Smrznuto rame (adhezivni kapsulitis, eng. „frozen shoulder“) je stanje koje karakterizira ukočenost ramena praćeno boli gdje dolazi do upale i zadebljanja (fibroze) te skvrčavanja zglobne čahure koja okružuje rameni zglob. Postupno se razvija ukočenost i značajno ograničenje aktivnog i pasivnog raspona pokreta u ramenu. Početak tegoba je najčešće polagan, podmukao međutim rjeđe može biti i nagao. Točan uzrok smrznutog ramena nije poznat, ali češće se javlja kod ljudi s određenim medicinskim stanjima ili nakon ozljede ramena. Mogućnosti liječenja uključuju fizikalnu terapiju, lijekove za smanjenje boli, injekcije te u nekim slučajevima, operaciju. Oporavak je dugotrajan, ali zadovoljavajući u većini slučajeva. Može potrajati i do 2 – 3 godine te značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti osobe.
Uzroci smrznutog ramena
Točan uzrok zamrznutog ramena nije poznat, ali se češće javlja kod osoba starije dobi (oko 55 godine života) i žena.
- neke bolesti kao što su dijabetes, bolesti štitnjače i srčane bolesti mogu povećati rizik od razvoja smrznutog ramena. U ovim slučajevima razvoj tegoba je postupan i podmukao.
- trauma ramena ili imobilizacija nakon ozljede može također doprinijeti razvoju stanja
- smrznuto rame se može razviti nakon operacija na ramenu ili prsom košu
- svako bolno stanje ramena (ozljeda rotatorne manžete, sindrom sraza ramena, burzitis, kalcificirajuća tendinopatija) može biti okidač razvoju smrznutog ramena
Kod smrznutoga ramena vezivno tkivo koje okružuje zglob ramena (glenohumeralni zglob) – zglobna kapsula – zadebljava se i skraćuje, te gubi svoju normalnu rastezljivost. Pacijenti najčešće pokušavaju izbjeći bol tako da “štede” ruku i slabije gibaju rame što dovodi do daljnjeg skraćivanja kapsule. Glava nadlaktične kosti ima manje prostora za kretanje, a zglob može izgubiti sinovijalnu tekućinu koja “podmazuje” zglob. U uznapredovalim slučajevima, formiraju se trake ožiljnog tkiva (adhezije) između zglobne kapsule i glave humerusa.
Razvoj simptoma je najčešće postupan
Pacijenti sa smrznutim ramenom obično imaju postupno pogoršanje bolova u ramenu tijekom tjedana ili mjeseci nakon čega slijedi značajno ograničenje pokreta ramena. Postoji nekoliko faza u razvoju i tijeku smrznutog ramena koje ćemo detaljnije opisati kasnije u tekstu. Glavni simptom uz bol je ograničenje raspona pasivnih i aktivnih pokreta u ramenu, pri čemu prvo pogođena bude vanjska rotacija, a kasnije abdukcija (odručivanje) ramena.
Smrznuto rame remeti svakodnevne aktivnosti, posao i aktivnosti u slobodno vrijeme.
- ograničen doseg rukom, posebno tijekom aktivnosti iznad glave (npr. vješanje rublja, posezanje za predmetima na visokim policama, ličenje)
- ograničen opseg pokreta rukom na stranu (npr. zatezanje sigurnosnog pojasa u automobilu, oblačenje).
- ograničenje rotacijskih pokreta u ramenu zbog čega pacijenti imaju poteškoće u osobnoj higijeni, oblačenju i češljanju kose.
- uz bol i ukočenost u ramenu može se javiti i pridružena bol u vratu, uglavnom izazvana preopterećenjem mišića vrata za nadoknadu gubitka pokreta ramena.
Smrznuto rame najčešće prolazi kroz 3 faze (stadija)
Stadiji bolesti nisu oštro ograničeni te se najčešće međusobno preklapaju, a to su:
Faza 1 – faza smrzavanja
U fazi “smrzavanja” polagano se razvija proširena i jaka bol u cijelom ramenu koja je u početku najgora noću, ali zatim se javlja i u mirovanju danju. Bol se pogoršava pokretom u ramenu. Kako bol postaje jača, rame gubi opseg pokreta. Faza smrzavanja obično traje od 3 do 9 mjeseci.
Faza 2 – Faza zamrznutosti
Ovo razdoblje karakterizira postupno smanjivanje boli, međutim zaostaje ograničenje raspona pokreta ramena u svim smjerovima. U ovom periodu možete imati značajnih ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti poput dosezanja na visoke police, vješanja rublja, češljanja kose, otkopčavanja grudnjaka, pranja leđa prilikom tuširanja. Faza zamrznutosti može trajati od četiri do 12 mjeseci.
Faza 3 – Faza „odleđivanja“ i poboljšanja
Tijekom faze “odleđivanja” dolazi do postupnog povratka raspona pokreta. Potpuni povratak na normalnu ili blizu normalnu snagu i pokretljivost obično traje od 6 mjeseci do 2 godine.
Smrznuto rame – kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza smrznutog ramena se postavlja na temelju razgovora s pacijentom (medicinske anamneze), fizikalnog pregleda i učinjene slikovne obrade. Ne postoje laboratorijski testovi koji bi potvrdili dijagnozu.
Fizikalni pregled
Tijekom fizikalnog pregleda liječnik fizijatar će detaljno provjeriti aktivan i pasivan opseg pokreta nezahvaćene i zahvaćene strane u svim smjerovima te ustanoviti postoji li nedostatak. Također će provjeriti snagu mišića. Opseg pokreta kada neko drugi pomiče vaše rame naziva se “pasivni opseg pokreta”.
- pacijenti imaju smanjeni raspon pokreta ramenog zgloba i bol tijekom testiranja
- bol će često ograničiti potpuni i temeljit fizikalni pregled
- tipično postoji značajno smanjenje aktivnog i pasivnog raspona pokreta u usporedbi s nezahvaćenom stranom
- najizraženiji gubitak opsega pokreta je vidljiv kod pokreta vanjske rotacije i abdukcije (odručenje, podizanje ruke na stranu)
- u pravilu je aktivan i pasivan opseg pokreta jednako ograničen
Slikovne pretrage ramena
U pravilu za postavljanje dijagnoze smrznutog ramena slikanje nije potrebno međutim ponekad je potrebno učiniti rendgen ramena, ultrazvuk ramena ili MR (magnetsku rezonancu) kada iz samog pregleda i anamneze dijagnoza nije u potpunosti jasna.
- Rendgen služi za isključenje drugih stanja koja mogu uzrokovati ograničenje pokreta npr. artritis, a ne potvrde dijagnoze smrznutog ramena.
- Magnetska rezonancija (MRI) i ultrazvuk. Ovi dijagnostički testovi mogu dati bolji uvid u patologiju mekih tkiva od rendgenskih snimaka. Nisu potrebni za dijagnozu smrznutog ramena; međutim, mogu pomoći u identifikaciji drugih ozljeda mekih tkiva ramena poput puknuća rotatorne manžete.
Smrznuto rame – liječenje je najčešće konzervativno
U većini slučajeva, smrznuto rame je samoograničavajuća bolest s visokim stopama spontanog oporavka unutar 18 do 30 mjeseci.
Liječenje je usmjereno na dvije stvari:
- smanjenje boli i upale – najčešće se koriste lijekovi protiv bolova, nesteroidni antireuamtici (NSAR) kao što su ibuprofen, diklofenak, ketoprofen i drugi. Ponekad je porebna injekcija kortikosteroida direktno u zglob kako bi se smanjila upala i bol
- poboljšanje opsega pokreta ramena – vježbe za povećanje ospega pokreta ramena pod nadzorom fizioterapeuta ili kod kuće.
U ranoj fazi smrznutog ramena, fazi smrzavanja, dominira upala zglobne čahure i jaka bol uz ograničenje opsega pokreta dok je kasnijim fazama glavni problem ograničenje opsega pokreta. Za ublažavanje tegoba najčešće koristimo analgetike, injekcije kortikosteroida, fizikalnu terapiju i hidrodisekciju kaspule.
Lijekovi
Najčešće se koriste lijekovi protiv bolova, nesteroidni antireumatici (NSAR) kao što su ibuprofen, diklofenak, ketoprofen i drugi. Ovi lijekovi osim analgetskog imaju i protuupalno djelovanje. Lijekove uvjek trebate uzimati po preporuci liječnika radi smanjenja rizika od nuspojava.
Injekcije kortikosteroida
Kortikosteroidi su snažni protuupalni lijekovi te dovode do smanjenja upale, otekline i boli. Injekcije se primjenjuju direktno u zglob preporučeno pod kontrolom ultrazvuka kako bi se osiguralo bolje djelovanje i smanjio rizik od nuspojava. Ovu vrstu liječenja je poželjno provesti ako postoji jaka bol koja spriječava pokret i provođenje rehabilitacije. Primjenu kortikosteroida bi trebalo ograničiti na najviše 3 puta godišnje zbog negativnog djelovanja na tetive i hrskavicu.
Fizikalna terapija (vježbe za rame)
Fizikalna terapija je vrlo važna za kontrolu boli i zadobivanju normalne pokretljivosti ramena, a uključuje:
- mobilizacija mekih tkiva oko ramena, lopatice i vrata te nježno istezanje
- fizikalni modaliteti: terapijski ultrazvuk, termoterapija (terapija toplinom), TENS, LASER ili neki oblik dijatermije
- vježbe za snaženje mišića i povećanje opsega pokreta ramena

Rehabilitacija bi trebala u najvećoj mjeri biti bazirana na terapijskim vježbama, medicinskoj gimnastici. Provode se vježbe opsega pokreta u svim smjerovima radi istezanja zglobne čahure te vježbe snaženja mišića ramenog obruča. U početnoj fazi smrznutog ramena zbog jake boli neki bolesnici lošije podnose vježbe i mobilizaciju mekih tkiva, međutim unatoč tome trebale bi se provoditi terapijske vježbe pod nadzorom kako bi se usporilo ograničavanje raspona pokreta. Bilo bi poželjno program vježbanja provoditi i kod kuće svakodnevno.
PENDULARNE VJEŽBE

Stanite oslanjajući se nezahvaćenom rukom na stol. Nagnite se naprijed savijajući se u kukovima. Neka vam ruka visi dolje. Lagano pustite ruku da se njiše naprijed-natrag, a zatim u kružnom pokretu s minimalnim naporom.
VANJSKA ROTACIJA UZ POMOĆ ŠTAPA

U sjedećem položaju, održavajte pravilno držanje, stavite presavijeni ili zamotani ručnik između zahvaćene ruke i boka. Držite štap s obje ruke u širini ramena, dlanovi okrenuti prema gore. Držeći laktove uz tijelo, koristite nezahvaćenu ruku da gurnete štap prema van dalje od pogođene ruke. Ne forsirajte rastezanje.
ADBUKCIJA UZ POMOĆ STOLA

Sjednite pored stola. Naslonite podlakticu na vrh stola i pomičite ruku dalje od tijela koliko je udobno, zadržavajući kontakt s stolom tijekom cijelog pokreta. Ne forsirajte rastezanje.
FLEKSIJA RAMENA LEŽEĆI

Lezite na leđa, poduprite vrat jastukom ako je potrebno. Držite štap s obje ruke u širini ramena. Počnite sa štapom naslonjenim na bokove. Podignite štap s ispravljenim rukama. Pokušajte dosegnuti prema otraga što je više moguće. Vratite se u početni položaj. Ne forsirajte rastezanje.
NAPUTAK: Ako osjećate bolove pri ovoj vježbi pokušajte držati laktove blago savijenima tijekom cijelog pokreta.
ABDUKCIJA RAMENA UZ POMOĆ ŠTAPA


Zauzmite pravilnu posturu u stajanju, držeći štap s obje ruke u širini ramena, s rukama blizu bokova. Nezahvaćenom rukom gurajte štap, pomičući zahvaćenu ruku dalje od tijela prema strani. Vratite se u početni položaj. Ne forsirajte rastezanje.
NAPUTAK: Ako osjećate bolove pri ovoj vježbi pokušajte držati laktove blago savijenima tijekom cijelog pokreta.
KLIZANJE PO ZIDU “WALL SLIDES”

Stanite okrenuti prema zidu s nogama širine ramena i obje ruke ravno na zidu, otprilike na razini očiju. Držite ruke u kontaktu s zidom u svakom trenutku. Čučnite koliko je udobno dopuštajući da vam ruke klize niz zid. Zatim se ispružite prema gore i pustite da vam ruke klize uz zid, podižući se na prste koliko možete. Vratite se u početni položaj. Ne forsirajte rastezanje.
NAPUTAK: Ako osjećate bolove pri ovoj vježbi pokušajte držati laktove blago savijenima tijekom cijelog pokreta.
UNUTARNJA ROTACIJA S RASTEZLJIVOM TRAKOM

Zauzmite pravilnu posturu u stajanju. Ruka uz tijelo, lakat pod kutom od 90°. Držite elastičnu traku, dozvolite da vam sila gume rotira ruku prema van, zadržavajući lakat u istom položaju. Vratite se u početni položaj rotirajući ruku prema trbuhu i ponovite.
Savjet: Stavite ručnik između ruke i tijela kako biste pomogli u pozicioniranju ruke tijekom vježbe.
VANJSKA ROTACIJA S RASTEZLJIVOM TRAKOM

Lezite na leđa s potporom za vrat ako je potrebno. Uhvatite elastičnu traku rukama, laktove savijte pod kutom od 90°. Zadržavajući traku nezahvaćenom rukom, vucite elastičnu traku prema van sa zahvaćenom rukom, zadržavajući lakat u istom položaju. Polako se vratite u početni položaj.
Cilj liječenja je ponovno uspostavljanje pokretljivosti ramena što se postiže terapijskim vježbama i mobilizacijom mekih tkiva.
Kod pacijenata s tvrdokornim slučajem smrznutog ramena koji se ne poboljšavaju nakon 6 mjeseci neoperativnog liječenja, mogu se razmotriti agresivniji tretmani poput hidrodilatacije kapsule (rastezanje kapsule zgloba pomoću fiziološke otopine koja se ubrizgava u rame), manipulacije pod anestezijom (kidanje skupljene kapsule) i artroskopskog oslobađanja kapsule.
Hidrodilatacija
Ovaj postupak uključuje polagano ubrizgavanje velike količine sterilne tekućine u zglob ramena kako bi se proširila i rastegnula kapsula zgloba ramena. Hidrodilataciju najčešće izvodi ortoped ili radiolog pod direktnom vizualnom kontrolom, najčešće ultrazvuka ili rendgena.
Kirurško liječenje:
Kirurško liječenje kod smrznutog ramena treba razmotriti u drugom stadiju bolesti, tj. kada je proces smrzavanja okončan. Cilj kirurgije je rastegnuti i osloboditi zategnutu zglobnu čahuru. Najčešće metode koje se koriste su manipulacija pod anestezijom i artroskopija ramena.
Manipulacija pod anestezijom
Postupak se izvodi u općoj anesteziji. Tijekom postupka kirurg uz uporabu sile pokreće rame u svim smjerovima, što uzrokuje istezanje kapsule ili kidanje kapsule i nastalog ožiljnog tkiva.
Artroskopija ramena
Kod artroskopije ramena liječnik kroz nekoliko manjih otvora instrumentima i kamerom ulazi u rame te vod vizualnom kontrolom zasijecanjem vrši oslobađanje kapsule ramena.
U mnogim slučajevima, manipulacija i artroskopija se koriste u kombinaciji kako bi se postigli maksimalni rezultati. Većina pacijenata ima dobre rezultate s ovim postupcima.
Smrznuto rame – bitne činjenice za kraj
- uz pravilnu dijagnozu i liječenje u većine pacijenata može se postići značajno poboljšanje simptoma i povratak normalnim aktivnostima, ali oporavak može trajati od 1 do 3 godine
- fokus liječenja je na olakšavanju boli i održavanju raspona pokreta kroz fizikalnu terapiju i vježbe
- pacijenti koji ne reagiraju na neoperativne tretmane mogu imati koristi od invazivnijih terapija poput injekcija, hidrodilatacije kapsule ili artroskopske kirurgije.
- pacijenti s dijabetesom nemaju lošije ishode liječenja u usporedbi s pacijentima koji nisu dijabetičari
- otprilike 10% pacijenata će imati trajnu ukočenost ramena i fizičko ograničenje
- nakon artroskopske operacije, simptomi se poboljšavaju postupno uz polagan oporavak funkcije i smanjenje boli uz obavezno provođenje rehabilitacijskih postupaka
Rana dijagnoza i pravilan tretman mogu znatno poboljšati prognozu za pacijente sa smrznutim ramenon stoga ako sumnjate na postojanje ovog stanja potrebno je javiti se liječniku.