoj upali. Plantarni fascitiis se nerijetko poistovjećuje s petnim trnom, iako je trn u peti obično samo prateći nalaz, a ne stvarni uzrok boli. Najčešće se javlja u dobi između 40 i 60 godina, podjednako kod fizički aktivnih i neaktivnih osoba, nešto češće kod žena.
U ovom članku saznat ćete što je plantarni fascitis, zašto nastaje, koji su rizični čimbenici i tipični simptomi te kako se postavlja dijagnoza i koje su mogućnosti liječenja.
Plantarna fascija – građa i funkcija
Plantarna fascija je snažna, vlaknasta traka vezivnog tkiva smještena na donjoj strani stopala. Građom je prilagođena velikim silama koje na nju djeluju. Plantarna fascija polazi s donje strane petne kosti i širi se prema prednjem dijelu stopala u obliku lepeze, gdje se razdvaja u više snopova koji se hvataju za bazne kosti prstiju.
Središnji dio plantarne fascije najširi je i najčvršći te ima najveću ulogu u održavanju uzdužnog svoda stopala, dok su unutarnji i vanjski dijelovi nešto tanji i prate oblik stopala.
Funkcionalno, plantarna fascija sudjeluje u održavanju svoda stopala i djeluje kao prirodni amortizer. Pri svakom koraku apsorbira sile koje nastaju pri kontaktu stopala s podlogom, smanjujući opterećenje na kosti, zglobove i mišiće. Tijekom hoda, osobito u fazi odraza, ponaša se poput opruge – pohranjuje energiju i pomaže njezin učinkovit prijenos iz pete prema prstima, čime doprinosi stabilnom i ekonomičnom kretanju.
Zbog svoje važne uloge i stalnog izlaganja opterećenju, plantarna fascija je osjetljiva na preopterećenje. Upravo ta kombinacija velikih sila i ponavljanog naprezanja objašnjava zašto je često zahvaćena degenerativnim promjenama koje dovode do plantarnog fascitisa.
Što je plantarni fascitis i zašto nastaje?
Plantarni fascitis je stanje kod kojeg dolazi do oštećenja i degenerativnih promjena plantarne fascije na njezinu hvatištu za petnu kost. Najčešće nastaje zbog ponavljanog mehaničkog opterećenja koje premašuje sposobnost tkiva da se oporavi.
Tijekom hodanja i trčanja pri svakom osloncu pete o podlogu plantarna fascija trpi znatna naprezanja. Kada su ta opterećenja učestala ili prevelika – primjerice zbog dugotrajnog stajanja, povećane tjelesne težine, neadekvatne obuće ili promjena u načinu kretanja – dolazi do mikrooštećenja fascije. S vremenom se razvija degenerativni proces koji uzrokuje bol i osjetljivost u području pete.
Iako se u nazivu koristi nastavak -itis, koji upućuje na upalu, današnja istraživanja pokazuju da se u većini slučajeva ne radi o klasičnoj upali, već o kroničnom preopterećenju i degeneraciji tkiva.
Rizični čimbenici za razvoj plantarnog fascitisa
Plantarni fascitis nastaje kada se plantarna fascija izlaže ponavljanom ili prevelikom opterećenju koje premašuje njenu sposobnost oporavka. No, nisu svi jednako osjetljivi – određeni čimbenici povećavaju rizik da se ovo stanje razvije.
- Mehaničko preopterećenje:
Naglo povećanje tjelesne aktivnosti, intenzivni treninzi trčanja ili skakanja, dugotrajno stajanje ili nošenje teških tereta mogu uzrokovati mikrooštećenja plantarne fascije. - Biomehaničke nepravilnosti stopala:
Anatomske varijacije, poput ravnog stopala (pes planus) ili visokog svoda (pes cavus), mijenjaju način raspodjele opterećenja i povećavaju napetost fascije. Pretjerana pronacija (okretanje stopala prema unutra pri hodu ili trčanju) također doprinosi problemu. - Ograničena gibljivost i neravnoteža mišića:
Skraćeni mišići stražnje lože i listova (gastrocnemijus i soleus) mijenjaju biomehaniku hoda i povećavaju stres na petnu kost i plantarnu fasciju. - Neadekvatna obuća i podloga:
Obuća s tvrdim potplatom ili tvrdim uloškom, ravna obuća poput balerinki, starki ili court tenisica, može povećati napetost plantarne fascije. Takve cipele ne pružaju dovoljnu potporu svodu stopala niti učinkovitu amortizaciju, što dodatno opterećuje fasciju i doprinosi nastanku bolnih promjena. - Tjelesna masa:
Višak kilograma dodatno opterećuje stopala pri svakom koraku, čime raste rizik od mikrooštećenja i kronične degeneracije fascije. - Dob i starenje:
S godinama fascija gubi elastičnost i sporije se obnavlja. Starije osobe stoga imaju povećan rizik, iako stanje može zahvatiti i mlađe, aktivne osobe. - Promjene u sportskim aktivnostima:
Nagla promjena vrste ili intenziteta sporta – primjerice početak trčanja ili povećanje intenziteta treninga – također povećava opterećenje fascije i može pokrenuti simptome.
Rizični čimbenici za razvoj plantarnog fascitisa
- Prekomjerno opterećenje stopala Naglo povećanje aktivnosti ili dugotrajno stajanje povećava stres na plantarnu fasciju.
- Obuća Tvrd potplat ili tvrdi ulošci, ravna obuća poput balerinki, starki ili court tenisica povećavaju rizik.
- Nepravilan oblik stopala Ravna stopala ili visoki svodovi mijenjaju biomehaniku i dodatno opterećuju fasciju.
- Pretjerana pronacija Suvišna rotacija gležnja prema van povećava napetost plantarne fascije.
- Neravnoteža mišića potkoljenice Skraćeni mišići stražnje lože i listova mijenjaju hod i dodatno opterećuju fasciju.
- Višak tjelesne mase Povećava pritisak na stopala i plantarnu fasciju.
- Starenje Smanjena elastičnost i sporija regeneracija tkiva povećavaju osjetljivost fascije.
Kod koga se najčešće javlja plantarni fasciitis?
Plantarni fasciitis nije rezerviran samo za sportaše ili osobe koje puno stoje. Iako fizička aktivnost može povećati rizik, ovo stanje javlja se kod širokog spektra ljudi – od trkača i plesača do uredskih radnika i onih koji rijetko vježbaju. Statistike pokazuju da čak 10–15% svih tegoba sa stopalima možemo pripisati plantarnom fascitisu, a među trkačima oko 22% će u nekom trenutku osjetiti simptome.
Najčešće se javlja kod osoba između 40. i 60. godine života, a nešto češće kod žena. Zanimljivo je da se u trećine slučajeva bol javlja na obje noge, što pokazuje da nije riječ o izoliranom incidentu, već o problemu koji pogađa svakodnevnu funkciju stopala.
Znamo da povećana tjelesna težina dodatno opterećuje stopala i plantarnu fasciju, te je plantarni fascitis češći kod osoba koje imaju problem s viškom kilograma. Izračunajte svoj Indeks tjelesne težine (BMI) i provjerite jeste li pod povećanim rizikom.
Sve ove informacije pokazuju da i sitne promjene u načinu života, obući ili rutini kretanja mogu značajno utjecati na zdravlje vaših stopala.
Plantarni fascitis vs. petni trn: Ima li razlike?
Iako se pojmovi “plantarni fascitis” i “trn u peti” često koriste kao sinonimi, riječ je o dva različita stanja koja mogu uzrokovati bol u peti. Plantarni fascitis uključuje degenerativnu iritaciju plantarne fascije i obično se očituje oštrom boli u donjem dijelu pete, posebno pri prvom koraku ujutro ili nakon dužeg sjedenja.
S druge strane, petni trn je koštani izdanak na petnoj kosti. Iako može biti prisutan kod osoba s plantarnim fascitisom, sam po sebi rijetko izaziva bol. Istraživanja pokazuju da je petni trn vidljiv na rendgenskoj snimci kod više od 15% opće populacije, a da većina tih osoba ne osjeća nikakve simptome.
Kod pacijenata koji imaju i plantarni fascitis i petni trn, bol u pravilu potječe od plantarne fascije, dok je sam trn često samo “pratilac”. Ova razlika je važna jer određuje fokus liječenja i pomaže izbjeći nepotrebne intervencije usmjerene samo na trn.
Koji simptomi ukazuju na plantarni fascitis?
Simptomi plantarnog fascitisa obično počinju postupno i razvijaju se polako, često bez jasnog povoda. Vodeći simptom je oštra bol u peti, najčešće s donje i unutrašnje strane. Pacijenti često primjećuju da je bol najintenzivnija pri prvom koraku ujutro ili nakon duljeg sjedenja, dok se tijekom dana može smanjiti, da bi se opet pojačala pri dugom stajanju, hodanju ili trčanju.
Bol se ponekad širi duž unutrašnjeg svoda stopala prema prstima ili na cijelu petu. Obično se može izazvati pritiskom prsta na donji i unutrašnji dio pete, na mjestu gdje se plantarna fascija pričvršćuje za petnu kost. Ako imate plantarni fascitis, hodate bosi i slučajno stanete petom na kamenčić ili Lego kockicu, osjetit ćete iznenadnu, vrlo intenzivnu bol.
Dijagnoza
Dijagnoza plantarnog fascitisa najčešće se postavlja na temelju karakterističnih simptoma i fizikalnog pregleda pacijenta. Liječnik, najčešće fizijatar, prikuplja informacije o trajanju i karakteru boli te provodi pregled stopala i analizu hoda kako bi procijenio biomehaničke čimbenike i prisutnost rizičnih faktora.
Neophodno je procijeniti hod pacijenta kako bi se procijenili biomehanički faktori, npr. pretjerana pronacija stopala te snaga mišića. Fizikalni pregled uključuje i palpaciju petne kosti i testove koji reproduciraju bol.
Plantarni fascitis je u pravilu klinička dijagnoza te dodatne slikovne pretrage najčešće nisu potrebne. U nekim slučajevima, kada iz pregleda i anamneze dijagnoza nije jasna potrebno je učiniti rendgen stopala ili ultrazvuk.
- Rendgenska snimka stopala ne može izravno potvrditi plantarni fascitis jer ne prikazuje meka tkiva poput plantarne fascije. Ipak, često se koristi kako bi se isključili drugi mogući uzroci boli u peti, poput stres fraktura ili degenerativnih promjena zglobova. Na rendgenu se nerijetko vidi petni trn, no u većini slučajeva riječ je o slučajnom nalazu koji sam po sebi nije uzrok boli.
- Ultrazvuk je izvrsna dijagnostička metoda za procjenu mekih tkiva stopala. Omogućuje prikaz zadebljanja i otekline plantarne fascije, kalcifikata na njezinu hvatištu za petnu kost te praćenje promjena tijekom liječenja.
Liječenje plantarnog fascitisa – što stvarno pomaže?
Liječenje plantarnog fascitisa ovisi o ozbiljnosti simptoma i individualnim karakteristikama pacijenta. Započinje se uvijek s manje invazivnim tj. konzervativnim metodama.
Cilj liječenja je smanjiti bol i korigirati čimbenike koji su doveli do razvoja tegoba. Čak i uz liječenje, može proći nekoliko tjedana ili mjeseci do potpunog nestanka tegoba. Mnogi pacijenti će za vrijeme trajanja tegoba biti prisiljeni odustati od fizički zahtjevnih aktivnosti i sporta.
Liječenje plantarnog fascitisa temelji se na suvremenim stručnim preporukama 1 i najčešće se provodi kroz tri faze. Ta podjela služi kao okvir, no u stvarnoj kliničkoj praksi pristup se individualno prilagođava pacijentu, a pojedine metode iz kasnijih faza mogu se uvesti i ranije.
Prva linija liječenja – što možete započeti odmah
U većini slučajeva simptomi plantarnog fascitisa mogu se značajno ublažiti osnovnim mjerama liječenja. Ove mjere često se provode istodobno i mogu se dijelom ili u cijelosti primjenjivati i kod kuće. Preporučujem ih primjenjivati oko šest tjedana, tijekom kojih se postupno očekuje smanjenje boli i poboljšanje funkcije.
U nastavku su opisane najčešće metode koje čine temelj konzervativnog liječenja plantarnog fascitisa.
Prva linija liječenja uključuje sljedeće osnovne mjere:
Smanjenje opterećenja i prilagodba aktivnosti
Prvi i često najvažniji korak u liječenju plantarnog fascitisa jest smanjenje mehaničkog opterećenja na stopalo. To ne znači potpuno mirovanje, već izbjegavanje aktivnosti koje provociraju bol, poput dugotrajnog stajanja, hodanja po tvrdim podlogama, trčanja i skakanja. Kod fizički aktivnih osoba preporučuje se privremena prilagodba treninga uz postupni povratak aktivnosti, ovisno o smanjenju simptoma.
Odabir odgovarajuće obuće
Obuća ima ključnu ulogu u smanjenju boli i opterećenja plantarne fascije. Preporučuje se nošenje cipela s čvrstim, ali amortizirajućim potplatom, dobrom potporom uzdužnog svoda stopala i stabilnom, dubljom petom.
Treba izbjegavati ravnu i minimalno podstavljenu obuću poput balerinki, platnenih tenisica („starki“) ili court tenisica, kao i hodanje bosonog po tvrdim podlogama. Istrošenu sportsku obuću treba pravodobno zamijeniti novom. Kod nekih pacijenata korisnom se pokazala i obuća s takozvanim „njihajućim“ potplatom.
Osobno bih preporučio nošenje kvalitetnih tenisica za trčanje tijekom dana — to je jednostavna, ali vrlo učinkovita mjera koja mnogima ublažava simptome.
Ortopedski ulošci i jastučići za petu
Ortopedski ulošci pomažu rasteretiti plantarnu fasciju i pružaju potporu medijalnom uzdužnom svodu stopala. Mogu biti serijski izrađeni ili individualno prilagođeni, ovisno o obliku stopala i biomehaničkim potrebama. Mogu smanjiti pretjeranu pronaciju stopala te pružiti potporu za spuštena stopala odnosno visoke lukove stopala. Često sadrže mekši dio ispod pete koji smanjuje iritaciju hvatišta plantarne fascije.
Silikonski jastučići za petu jednostavno su i pristupačno rješenje koje dodatno amortizira opterećenje pri svakom koraku i smanjuje pritisak na petu. Primjena uložaka i jastučića za petu ne smije biti jedini oblik liječenja već se mora kombinirati s drugim oblicima liječenja.
Vježbe istezanja za plantarni fascitis
Pretjerana napetost i manjak fleksibilnosti Ahilove tetive i stražnje lože kao i ograničen opseg pokreta u gležnju rizični su faktor za nastanak plantarnog fascitisa. Stoga vježbe istezanja predstavljaju važan faktor u liječenju plantarnog fascitisa. Vježbe se mogu izvoditi u stojećem ili ležećem položaju, ovisno o razini opterećenja i ciljanim strukturama.
Istezanje se izvodi s ispruženim koljenom kako bi se ciljano istegnuo mišić gastrocnemius te sa savijenim koljenom radi istezanja mišića soleusa. Kombiniranjem obje varijante postiže se ravnomjerno istezanje svih važnih struktura potkoljenice i Ahilove tetive.
Uz istezanje mišića potkoljenice, važno je uključiti i ciljano istezanje same plantarne fascije. Ono se može provoditi manualno povlačenjem prstiju stopala prema sebi ili uz pomoć male loptice (npr. teniske ili masažne) kotrljanjem stopala po podlozi. Ove tehnike pomažu u smanjenju napetosti fascije, poboljšavaju njenu elastičnost i često donose brzo olakšanje boli, osobito u jutarnjim satima.
Za optimalne rezultate preporučuje se svakodnevno izvođenje vježbi, po mogućnosti više puta tijekom dana.
Dodatne mjere: led, tjelesna težina i lijekovi
Primjena leda na petu može pomoći u smanjenju boli i osjetljivosti, osobito u fazama pogoršanja simptoma plantarnog fascitisa. Led se stavlja direktno na bolno područje pete u trajanju od 5 do 10 minuta, nekoliko puta dnevno.
Održavanje zdrave tjelesne težine također je važno jer višak kilograma povećava opterećenje plantarne fascije. Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) kao što su ibuprofen ili diklofenak mogu se koristiti kratkotrajno radi ublažavanja boli. Njihovu primjenu treba ograničiti na najmanju učinkovitu dozu i što kraće razdoblje.
Druga linija liječenja – kada osnovne mjere nisu dovoljne
Ako simptomi potraju unatoč dosljedno provedenom “kućnom” liječenju tijekom otprilike 6 tjedana, razmatraju se dodatne terapijske mogućnosti. Ove metode najčešće se provode uz nadzor liječnika fizijatra, a cilj im je smanjenje boli, poboljšanje funkcije i poticanje cijeljenja tkiva.
Druga linija liječenja uključuje sljedeće terapijske mogućnosti:
1. Noćne udlage za plantarni fascitis
Noćne udlage su najčešće serijski izrađene plastične ortoze koje se koriste za sprječavanje plantarne fleksije gležnja tijekom spavanja, iako mogu biti izrađene i individualno po mjeri pacijenta. Tijekom sna stopala prirodno padaju prema dolje, u položaj plantarne fleksije, što dovodi do skraćivanja plantarne fascije i Ahilove tetive.
Cilj noćne udlage je zadržati stopalo u položaju od približno 90 stupnjeva u odnosu na potkoljenicu, čime se sprječava noćno skraćivanje mekih tkiva. Na taj se način smanjuje napetost fascije i tetive koja je odgovorna za izraženu jutarnju bol.
Noćne udlage pokazale su se osobito učinkovitima u ublažavanju boli pri prvim koracima nakon ustajanja iz kreveta. Preporučuje se njihova svakodnevna primjena kroz razdoblje od 1 do 3 mjeseca, ovisno o jačini simptoma i odgovoru na terapiju.
2. Fizikalna terapija za plantarni fascitis
Kod plantarnog fascitisa često nije problem samo lokalna bol u peti, već i poremećena funkcija stopala i potkoljenice. Slabost mišića stopala i potkoljenice, kao i smanjena kontrola pokreta tijekom hoda, mogu dovesti do pretjeranog opterećenja plantarne fascije i petne kosti. Primjerice, izražena pronacija stopala često je povezana sa slabošću mišića tibialis posteriora, što dodatno povećava stres na fasciju.
Zbog toga fizikalna terapija ne uključuje samo ranije opisane vježbe istezanja, već i vježbe snaženja mišića stopala i potkoljenice, osobito stražnje lože. Cilj je poboljšati stabilnost stopala, normalizirati biomehaniku hoda i dugoročno smanjiti rizik od ponovne pojave simptoma.
Uz vježbe program liječenja često sadrži i različite oblike fizikalne terapije, koje imaju za cilj smanjenje boli i poticanje oporavka tkiva.
Fizikalne procedure
- LASER terapija može se primjenjivati u liječenju akutnog i kroničnog plantarnog fascitisa, najčešće kao dodatak drugim terapijskim metodama. Obično se provodi 3–5 puta tjedno kroz razdoblje od oko 3 tjedna.
- Fonoforeza predstavlja primjenu lokalnih lijekova uz pomoć ultrazvuka, pri čemu ultrazvučni valovi povećavaju prodiranje lijeka kroz kožu. Najčešće se koriste gelovi s nesteroidnim protuupalnim lijekovima poput ketoprofena, ibuprofena ili diklofenaka.
- Elektroterapija (TENS, interferentne ili galvanske struje) može se koristiti za ublažavanje boli, no dokazi o njezinoj učinkovitosti kod plantarnog fascitisa su ograničeni.
- Terapijski ultrazvuk koristi se u liječenju različitih mišićno-koštanih stanja, ali za plantarni fascitis ne postoje jasni dokazi koji bi potvrdili njegovu učinkovitost, zbog čega se rutinska primjena u ovoj indikaciji ne preporučuje.
Uz klasičnu fizikalnu terapiju često se primjenjuje i manualna terapija koju izvodi posebno educirani fizioterapeut. Ona uključuje pasivne pokrete zglobova radi povećanja pokretljivosti, te rad na mišićima, ligamentima i fasciji kako bi se smanjila bol i napetost te poboljšao opseg pokreta. Ove tehnike mogu značajno olakšati simptome i poboljšati funkciju stopala.
3. Terapija udarnim valom za plantarni fascitiis (shockwave therapy)
Terapija udarnim valom zauzima posebno mjesto u liječenju plantarnog fascitisa. Neki je stručnjaci primjenjuju već u ranoj fazi liječenja, dok je drugi preporučuju tek nakon neuspjeha standardne fizikalne terapije. U praksi se najčešće koristi kao prijelazna opcija prije invazivnijih metoda, poput injekcija ili kirurškog liječenja.
Udarni val (shockwave therapy) je neinvazivna metoda liječenja koja koristi akustične valove visoke energije za poticanje regeneracije tkiva i smanjenje bolova. Valovi se isporučuju na ciljano mjesto putem aplikatora koji se prislanja direktno na kožu pacijenta. Primjenjuje se kod akutnog i kroničnog plantarnog fascitisa, obično prije invazivnijih metoda poput injekcija ili kirurgije.
Pokazao kao učinkovita metoda liječenja kod većine bolesnika (45-80%) pacijenata, a ima kratkoročno i dugotrajno djelovanje. Točan mehanizam djelovanja udarnog vala na smanjenje boli nije potpuno razjašnjen, ali se smatra da potiče stvaranje novih krvnih žila, hiperstimulira živčane završetke za trenutno olakšanje boli te povećava propusnost stanica kako bi se ubrzalo cijeljenje tkiva.
Terapija se obično provodi jednom tjedno kroz 3–5 tjedana; poboljšanje se može osjetiti već nakon prvog tretmana, ali najčešće nakon drugog ili trećeg. Iako je metoda sigurna, može biti neugodna tijekom primjene.
Treća linija liječenja – napredne i regenerativne metode
Ako simptomi plantarnog fascitisa ne reagiraju na konzervativne metode iz prve i druge linije liječenja, pristupa se naprednijim i ciljanijim terapijama. Treća linija liječenja obuhvaća različite injekcijske i regenerativne metode koje uvijek primjenjuje liječnik.
Treća linija liječenja – napredne i regenerativne metode:
1. Kortikosteroidne injekcije
Kortikosteroidi su snažni protuupalni lijekovi koji se često koriste kod plantarnog fascitisa kako bi se smanjila bol i oteklina. Iako su se dugo primjenjivali zbog protuupalnog učinka, istraživanja pokazuju da kod kroničnog fascitisa upala često nije prisutna. Stoga njihov učinak najvjerojatnije proizlazi iz djelovanja na tkiva plantarne fascije, usporavajući prekomjerni rast stanica i pomažući smanjenju simptoma.
Injekcije se primjenjuju pod kontrolom ultrazvuka kako bi se osigurala preciznost, a najbolje je koristiti ih uz druge metode liječenja, nikada kao jedinu terapiju. Učinak može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ponekad i duže, ali nije moguće točno predvidjeti trajanje.
Moguće nuspojave kortikosteroidnih injekcija uključuju puknuće plantarne fascije i atrofiju masnog jastučića pete. Zbog toga ih treba primjenjivati u najmanjoj učinkovitoj dozi kako bi se smanjio rizik od neželjenih posljedica.
2. Proloterapija dekstrozom
Proloterapija dekstrozom je vrsta regenerativne injekcijske tehnike za liječenje bolnih stanja mišićno-koštanog sustava. Pod kontrolom ultrazvuka u ciljano tkivo se uštrcava koncentrirana otopina dekstroze – šećera (15%-20%). Prema istraživanjima, efikasnost joj je slična primjeni udarnog vala. Za razliku od injekcije kortikosteroida nema značajnijih štetnih učinaka. Primjenjuje se 1 do 3 injekcije u razmaku od 7-14 dana.
3. Plazma bogata trombocitima (PRP)
Terapija plazmom bogatom trombocitima (platelet-rich plasma – PRP) je novija opcija za liječenje plantarnog fascitisa. Spada u domenu regenerativne medicine, a podrazumijeva injekciju koncentrirane otopine pacijentovih vlastitih trombocita u predio plantarne fascije. PRP ima potencijal za poticanje zacjeljivanja tkiva i smanjenje upale.
Prema dosadašnjim istraživanjima ima jednak ili bolji učinak u usporedbi s kortikosteroidima međutim bez nuspojava. Trajanje učinka se procjenjuje na čak do godinu dana. PRP se obično primjenjuje pod kontrolom ultrazvuka, ukupno 3 puta u razmaku od tjedan dana.
Kirurško liječenje plantarnog fascitisa
Kirurško liječenje smatra se posljednjom opcijom u slučaju kroničnog plantarnog fascitisa, kada sve konzervativne i manje invazivne metode nisu dovele do zadovoljavajućeg smanjenja simptoma. Važno je naglasiti da operativni zahvat ne jamči uspješan ishod te nosi određene rizike. Moguće komplikacije uključuju ozljedu živaca, rupturu plantarne fascije te spuštanje uzdužnog svoda stopala, što može dovesti do novih funkcionalnih problema.
U kliničkoj praksi najčešće se primjenjuju dvije vrste kirurških zahvata, koje se mogu izvoditi samostalno ili u kombinaciji:
Produženje mišića gastrocnemijusa
Zategnuti mišići lista povećavaju napetost i opterećenje na plantarnu fasciju. Ovaj zahvat indiciran je kod pacijenata koji imaju trajno ograničenu dorzalnu fleksiju gležnja unatoč dugotrajnom i pravilnom istezanju mišića potkoljenice. Produženjem jednog od mišića lista povećava se pokretljivost gležnja, čime se smanjuje stres na plantarnu fasciju tijekom hodanja.
Djelomično oslobađanje plantarne fascije (fasciotomija)
Ovim zahvatom djelomično se presijeca plantarna fascija na mjestu njenog hvatišta za petnu kost kako bi se smanjila napetost u tkivu. Fasciotomija se često izvodi u kombinaciji s produženjem mišića gastrocnemijusa. Ako je prisutan izražen koštani trn, on se po potrebi može ukloniti tijekom istog operativnog zahvata.
Zbog mogućih komplikacija i neizvjesnog ishoda, odluku o kirurškom liječenju treba donositi oprezno i tek nakon temeljite procjene te iscrpljenih svih drugih terapijskih mogućnosti.
Najčešće postavljena pitanja
1. Imam plantarni fascitis – što mogu očekivati?
Iako liječenje može biti dugotrajno i ponekad izazovno, prognoza plantarnog fascitisa je povoljna. Unatoč pravilno provedenom liječenju, tegobe mogu trajati tjednima ili mjesecima, no kod većine pacijenata simptomi se povlače unutar 12 mjeseci od početka. Ključ uspješnog oporavka je dosljednost u provođenju terapije i prilagodba opterećenja.
2. Može li se plantarni fascitis spriječiti?
Plantarni fascitis se u mnogim slučajevima može spriječiti pravilnim navikama i brigom o stopalima. Sljedeće mjere mogu značajno smanjiti rizik od njegovog razvoja:
- Nošenje udobne obuće s dobrom potporom uzdužnog svoda stopala
- Redovito istezanje mišića potkoljenice i stopala
- Održavanje zdrave tjelesne težine kako bi se smanjilo opterećenje stopala
- Pravilno zagrijavanje prije sportskih aktivnosti
- Postupno povećavanje intenziteta i trajanja treninga
- Pravovremeno reagiranje na bol ili nelagodu u stopalu
3. Je li plantarni fascitiis ozbiljna bolest?
Plantarni fascitis ne smatra se ozbiljnom ili opasnom bolešću, ali može značajno utjecati na kvalitetu života. Dugotrajna bol može ograničiti hodanje, radne aktivnosti i bavljenje sportom, a bez adekvatnog liječenja simptomi se mogu pogoršati ili postati kronični.
4. Koliko dugo traje oporavak od plantarnog fascitisa?
Trajanje oporavka varira od osobe do osobe. Kod nekih pacijenata poboljšanje nastupa unutar nekoliko tjedana, dok kod drugih simptomi mogu potrajati nekoliko mjeseci. Većina pacijenata uz pravilno liječenje osjeti značajno poboljšanje unutar 6 do 12 mjeseci.
5. Smijem li vježbati ili trčati ako imam plantarni fascitis?
Tijekom akutne faze preporučuje se smanjenje ili privremeno izbjegavanje aktivnosti koje izazivaju bol, poput trčanja i skakanja. Lagane aktivnosti koje ne provociraju simptome uglavnom su dopuštene, a povratak sportu treba biti postupan i prilagođen jačini tegoba.
6. Je li petni trn uzrok plantarnog fascitisa?
Petni trn često se vidi na rendgenskim snimkama, ali sam po sebi nije uzrok boli. Mnogi ljudi imaju petni trn bez ikakvih simptoma, dok bol kod plantarnog fascitisa nastaje prvenstveno zbog preopterećenja i promjena u samoj plantarnoj fasciji.
7. Kada se trebam javiti liječniku?
Ako bol u peti traje dulje od nekoliko tjedana, pogoršava se ili ometa svakodnevne aktivnosti, preporučuje se pregled kod liječnika ili fizioterapeuta. Rano započinjanje liječenja može skratiti trajanje simptoma i spriječiti kronične tegobe.
Lemont H, Ammirati KM, Usen N. Plantar fasciitis: a degenerative process (fasciosis) without inflammation . J Am Podiatr Med Assoc. 2003 May-Jun;93(3):234–7. doi: 10.7547/87507315-93-3-234.
Allam AE, Chang KV. Plantar Heel Pain . StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; Updated 2024 Jan 4.
Academy of Orthopaedic Physical Therapy, American Academy of Sports Physical Therapy. Heel Pain – Plantar Fasciitis: Clinical Practice Guidelines (2023) . J Orthop Sports Phys Ther.
Thomas JL, Christensen JC, Kravitz SR, et al. The diagnosis and treatment of heel pain: a clinical practice guideline – revision 2010 . J Foot Ankle Surg. 2010 May-Jun;49(3 Suppl):S1–19.
Morrissey D, Cotchett M, Said J’Bari A, et al. Management of plantar heel pain: a best practice guide . Br J Sports Med. 2021 Oct;55(19):1106–1118.
Martin RL, Davenport TE, Reischl SF, et al. Heel pain–plantar fasciitis: revision 2014 . J Orthop Sports Phys Ther. 2014 Nov;44(11):A1–33.
Modern Foot & Ankle. Heel Spur vs Plantar Fasciitis .
