Artroza koljena: Sve što trebate znati

Artroza koljena, također poznata kao gonartroza ili osteoartritis koljena je degenerativna bolest zglobova koju karakterizira postupno propadanje i gubitak hrskavice koljena te upala zgloba. U kasnijem tijeku bolesti dolazi do pregradnje kosti zgloba u smislu stvaranja koštanih izraslina nazvanih osteofiti. Od simptoma najčešće se javljaju bol, ukočenost te smanjena pokretljivost koljena.

Gonartroza koljena ima značajan utjecaj na populaciju. Prema epidemiološkim podacima, ovaj oblik artroze utječe na sve veći broj ljudi diljem svijeta, posebno u starijoj životnoj dobi. To je u današnje vrijeme najčešći tip dijagnosticiranog artritisa, a njegova učestalost će nastaviti rasti s povećanjem životne dobi i pretilosti. Smatra se da otprilike 13% žena i 10% muškaraca starijih od 60 godina ima simptomatski osteoartritis koljena. Brojna istraživanja upućuju na činjenicu da su žene češće pogođene ovim stanjem u usporedbi s muškarcima.

Artroza koljena značajno utječe na kvalitetu života

Osteoartritis može značajno utjecati na svakodnevni život pacijenta. Često uzrokuje kroničnu bol, ukočenost koljena i ograničenu pokretljivost. To otežava obavljanje uobičajenih aktivnosti poput hodanja, penjanja po stepenicama ili ustajanja s mjesta. Gonartroza koljena može dovesti i do smanjenja kvalitete života, smanjene neovisnosti i povećane ovisnosti o pomagalima ili podršci drugih osoba pri kretanju i obavljanju svakodnevnih zadataka. Osim toga, osteoartritis koljena može utjecati na mentalno blagostanje, uzrokujući frustraciju, depresiju ili anksioznost zbog fizičkih ograničenja i izazova s kojima se suočava bolesnik.

Stariji gospodin s osteoartritisom koljena ima bol u koljenu

U današnjem članku, fokusirat ćemo se na osteoartritis koljena, jednu od najčešćih bolesti zglobova s kojom se susreću mnogi pacijenti. Unatoč složenosti medicinskih termina, naš je cilj  pružiti Vam na razumljiv način uvid u prirodu i uzroke ove bolesti, simptome artroze koljena, način postavljanja dijagnoze, opcije liječenja te informirati što možete učiniti u svrhu prevencije i usporenja tijeka bolesti.

Uzroci artroze koljena su složeni

Uzroci osteoartritisa koljena su složeni, ali može se reći da uključuju kombinaciju čimbenika:

  • genetski faktori
  • starenje
  • prethodne ozljede koljena
  • prekomjerna tjelesna težine
  • drugi čimbenici.

Na primjer, nasljedni faktori mogu povećati osjetljivost hrskavice koljena na oštećenja, dok pretjerano opterećenje koljena, kao što je prekomjerna težina ili ponavljajuće ozljede, mogu ubrzati razvoj gonartroze.

Primarna i sekundarna artroza koljena

Ovisno o uzroku, artroza koljena se klasificira kao primarna ili sekundarna. Primarna artroza koljena rezultat je degeneracije zglobne hrskavice bez poznatog razloga i obično je posljedica starenja ili genetske predispozicije. Sekundarna gonartroza rezultat je degeneracije zglobne hrskavice koljena koja je uzrokovana poznatim razlozima poput prethodnih ozljeda, prekomjerne težine, upalnih bolesti, anatomskih deformacije koljena i donjih udova ili drugih medicinskih stanja. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi i obično je povezan s specifičnim faktorima ili događajima koji oštećuju zglobnu hrskavicu.

Postoje određeni rizični faktori u bolesnika čija prisutnost povećava rizik za pojavu osteoartritisa koljena. Rizični faktori za artrozu koljnea mogu se podijeliti na promjenjive i nepromjenjive faktore. 

Nepromjenjivi faktori

  • Dob. Starija dob povećava rizik od gonartroze.
  • Spol. Žene imaju veći rizik za razvoj gonartroze koljena u usporedbi s muškarcima.
  • Nasljedna predispozicija. Genetski faktori mogu povećati osjetljivost na razvoj degenerativne bolesti koljena.

Promjenjivi faktori

  • Prekomjerna tjelesna težina. Pretilost opterećuje koljena i povećava rizik za osteoartritis koljena.
  • Trauma ili ozljeda. Ponovljene ili ozbiljne ozljede koljena mogu povećati rizik od osteoartritisa.
  • Nepravilno opterećenje koljena. Ponavljajuće aktivnosti s nepravilnim opterećenjem koljena u nekim zanimanjima ili sportovima, kao što je dugotrajno stajanje ili rad na zahtjevnim površinama, te opetovano savijanje mogu povećati rizik od osteoartritisa koljena.
  • Metabolički sindrom (pretilost, šećerna bolest, povišene masnoće, povišen krvni tlak). Metabolički sindrom povećava rizik za razvoj artroze koljena uzrokujući pojačani upalni odgovor organizma i inzulinsku rezistenciju. Smatra se da povišene razine loših masnoća u krvi  negativno utječu na zdravlje zglobova.

Važno je naglasiti da ovi faktori mogu međusobno djelovati i kombinirati se te da se pravilna briga o zdravlju i prevencija može smanjiti rizik od razvoja gonartroze.

Artroza koljena – mehanizmi nastanka

Mehanizam nastanka osteoartritisa nije jednostavan i ponekad je teško objašnjiv bez korištenja stručnih termina stoga će možda ovaj ulomak biti teže razumljiv osobama koje nisu zdravstvene struke.

Zglobna hrskavica koljena se sastoji uglavnom od kolagena tipa II (glavne gradivne bjelančevine hrskavice), proteoglikana, hondrocita( hrskavičnih stanica) i vode. Zdrava hrskavica u koljenu stalno održava ravnotežu između svake komponente, tako da se svaki razgrađeni dio nadomješta stvaranjem novog dijela. Nastanak osteoartritisa koljena uključuje višestruke povezane procese. Počinje oštećenjem zglobne hrskavice koljena, glatke tvari koja služi kao amortizer  jednakomjerno raspoređujući sile između kostiju u zglobu koljena. To može biti potaknuto:

  • mehaničkim čimbenicima poput ponavljajućeg stresa ili nepravilne raspodjele sila uslijed deformiteta zgloba
  • biokemijskim čimbenicima, uključujući otpuštanje upalnih molekula i enzima koji razgrađuju sastavnice hrskavice.

Kod trošenja hrskavice koljena uslijed djelovanja enzima dolazi do neravnoteže između pojedinih sastavnih komponenti hrskavice, što se očituje:

  • smanjenjem količine proteoglikana
  • povećanjem sadržaja vode
  • dezorganiziranom uzorku kolagena
  • gubitkom elastičnosti hrskavice koljena.

Ove promjene rezultiraju pucanjem te konačno oštećenjem hrskavice koljena.

simboličan prikaz osteoartritisa koljena

Kako hrskavica koljena propada, zglob postaje manje sposoban amortizirati udarce i raspodijeliti opterećenje, što dovodi do povećanog pritiska na kost ispod nje. Kao odgovor na to, kost prolazi kroz strukturalne promjene, uključujući zadebljanje i stvaranje koštanih izraslina nazvanih osteofiti.

Istovremeno, sinovija, tanka membrana koja oblaže zglob koljena, postaje upaljena i oslobađa upalne tvari koje dodatno pridonose oštećenju hrskavice. Upalni proces također uključuje otpuštanje citokina – glasničkih molekula i drugih molekula koje stimuliraju receptore za bol uzrokujući i pojačavajući bol u koljenu. Tijekom vremena, progresivni gubitak hrskavice, zajedno s pregradnjom kosti i stvaranjem osteofita, dovodi do ukočenosti zgloba, boli, otekline i smanjene funkcionalnosti. Nastale promjene u mehanici zgloba dodatno pogoršavaju degenerativni proces, održavajući začarani krug upale, razgradnje hrskavice i strukturalnih promjena u zglobu koljena.

Artroza koljena – mehanizam nastanka te stadiji bolesti

Artroza koljena – stadiji po Kellgren-Lawrence-u

Postoje brojne ljestvice po kojima se stupnjuje težina gonartroze koljena međutim najčešće se koristi klasifikacija po Kellgren-Lawrence-u. Ova klasifikacija se temelji na rentgenskim snimkama koljena.

Artroza koljena - klasifikacija po Kellgren Lawrenceu u 4 stupnja
Stupnjevi artroze koljena po Kellgren-Lawrence-u. Izvor
  • stupanj 0 (nema): definitivno odsustvo promjena na rentgenu koljena koji bi govorili u prilog artroze
  • stupanj 1 (diskutabilan): diskutabilno suženje zglobnog prostora i mogući osteofiti
  • stupanj 2 (blagi): definitivno vidljivi osteofiti i moguće suženje zglobnog prostora
  • stupanj 3 (umjereni): srednje veliki brojniji osteofiti, definitivno suženje zglobnog prostora, nešto skleroze kosti i moguća deformacija na rubovima kosti koljena
  • stupanj 4 (teški): veliki osteofiti, značajno suženje zglobne pukotine, teška skleroza i deformacija zglobnih tijela

Simptomi osteoartritisa koljena i tijek bolesti

Najčešći simptom zbog kojega se pacijenti javljaju liječniku je bol u koljenu. Nastanak simptoma je najčešće postupan. Bolovi u koljenu obično se razvijaju tijekom razdoblja od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Pacijenti se često žale na bol i ukočenost koljena, posebno nakon razdoblja neaktivnosti ili pretjerane uporabe koljena. Mirovanje u pravilu olakšava tegobe. U kasnijim stadijima bolovi mogu biti prisutni i u mirovanju. Može se javiti zakočenost i bol u koljenu nakon buđenja ili nakon duljeg dnevnog odmora. Kako gonartroza koljena napreduje, pojedinci mogu imati sve veće poteškoće u aktivnostima poput hodanja, penjanja po stepenicama ili uzbrdicama te klečanja. U pdređenog broja bolesnika mogu se povremeno javiti tkzv. “upalne epizode”. Tada se javlja oteklina i osjećaj topline zahvaćenog zgloba koljena, udruženo sa smanjenim rasponom pokreta. Bolest je u pravilu progresivnog karaktera i simptomi postaju vremenom izraženiji dovodeći do sve većeg ograničenja u svakodnevnim aktivnostima.

Kako se postavlja dijagnoza artroze koljena?

Sumnjate li da patite od osteoartritisa koljena (gonartroze) potrebno se javiti da Vas pregleda liječnik fizijatar ili ortoped radi pravovremenog postavljanja ispravne dijagnoze i započinjanja liječenja. Dijagnoza artroze koljena se postavlja na temelju karakterističnih simptoma, fizikalnog pregleda i rezultata dijagnostičkih pretraga. Prvo, liječnik će provesti detaljan pregled pacijentove medicinske povijesti i simptoma, kao i fizikalni pregled koljena. Obično je potrebno učiniti dodatne dijagnostičke pretrage, poput rendgenskog snimanja. RTG snimke pomažu u procjeni stanja hrskavice i kostiju te određivanje stupnja osteoartritisa. Bitno je rendgensko snimanje koljena uvijek raditi u stojećem položaju bolesnika kako bi se ispravno procijenila širina zglobnog prostora. Daljnja dijagnostika u pravilu nije potrebna, međutim, ako postoji sumnja na druge moguće uzroke simptoma, može se preporučiti magnetska rezonanca (MR), ultrazvuk ili krvne pretrage. Ako ste osoba mlađe dobi, a imate bol u koljenu opravdano je posumnjati na hondromalaciju patele.

radiološka slika - usporedba uznapredovalog i početnog osteoartritis -a koljena

Gonartroza koljena – liječenje

Kada je riječ o liječenju artroze koljena, postoji niz mogućnosti koje se mogu prilagoditi vašim individualnim potrebama. Od konzervativnih terapijskih pristupa kao što su fizikalna terapija, gubitak težine i protuupalni lijekovi, do invazivnijih opcija poput intraartikularnih injekcija i kirurških zahvata. Važno je konzultirati se sa stručnjakom kako biste odabrali najprikladniju terapiju. 

Kod osteoartritisa koljena, nekirurško liječenje obično je prva linija terapije. Ove intervencije usmjerene su na smanjenje boli i poboljšanje pokretljivosti, bez izravnog utjecaja na temeljni proces bolesti. 

Edukacija pacijenta

Razumijevanje prirode artroze koljena, njegovog napredovanja i strategija samopomoći omogućuje vam da donesete informirane odluke i aktivno sudjelujete u liječenju.

Prilagodba aktivnosti

Prilagođavanje svakodnevnih aktivnosti trenutnom stanju i izbjegavanje provocirajućih čimbenika može pomoći u smanjenju stresa na koljenski zglob i ublažavanju simptomima.

Fizikalna terapija

Vježbanje pod stučnim nadzorom fizioterapeuta ili provođenje prilagođenog programa vježbanja kod kuće pokazalo je pozitivne rezultate u ublažavanju simptoma artroze koljena. Ove vježbe mogu poboljšati snagu, fleksibilnost i stabilnost zgloba.

Najčešće se propisuju vježbe za snaženje mišića natkoljenica i to kvadricepsa te hamstringa. Jednako je važno ojačati i mišiće kukova prvenstveno abduktore i ekstenzore kukova koji su važni za stabilnsot kukova i koljena.

Od fizikalnih procedura najčešće se koriste elektro procedure za smanjenje boli: interferentne struje, TENS i magnetoterapija na koljeno. Može se koristiti terapijski ultrazvuk ili LASER naročito kod lokalizirane boli s unutarnje ili vanjske strane koljena.

Pokazala se učinkovita i primjena elektrostimualcije mišića natkoljenice udružena s vježbama snage čime se postiže bolji učinak.

Gubitak tjelesne težine

Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, gubitak kilograma značajno će smanjiti opterećenje na koljena, olakšavajući simptome i usporavajući napredovanje bolesti. Ovu mjeru valja provoditi u svim stadijima osteoartritisa koljena kod bolesnika s indeksom tjelesne mase (BMI) većim od 25. Najboljim se pokazala dijeta sa smanjenim unosom kalorija kombinirana s aerobnim vježbama.

Ortoze (steznici) za koljeno

Ortoza za koljeno može biti korisna, posebno kada je zahvaćen određeni dio koljenskog zgloba, unutarnji (medijalni) ili vanjski (lateralni). Naročito su se pokazali korisni kod valgusnog (X-noge) ili varusnog deformiteta ( O – noge) koljena. Ostvaruju djelovanje premještajući opterećenje sa zahvaćenog dijela koljena te tako ublažavajući simptome.

uporaba ortoza (steznika) za osteoartritis koljena

Lijekovi

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), poput ibuprofena, mogu pomoći u smanjenju boli i upale. Međutim, izbor lijeka treba temeljiti na preporuci vašeg liječnika, uzimajući u obzir faktore poput učinkovitosti, nuspojava i medicinske povijesti.

Lijekove protiv bolova nije potrebno uzimati stalno zbog opsnsoti od kardiovaskularnih i gastrointestinalnih nuspojava već samo po potrebi. Zlatno je pravilo kod uzimanja analgetika:

Uzimati lijek u najmanjoj dozi koja je djelotvorna što kraće vrijeme

Također su se pokazali korisni lokalni pripravci, kreme ili gelovi, koji sadrže protuupalni lijek i nanose se direktno na oboljeli zglob.

Injekcije

Postoje više vrsta pripravaka koji se mogu direktno injicirati u koljenski zglob. Najčešće se koriste:

  • kortikosteroidi
  • hijaluronska kiselina
  • plazma bogata trombocitima (PRP)

Injekcije kortikosteroida koje nazivamo još i “blokada” mogu se primjeniti kod pacijenata s izraženom upalnom komponentom. Ove injekcije pružaju kratkoročno olakšanje smanjujući upalu u zglobu. Blokade koljena su naročito učinkovte kod upalne epizode. Druga opcija su injekcije hijaluronske kiseline (HA). Hijaluronska kiselina (HA) je glikozaminoglikan prisutan u cijelom ljudskom tijelu i važna komponenta sinovijalne tekućine i zglobne hrskavice. HA se razgrađuje tijekom procesa osteoartritisa i doprinosi gubitku zglobne hrskavice, kao i ukočenosti i boli. Lokalna primjena HA u zglob djeluje kao podmazivač i može pomoći povećanju prirodne proizvodnje HA u zglobu.

Terapija plazmom bogatom trombocitima (platelet-rich plasma – PRP) je novija opcija za liječenje osteoartritisa koljena. Podrazumijeva injekciju koncentrirane otopine pacijentovih vlastitih trombocita u zahvaćeni zglob, potencijalno potičući zacjeljivanje tkiva i smanjenje upale. Iako istraživanja o učinkovitosti PRP-a u osteoartritisu koljena još uvijek traju, rezultati sugeriraju da ima pozitivan učinak na smanjenje boli i poboljšanje funkcije.

osteoartritis koljena - liječenje plazma bogata trombocitima

Važno je zapamtiti da učinkovitost opisanih konzervativnih intervencija može varirati od osobe do osobe. Stoga je ključno razviti personalizirani plan liječenja prilagođen vašim specifičnim potrebama i preferencijama. Suradnja s vašim liječnikom ključna je u odabiru najprikladnije kombinacije terapijskih postupaka. 

Kirurško liječenje osteoartritisa koljena

Kirurško liječenje osteoartritisa obično se razmatra nakon što konzervativne metode nisu donijele zadovoljavajuće rezultate. Dvije su najčešće opcije kirurškog liječenja osteoartritisa koljena. Artroskopija, koja omogućava kirurgu da pregleda i eventualno odstrani oštećenu hrskavicu ili izgladi površine zglobova. Artroplastika, (proteza koljena ili skraćeno TEP koljena) gdje se oštećeni zglob zamjenjuje protezom u svrhu poboljšanja funkcionalnosti i ublažavanja boli. Kirurške intervencije mogu značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata s osteoartritisom, ali treba ih pažljivo razmotriti uz rizike i koristi.

Aktivan stil života u zreloj životnoj dobi

Najčešća pitanja vezana za osteoartritis koljena

1. Zašto artroza koljena boli?

Hrskavica koljena nije inervirana, tj. ne sadrži živčane završetke koji mogu prenositi osjet boli. Dakle, hrskavica koljena nije ono što “boli”. Bol u koljenu dolazi od okolnih tkiva koja su inervirana i također su pogođena promjenama u sklopu gonartroze: sinovijalna membrana, subhondralna kost, ligamenti i tetive.

Informacije o boli počinju u živčanim završetcima prisutnim u tim tkivima. Zatim putuju putem živaca do leđne moždine i do mozga koji pokreće osjećaj boli.

Kada je hrskavica koljena oštećena, može doći do “neo-neurogeneze”. To je pojava urastanja živčanih završetaka u hrskavicu zbog zbog oštećenja hrskavice. Na ovaj način i hrskavica može postati uzrokom boli.

2. Kako se razvija artroza koljena?

Razvoj osteoartritisa je nepredvidljiv. Osteoartritis se može razviti:

  • vrlo sporo, tijekom nekoliko desetljeća
  • vrlo brzo s potpunim gubitkom hrskavice u jednoj ili dvije godine
  • tijekom dužeg ili kraćeg razdoblja, uz “upalne napade” ili “akutne bolne epizode” tijekom kojih se razaranje hrskavice ubrzava

3. Kako možete znati da je artroza koljena u epizodi pogoršanja tj. “upalnoj fazi”?

Pogoršanje osteoartritisa odgovara pojačanoj upali zgloba koljena. Upravo tijekom ovog pogoršanja dolazi do povećanog razaranja hrskavice.

Znakovi koji sugeriraju pogoršanje su:

  • nagli porast boli (akutna bolna epizoda);
  • vremenski period trajanja boli se povećava uključujući i noćno buđenje radi boli
  • produljena ukočenost zglobova ujutro (jutarnja ukočenost)
  • oteklina koljena praćena toplinom kože iznad zgloba.

Kada je moguće, potrebno je u ovoj fazi učiniti punkciju zgloba i evakuaciju sadržaja čime se djelomično smanjuje upala i bol u koljenu. U ovoj fazi je opravdano i aplicirati kortikosteroid u zglob koljena.

U fazi pogoršanja potrebno je rasteretiti zglob bilo mirovanjem ili hodom uz pomoć štaka.

4. Koji je cilj rehabilitacije osteoartritisa koljena?

Rehabilitacija osteoartritisa koljena ima tri cilja:

  • očuvati pokretljivost zgloba
  • prevenirati deformacije
  • ojačati mišiće oko zgloba

Ukočenost koljena, koja utječe na kvalitetu života pacijenata s osteoartritisom, suzbija se vježbama za održavanje pokretljivost zgloba. Deformacije su rezultat pogrešnih položaja koje pacijenti zauzimaju kako bi ublažili bol (savijanje koljena i / ili kuka). S vremenom, ti pogrešni položaji postaju trajni. Snaženje mišića oko zgloba ima dvostruko djelovanje: analgetsko i stabilizirajuće.

5. Da li je bavljenje sportom faktor rizika za razvoj gonartroze koljena?

Da bismo procijenili rizik od artroze povezanog sa sportskom aktivnošću, trebamo uzeti u obzir vrstu sporta i intezitet aktivnosti.

  • Sportovi poput nogometa ili ragbija dovode do mnogo ozljeda. Te ozljede (istegnuća, prijelomi zglobova) mogu ostaviti posljedice (nestabilnost, oštećenje hrskavice) što dugoročno povećava rizik od razvoj gonartroze.
  • Sportaši koji se bave natjecateljskim ekipnim sportovima (posebno kao profesionalci) izloženiji su od onih koji se bave sportom rekreativno jer je njihova sportska aktivnost intenzivnija, češća i dugotrajnija.
  • Rizik za razvoj osteoartritisa je veći ako pored rizika od trauma, sportaš ima i druge čimbenike rizika poput blage morfološke abnormalnosti udova ili blage prekomjerne tjelesne težine.

6. Da li je artroza koljena neizbježan dio starenja?

Važno je naglasiti da artroza koljena nije neizbježan dio starenja i da postoje strategije kojima možete smanjiti rizik od njegovog razvoja ili usporiti napredovanje bolesti.

  • Održavanje primjerene tjelesne težine kako bi se smanjilo opterećenje zglobova.
  • Redovito vježbanje radi jačanja mišića natkoljenica i zdjeličnog pojasa koljena i održavanja pokretljivosti
  • Pravilno korištenje ortopedskih pomagala ako su potrebna.
  • Pravilna prehrana bogata hranjivim tvarima može doprinijeti zdravlju hrskavice i zglobova.
  • Izbjegavati pušenje i konzumiranje alkohola.

Važno je redovito pratiti upute i preporuke liječnika kako bi se adekvatno brinulo o zdravlju koljena i usporilo napredovanje osteoartritisa.

7. Artroza koljena i hodanje – trebam li hodati što više ili trebam odmarati ako imam osteoartritis koljena?

Artroza koljena može značajno umanjiti sposobnost pojedinca za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Neke aktivnosti u kojima ste ranije uživali kao što je trčanje, planinarenje i sport sada se čine nemoguće radi boli u koljenu.

Artritis nije jedini uzrok konstantne boli u koljenu. Dapače mnogi ljudi mogu postići život bez boli unatoč dijagnozi artritisa. Iako artroza koljena može predstavljati veliki izazov, postoje mnogi načini za ublažavanje simptoma i smanjenje bolnih epizoda. Jedan dobar primjer: hodanje.

Je li hodanje dobro za osteoartritis koljena?” Definitivno DA!

Hodanje je uvijek odlična opcija liječenja za osteoartritis koljena koljena, a posebno može biti korisno, pogotovo u fazi pogoršanja . Hodanje je dovoljno nježno kada su zglobovi osjetljivi, a istovremeno je sjajan način za jačanje struktura u i oko koljena kako bi postale otpornije na bol. Zapravo, prema studiji iz 2022. godine, ljudi s osteoartritisom koljena koji hodaju radi vježbanja znatno rjeđe imaju bolove u koljenu. Neki znanstveni radovi ukazuju da bi hodanje moglo djelovati modulirajuće na tijek bolesti i usporiti propadanje hrskavice zgloba koljena.

Hodanje ostvaruje svoj učinak na smanjenje boli u povećanje funkcije na nekoliko načina:

  • Hodanje jača mišiće nogu. Pomaže u jačanju kvadricepsa, tetiva koljena i glutealnih mišića. Što su mišići i tetive oko koljena snažniji, koljeno je stabilnije te je manje opterećenje na koljeno u svakodnevnim aktivnostima.
  • Hodanje “podmazuje” vaše zglobove. Dok hodate, aktivnost povećava cirkulaciju guste zglobne tekućine. Zglobna tekućina hrani hrskavicu, smanjuje trenje i pomaže podmazivanju zgloba. To pomaže u smanjenju boli koja se može javiti pri kretanju.
  • Hodanje štiti hrskavicu. Istraživanja pokazuju da vježbanje pomaže u zaštiti hrskavice, elastičnog zglobnog tkiva koje djeluje kao amortizer za vaša koljena.

Zbog trošenja i oštećenja hrskavice, upale zgloba, povećanja trenja i mišićne slabosti kod gonartoze, koljena su osjetljivija na bol. Kada osjećamo bol od hodanja daljnje hodanje nam se ne čini logično jer provociramo bol.

Ono što vam dugoročno pomaže u smanjenju boli nije uvijek isto kao ono što vam pomaže trenutno smanjiti bol.

Unatoč tome što je kretanje najbolji lijek za artrozu koljena, možete iskusiti privremeno ili povremeno povećanje boli s više kretanja. Iako može biti izazovno suočiti se s boli, sljedeći savjeti mogu pomoći:

  • Skratite korak! Ako imate bolove kod hoda pokušajte skratiti duljinu koraka, to će pomoći da se bol smanji. S vremenom ćete moći vratiti svoju normalnu duljinu koraka.
  • Pronađite površinu za hodanje koja vam odgovara. Ako površina po kojoj hodate obično jako pogoršava bol u koljenima, razmislite o traženju nove rute. Vidite godi li Vam više hodanje po asfaltu ili po utabanoj zemlji ili travi. Odaberite put s više klupa gdje bi se mogli odmoriti u slučaju jače boli. Nekim osobama je lakše hodati po trakama za trčanje u zatvorenom dok drugima više paše hodanje na otvorenom.
  • Zagrijavanje. Prije nego što počnete hodati napravite nekoliko pokreta za zagrijavanje. Zamahnite nogama lagano nekoliko puta, radite kružne pokrete zdjelicom, istegnite mišiće. To će opustili udove i potaknuli protok krvi. Možete i napraviti pauzu otprilike 10 ili 15 minuta nakon početka vježbanja kako biste se istegnuli.
  • Usredotočite se na vrijeme, a ne na udaljenost. Kad imate artritis, važno je pronaći optimalnu količinu kretanja. Ako postavite cilj temeljen na udaljenosti, mogli biste se preopteretiti. Preporučuje započeti s 10 do 20 minuta hodanja tempom koji vama odgovara. Zatim, povećavajte svoj cilj za malu količinu svaki tjedan – čak i pet minuta može biti vrlo učinkovito. Kad se osjećate sigurno, možete razmisliti o postavljanju cilja temeljenog na udaljenosti.
  • Nosite pravu obuću. Ne trebate tenisice sa svim mogućim dodacima, poput gel jastučića i posebnih uložaka. Tenisica za hodanje mora biti prije svega udobna! Nema dokaza da određena “specijalna”obuća smanjuje bol kod hodanja u osoba s artrozom koljena.

Zapamtite, nije važno gdje hodate ili koliko daleko idete. Važno je da ste dosljedni i redoviti. Prateći savjete ćete lakše postići svoj cilj: Smanjenje boli u koljenima!

8. Artroza koljena prehrana – može li se prehranom utjecati na simptome i tijek bolesti?

Još od vremena Hipokrata, hrana, posebno zdrava prehrana, smatra se ključnom za održavanje dobrog fizičkog i emocionalnog zdravlja. Pretilost je jedan od najznačajnijih promjenjivih čimbenika rizika za razvoj artroze koljena. Ne samo zbog promijenjene biomehanike zgloba i povećanog opterećenja na zglob, nego i zbog otpuštanja upalnih faktora od strane masnog tkiva što izaziva konstantnu upalu i oštećenje zgloba.

Održavanje zdrave tjelesne težine ključno je za smanjenje opterećenja na koljena i radi smanjenja upale.

Određeni stilovi prehrane kao što je mediteranska prehrana te unos određenih tvari u hrani također mogu utjecati na naše tijelo i pomoći u smanjenju upale i boli.

Mediteranska prehrana

Znanstveno je dokazano da pridržavanje mediteranske prehrane dovodi do smanjenja boli, povećanja pokretljivosti i usporavanja degeneracije hrskavice. Također je dokazna i niža razina upalnih biomarkera u krvi što pozitivno utječe na smanjenje simptoma.

Mediteranska prehrana je prehrambeni stil koji se temelji na tradicionalnoj prehrani mediteranskih zemalja poput Grčke, Italije, Španjolske i južne Francuske. Glavne karakteristike mediteranske prehrane uključuju:

  1. Visok unos voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki: Ova prehrana obiluje svježim voćem i povrćem, kao i orašastim plodovima i sjemenkama, što pruža obilje vitamina, minerala, antioksidansa i vlakana.
  2. Upotreba maslinovog ulja: Maslinovo ulje je osnovno ulje u mediteranskoj prehrani. Bogato je zdravim mononezasićenim mastima, koje su povezane s nižim rizikom od srčanih bolesti.
  3. Riba i morski plodovi: Mediteranska prehrana uključuje redovitu konzumaciju ribe, poput lososa, skuše i sardina, koje su bogate omega-3 masnim kiselinama, korisnim za zdravlje srca i zglobova.
  4. Umjeren unos mliječnih proizvoda: Mliječni proizvodi kao što su sir i jogurt konzumiraju se umjereno, obično u obliku manjih porcija.
  5. Uključivanje integralnih žitarica: Umjesto rafiniranih žitarica, mediteranska prehrana favorizira integralne žitarice poput integralnog kruha, smeđe riže i cjelovite pšenice.
  6. Umjerena konzumacija crvenog mesa: Crveno meso se konzumira rijetko i u manjim količinama, dok je perad, kao i jaja, također dio prehrane.

Ovaj prehrambeni stil povezan je s brojnim zdravstvenim prednostima, uključujući smanjeni rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, pretilosti i drugih kroničnih bolesti, zbog svoje nutritivne gustoće i uravnoteženog omjera masti.

Riba i omega 3 masne kiseline

Upala je sastavni dio te dijelom uzrok osteoartritisa. Konzumiranje hrane koja sadrži tvari s protuupalnim svojstvima može pomoći u kontroli simptoma i bolesti. Određene vrste riba bogate su omega-3 masnim kiselinama. Te kiseline pomažu smanjiti razine dviju molekula koje uzrokuju upalu: C-reaktivni protein (CRP) i interleukin-6.

Prekomjerna konzumacija omega-6 masnih kiselina kojima obiluju namirnice životinjskog porijekla povezana je s visokom učestalošću upale zgloba i degradacije hrskavice kod pretilih bolesnika, što proizlazi iz kronične upale. Nasuprot tome, dijeta obogaćena omega-3 masnim kiselinama smanjuje upalu, ublažava bol i poboljšava funkciju zglobova kod bolesnika s artrozom.

Jedenje porcija ribe od 85-175g najmanje četiri puta tjedno može pomoći smanjiti upalu u osteoartritisu i zaštititi srce.

Ribe bogate omega-3 masnim kiselinama uključuju:

  • losos
  • tuna
  • sardine
  • skuša

Dodaci ribljeg ulja također su dostupni, ali se preporučuje jedenje ribe jer su pozitivni učinci izraženiji.

Američko društvo reumatologa i Arthritis Foundation savjetuju da se izbjegava uzimanje dodataka ribljeg ulja, jer trenutno nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili njihovu učinkovitost.

Vitamini A, C i K

Tijekom proizvodnje energije i drugih procesa, tijelo proizvodi štetne nusproizvode nazvane slobodni radikali. Oni mogu oštetiti stanice u tijelu. Slobodni radikali povezani su s upalom koja može uzrokovati oštećenje zglobova. Zeleno lisnato povrće — poput brokule i špinata — sadrži vitamine A, C i K, koji su antioksidansi.Oni pomažu u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Također sadrže visoke razine kalcija, što doprinosi zdravlju kostiju.

Kalcij i vitamin D

Mlijeko s niskim udjelom masti, sir i jogurt izvor su vitamina D i kalcija, što može pomoći u jačanju kostiju. Znanstvenici su pronašli dokaze niskih razina vitamina D kod ljudi s osteoartritisom. Konzumiranje više vitamina D putem mliječnih proizvoda i redovitog, sigurnog izlaganja sunčevoj svjetlosti pomoći održavanju normale razine vitamina D.

Blog Post
IZVORI

Thomas S, Browne H, Mobasheri A, Rayman MP. What is the evidence for a role for diet and nutrition in osteoarthritis? Rheumatology (Oxford). 2018 May 1;57(suppl_4):iv61-iv74. PMID: 29684218; PMCID: PMC5905611.

Sophocleous A. The Role of Nutrition in Osteoarthritis Development. Nutrients. 2023 Oct 12;15(20):4336. PMID: 37892417; PMCID: PMC10609695.

Buck AN, Vincent HK, Newman CB, Batsis JA, Abbate LM, Huffman KF, Bodley J, Vos N, Callahan LF, Shultz SP. Evidence-Based Dietary Practices to Improve Osteoarthritis Symptoms: An Umbrella Review. Nutrients. 2023 Jul 6;15(13):3050. PMID: 37447376; PMCID: PMC10347206.

Dairy produce may reduce osteoarthritis risk.

Autor članka: Ivan Galić, dr.med, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, FEBPRM

autor

dr. Ivan Galić

specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, FEBPRM

dr. Ivan Galic

Ivan Galić, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije. Specijalizaciju fizikalne medicine i rehabilitacije stječe 2020. godine. Iste godine polaže ispit pred Odborom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Europske Unije te stječe naslov FEBPRM (“Fellow of the European Board od Physical and Rehabilitation Medicine”). Poseban interes pokazuje za dijagnostiku, rehabilitaciju i liječenje bolnih stanja sustava za kretanje naročito u području koljena i ramena, degeneracije zglobova, tendinopatija, bolnih sindroma kralježnice. Od dijagnostičkih metoda suvereno radi dijagnostički ultrazvuk lokomotornog sustava.

Povezani članci
Istraži druge teme

autor članka

Picture of Ivan Galić, spec. fizijatar

Ivan Galić, spec. fizijatar

Ivan Galić, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije. Specijalizaciju fizikalne medicine i rehabilitacije stječe 2020. godine. Iste godine polaže ispit pred Odborom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Europske Unije te stječe naslov FEBPRM (“Fellow of the European Board od Physical and Rehabilitation Medicine”). Poseban interes pokazuje za dijagnostiku, rehabilitaciju i liječenje bolnih stanja sustava za kretanje naročito u području koljena i ramena, degeneracije zglobova, tendinopatija, bolnih sindroma kralježnice. Od dijagnostičkih metoda suvereno radi dijagnostički ultrazvuk lokomotornog sustava.

Povezani članci