Što je kalcifikat u ramenu i kako se liječi?

Kalcifikat u ramenu, kalcificirajući tendinitis ili kalcificirajuća tendinopatija je stanje gdje dolazi do taloženja naslaga kalcija u tetivama rotatorne manžete. Ovaj proces može zahvatiti i druge tetive u tijelu međutim daleko se najčešće javlja u tetivama ramena. Kalcifikati u tetivama su čest uzrok kronične boli u ramenu i jedan od najčešćih uzroka jake akutne boli u ramenu. Postoji nekoliko teorija o nastanku kalcifikata u ramenu međutim točan uzrok nakupljanja kalcija u tetivama rotatorne manžete nije poznat. Češće se javlja kod osoba u dobi od 30 do 60 godina. Liječenje je u većine slučajeva konzervativno, a uključuje primjenu nesteroidnih protuupalnih lijekova, injekcije kortikosteroida, fizikalnu terapiju, vježbe te primjenu udarnog vala.

U članku ćemo objasniti kako nastaju kalcifikati, koji su simptomi, kako se postavlja dijagnoza, pojasniti tijek bolesti i opcije liječenja, te na kraju navesti ishode liječenja i korisne savjete.

Kod koga se javlja kalcifikat u ramenu?

Kalcifikati u ramenu se najčešće javljaju u dobi od 30-60 godina života. Žene su nešto češće pogođene od muškaraca. Nije se našlo poveznice između fizičkog rada, dominantne ruke, drugih bolesti, zanimanja i nastanka kalcifikata. Kalcifikat u ramenu viđamo kod 3-20% ljudi koji nemaju bol u ramenu te kod 10-40% onih koji imaju kroničnu bol u ramenu. Kalcifikate često slučajno vidimo u ramenu kod snimanja ramena iz drugih razloga.

U kojim tetivama najčešće nalazimo kalcifikat?

Kalcifikate nalazimo češće u određenim tetivama rotatorne manžete:

Kako i zašto nastaje kalcifikat u ramenu?

Rotatorna manžeta se sastoji od 4 mišića: supraspinatus, subscapularis, infraspinatus i teres minor. Mišići rotatorne manžete obavijaju glavu nadlaktične kosti sa svih strana. Osim što služe za pokretanje ramena imaju funkciju stabilizacije glave nadlaktične kosti u glenoidu prilikom pokreta. Tetiva je građena od kolagenih vlakana te tenocita (tetivnih stanica) koje tvore međustanični matriks.

Po mehanizmu nastanka postoje dvije vrste kalcifikata u ramenu.

Degenerativni kalcifikat (distrofični kalcifikat)

Distrofični kalcifikati nastaju kao posljedica degeneracije tetiva na pripoju (hvatištu) tetive za kost – enteza. Tijekom procesa starenja dolazi do degeneracije tetiva što se očituje promjenom građe tetive. Mijenja se kvaliteta kolagena u tetivama te dolazi do pojačanog nakupljanja vode unutar tetive. Tetiva postaje slabija te vremenom nastaju male pukotine (mikrotraume) u tetivi. Smatra se da u procesu cijeljenja pukotina koji u starijoj dobi najčešće nije potpun, dolazi do odlaganja kalcija na mjesto pukotine. Distrofična kalcifikacija je kronični proces koji napreduje starenjem. Ovakvi kalcifikati se na rendgenu i ultrazvuku pojavljuju u obliku koštanih izdanaka, entezofita ili “ovapnjenja” na hvatištu tetiva. Čest su slučajni nalaz kod rendgenskog ili ultrazvučnog snimanja stopala, kuka, koljena, laktova i drugih zglobova. Najčešće ne uzrokuju tegobe.

Reaktivni kalcifikat

Reaktivni kalcifikati su zapravo vrsta kalcifikata na koju pomislimo kada govorimo o kalcifikatima u ramenu ili kalcificirajućoj tendinopatiji ramena. Uzrok stvaranja ove vrste kalcifikata nije dovoljno razjašnjen. Postoji više teorija međutim svima je zajedničko da iz nekog razloga dolazi do transformacije tenocita (stanica tetive) u hondrocite (stanice hrskavice). Pod utjecajem hondrocita dolazi do taloženja kalcijevih soli i stvaranja kalcifikata u tetivama rotatorne manžete. Ovi kalcifikati za razliku od distrofičnih kalcifikata ne nastaju na samom hvatištu tetive.

Jedna od najpriznatijih teorija nastanka kalcifikata dolazi od Uhthoffa i suradnika, koji su opisali 3 faze kalcificirajuće tendinopatije ramena.

3 faze kroz koje prolazi kalcifikat u ramenu

1. Predkalcifikacijska faza

Označava fazu “pripreme” buduće kalcifikacije. Promjene se događaju na staničnoj razini. Stanice na mjestu u tetivi gdje će se stvoriti budući kalcifikat prolaze tranformaciju prema hondrocitima (stanicama hrskavice). U ovoj fazi pacijent nema nikakvih tegoba.

2. Kalcifikacijska faza

Ovu fazu dijelimo na 3 faze:

• formativnu fazu
• fazu mirovanja
• fazu resorpcije ili razgradnje
  

FORMATIVNA FAZA

Pod utjecajem transformiranih hondrocita dolazi do formiranja “jezgre” kalcifikacije oko koje dolazi do odlaganja soli kalcija u tetivu. Kako proces napreduje mogu nastati stanovite količine nataloženog kalcijevog hidroksiapatita. U ovoj fazi neki pacijenti mogu osjetiti bol u ramenu koja se može javiti u mirovanju ili kod određenih pokreta u ramenu. Bol je obično manjeg ili umjerenog inteziteta. Veličina kalcifikata varira, od nekoliko milimetara do 2-3 centimetra. Kalcifikat u ramenu u formativnoj fazi konzistencijom je tvrd te podsjeća na školsku kredu.

FAZA MIROVANJA

Kalcifikat je završio s rastom te ulazi u fazu mirovanja i nije više metabolički aktivan. Faza mirovanja može trajati i nekoliko godina. Pacijenti mogu imati tegobe zbog itiracije tkiva tijekom pokreta zbog veličine kalcifikata.

RESORPTIVNA FAZA

Ovu fazu karakterizira razgradnja kalcifikata. Oko kalcifikata se nakupljaju upalne stanice (makrofagi i multinuklearne gigantske stanice) koje “jedu” i uklanjaju kalcij. Ovo stanje je praćeno jakom upalom i boli. U određenom postotku slučajeva može doći i do proboja kalcija u sluznu vreću (burzu) i razvoja kalcificirajućeg burzitisa. U tijeku razgradnje kalcifikat mijenja svoju konzistenciju te postaje mekši i poprima formu sličnu zubnoj pasti. Početak resorptivne faze je nerijetko praćen nesnosnim bolovima u ramenu. Jaka bol može trajati 2-4 tjedna nakon čega lagano popušta što povezujemo s početkom faze popravka. Kalcifikat se u ovom procesu razgradi djelomično ili potpuno, ovisno o veličini i karakteristikama kalcifikata.

3. Poskalcifikacijska faza – faza popravka

Faza popravka započinje ispunjavanjem prostora koji je stvoren resorpcijom kalcifikata granulacijskim tkivom. Ova faza se zapravo događa istovremeno s resorpcijskom fazom. Granulacijsko tkivo sazrijeva u ožiljak; kolagenska vlakna i fibroblasti (stanice vezivnog tkiva) usklađuju se i zauzimaju formu zdrave tetive. Tetiva u pravilu cijeli u potpunosti nakon razgradnje kalcifikata te su puknuća (rupture) tetiva rotatorne manžete rijetkost kod kalcifikata u ramenu. Ova pojava nam je indirektan dokaz da primarni mehanizam nastanka kalcifikata nije degeneracija tetiva nego nešto drugo.

Simptomi kod kalcificirajuće tendinopatije ramena

Simptomi kod kalcificirajuće tendinopatije mogu biti:

• akutni – karakteristično za resorptivnu fazu kalcifikata
• kronični – formativna faza, faza mirovanja ili faza popravka
  

Nemaju svi pacijenti s kalcifikatom u ramenu simptome, štoviše većina ljudi niti ne zna da ima kalcifikat u ramenu jer nemaju nikakvih tegoba. Drugim riječima, prisustvo kalcifikata ne znači bol u ramenu.

Akutna kalcificirajuća tendinopatija

Pacijenti s kalcifikatom u ramenu mogu se prezentirati s naglo nastalom boli u ramenu visokog inteziteta, bez prethodne traume ili preopterećenja. Bol nastupi takoreći, preko noći te je toliko jaka da bolesnik ne može pomaknuti ruku od boli. Uz bol prateći simptom je i jaki spazam (grč) mišića oko ramena. Zbog boli i spazma mišića pasivno pomicanje ruke je vrlo otežano tako da se ovo stanje može zamijeniti za smrznuto rame. Bol je difuzna u cijelom ramenu te se ne može najčešće odrediti točno mjesto boli. U pozadini se događa sljedeće: iz još neznanih razloga upalne stanice se nakupljaju oko kalcifikata i počinju ga razgrađivati – počinje resorptivna faza kalcifikata. Dolazi do porasta tlaka unutar tetive što uz lučenje upalnih molekula uzrokuje jaku bol. Akutna bolna faza traje obično 2-4 tjedna.

Kronična kalcificirajuća tendinopatija

Formativna faza kalcifikata gdje dolazi do odlaganja kalcija u tetivi može biti praćena boli manjeg ili umjerenog inteziteta. Bol obično nije povezana s pokretom. Može biti i prisutna noću. Kalcifikat svojom veličinom može proširiti i izbočiti tetivu. To smanjuje prostor između tetiva rotatorne manžete i akromiona što može dovesti do zapinjanja tetive pri pokretu ramena i nastanka subakromijalnog sraza. Ovo stanje može uzrokovati kroničnu iritaciju i bol. Pokazalo se da kalcifikati u ramenu veći od 6mm obično uzrokuju tegobe. Pacijenti obično imaju tegobe povremeno, kod određenih pokreta, najčešće podizanja ruke iznad razine glave te dosezanja prema natrag. U drugom slučaju bolovi se javljaju u fazama tijekom godine i traju obično nekoliko tjedana. Tegobe kod kronične kalcificirajuće tendinopatije teško je razlučiti od subakromijalnog sindroma sraza ili subakromijalnog bolnog sindroma općenito.

Kalcifikat u ramenu – kako se postavlja dijagnoza?

Pacijenti se najčešće javljaju liječniku zbog boli u ramenu. Liječnik fizijatar će tijekom uzimanja povijesti bolesti pokušati saznati:

• Da li boli jedno rame ili oba ramena?
• Da li je bol u ramenu počela iznenada? Ako jeste, što ste radili?
• Širi li se bol u druga područja vašeg tijela? Bol u nadlaktici i ramenu?
• Možete li točno odrediti područje boli?
• Boli li vas kada se ne krećete, tj u mirovanju?
• Boli li vas više kod određenih pokreta? Koji su to pokreti?
• Da li je bol oštra bol ili tupa bol?
• Da li je područje ramena bilo crveno, vruće ili natečeno?
• Da li vas bol drži budnima noću?
• Što smanjuje, a što pogoršava bol u ramenu?
• Jeste li morali ograničiti svoje aktivnosti zbog bolova u ramenu?

Klinički pregled

Pacijenti sa simptomatskim kalcificirajućim tendinitisom imaju bol tijekom pokreta ramena. Bol je najjača u takozvanom bolnom luku između 70 do 110 stupnjeva abdukcije. Uzrok tomu je najvjerojatnije sindrom sraza između kalcifikata i korakoakromijalnog ligamenta ili akromiona. Snaga obično ostaje očuvana, ali može biti prisutno ograničenje pokreta zbog boli. Najčešće se može lokalizirati točka najveće bolne osjetljivosti.

Za otkrivanje kalcifikata u ramenu te procjenu veličine i karakteristika kalcifikata koristimo slikovne pretrage: rendgen ramena, ultrazvuk ili rjeđe magnetsku rezonancu (MR).

Rendgen ramena

Rendgen ramena obično je prva slikovna pretraga koja se koristi u dijagnostici kod pacijenata s boli u ramenu, bez obzira na duljinu trajanja simptoma. Rendgenom možemo ustanoviti veličinu kalcifikata te približno lokalizaciju kao i karakteristike (dobro omeđen gust ili neoštrih granica, razrijeđen). Kalcifikati se najčešće prikazuju na udaljenosti 1-2cm od hvatišta za kost. Poželjno je učiniti snimke u neutralnoj poziciji te vanjskoj i unutarnjoj rotaciji kako bi se preciznije odredila lokacija kalcifikata.

Tijekom akutne, bolne resorptivne faze kalcifikat u ramenu je nepravilno gust i nije jasno ograničen, s pahuljastim ili oblačastim izgledom. Tijekom ove faze kalcifikat se jedva može vidjeti na rendgenu što je glavno ograničenje ove metode kod simptomatskih pacijenata budući da znamo da je akutna bol vezana za resorptivnu fazu.

Treba razlikovati distrofične kalcifikate koji nastaju uslijed degenerativnih promjena tetiva rotatorne manžete ili glenohumeralnog zgloba od kalcificirajuće tendinopatije. Distrofični kalcifikati su popraćeni ostalim degenerativnim promjenama i obično imaju nepravilan i “čupav” izgled. Nalaze se na mjestu hvatišta tetive za kost.

Ultrazvuk

Ultrazvuk je brza, neškodljiva, dostupna i jeftina dijagnostička metoda kojom najbolje možemo odrediti:

• lokaciju kalcifikata
• veličinu kalcifikata
• odrediti fazu u kojoj se nalazi
• postoji li udružena patologija npr. kalcificirajući burzitis ili puknuće tetiva ramena

Na osnovi izgleda kalcifikata na ultrazvuku dijelimo ih u tri tipa:

• Tip 1 – tvrdi kalcifikati s jasnim rubom, nalikuju na kost ili žućne kamence. Ovakvi kalcifikati odgovaraju formativnoj fazi i fazi mirovanja kacifiakta.
• Tip 2 – rub kalcifikata nije više toliko jasan, djeluju “mekše”. Odgovara kalcifikatima u početku resorptivne faze (faza razgradnje).
• Tip 3 – nejasno vidljiv rub, oblačast izgled. Kalcifikat u tijeku razgradnje (resorptivne faze).

Ultrazvukom možemo vidjeti i pojačani protok krvi oko kalcifikata u resorptivnoj fazi što odgovara jakoj upali tijekom razgradnje. Važno je odrediti fazu kalcifikata na ultrazvuku kako bi mogli planirati liječenje i izbjegli nepotrebne pretrage i terapije. U akutnoj fazi najbolji izbor je davanje lijeka u sluznu vreću (burzu) pod kontrolom ultrazvuka.

Magnetska rezonanca (MR)

Magnetska rezonanca je odlična neškodljiva metoda za prikaz mekih tkiva u tijelu međutim nije prvi izbor za prikaz kalcifikata u ramenu. Može prikazati povezane rupture rotatorne manžete, burzitis te edem koštane srži u slučajevima migracije kalcifikata u kost.

Liječenje kalcifikata u ramenu

Ranije smo spomenuli da kalcifikat u ramenu ne znači automatski i bol u ramenu. Liječenje se provodi samo ako kalcifikat uzrokuje tegobe. Asimptomatske kalcifikate nije potrebno liječiti. Liječenje kalcifikata ovisi o tome da li se radi o akutno nastaloj boli velikog inteziteta ili su tegobe kronične. Tegobe se najčešće podudaraju s fazom kalcifikata;

• akutna jaka bol – resorptivna faza
• kronične tegobe – formativna faza ili faza mirovanja

Liječenje nije usmjereno ka smanjenju, otapanju ili “razbijanju” kalcifikata, nego na ublažavanju tegoba i povećanju funkcije.

AKUTNA FAZA

Pacijent se prezentira s naglo nastalom boli boli visokog inteziteta, obično bez prethodne traume. Bol je ponekad toliko izražena da pacijenti ne mogu pomaknuti aktivno ruku, a i svako pasivno pomicanje ruke je izrazito bolno. U pozadini, u tijeku je resorptivna faza kalcifikata što je praćeno velikom upalom na mjestu kalcifikata. Moguće da je došlo i do proboja kalcifikata u burzu te je nastao kalcificirajući burzitis.

U ovoj fazi ključno je smiriti upalu. To postižemo:

• mirovanjem
• lijekovima (analgetici)
• lokalnom primjenom kortikosteroida

Mirovanjem spriječavamo daljnju iritaciju upaljenog tkiva i pogoršanje upale. Nije potrebno ruku imobilizirati ili nositi ortoze za rame.

Lijekovi – tablete protiv bolova kod kalcifikata

Liječnik obiteljske medicine ili fizijatar će Vam propisati lijekove protiv bolova čija je uloga osim smanjenja boli i smanjenje upale. Preporučuje se uzimati lijek 7-14 dana u protuupalnoj dozi po preporuci liječnika. Propisuju se nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) kao što su ibuprofen, ketoprofen, naproksen, diklofenak i drugi.

Injekcija kortikosteroida (blokada u rame)

Ako bolovi ne popuštaju značajno na primjenjene tablete protiv bolova poželjno je dati u rame injekciju kortikosteroida u kombinaciji s lokalnim anestetikom. Ako su bolovi izrazito jaki injekcija je najbolji prvi izbor liječenja. Kortikosteroidi djeluju kao snažni protuupalni agensi te dovode do smanjenja upale i otekline. Djelovanje obično počinje kroz 2-4 dana te dovodi do dramatičnog poboljšanja. Ako je indikacija ispravna većina pacijenata nema više nikakvih tegoba. Preporučeno je davanje injekcija u burzu pod kontrolom ultrazvuka kako bi se osiguralo bolje djelovanje i smanjio rizik od nuspojava.

KRONIČNA FAZA

Pod kroničnom fazom podrazumijevamo sve faze kalcifikata osim resorptivne (akutne). Pacijenti obično imaju tegobe koje se mogu javiti u vremenskim intervalima tijekom godine ili pacijent cijelo vrijeme ima tegobe. Uzrok boli je odlaganja kalcija u tetivu tijekom formativne faze ili kao posljedica sindroma sraza između kalcifikata u tetivi i akromiona ili korako-akromijalnog ligamenta koji se javlja prilikom pokretanja ramena. Liječenje je usmjereno na smanjenje boli i povećanje funkcije, a na raspolaganju su nam:

• lijekovi (analgetici)
• fizikalna terapija
• udarni val
• lavaža (barbotaža) pod kontolom ultrazvuka
• kirurgija (klasična ili artroskopija)

Od lijekova se najčešće primjenju nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) koji imaju analgetsko i protutupalno djelovanje. Lijekovi treba koristiti racionalno, po potrebi, radi rizika od gastrointestinalnih, renalnih i kardiovaskularnih nuspojava.

Fizikalna terapija

Od metoda fizikalne terapije primjenjuju se vježbe za kalcifikat u ramenu samostalno ili u kombinaciji s fizikalnim modalitetima npr. ultrazvuk, LASER, HILT, TENS ili interferentne struje. Provode se vježbe opsega pokreta ramena i jačanja mišića lopatične regije i rotatorne manžete. Kombinacija ovih tehnika ima za cilj očuvanje pokretljivosti zgloba i tetiva. Vježbama se također poboljšava mehanika zgloba čime se sprečava nadraživanje tetiva tj. sindrom sraza pri pokretu ramena.

Udarni val (ESWT)

Udarni val je neinvazivna terapijska tehnika koja koristi visokoenergetske zvučne valove za liječenje različitih stanja, uključujući tendinitis, plantarni fasciitis i kalcifikacije tetiva. Liječenje kalcificirajuće tendinopatije udarnim valom se preporuča u slučaju kada su tegobe i dalje prisutne unatoč provedenom liječenju fizikalnom terapijom i lijekovima. Valovi se putem ručnog aplikatora usmjeravaju preko kože do ciljanog tkiva. Primjena udarnog vala dokazano smanjuje bol i dovodi do brže resorpcije kalcifikata.

Točan mehanizam djelovanja udarnog vala na kalcifikat u ramenu nije do kraja razjašnjen. Izgleda da je učinak dezintegracije ili promjene konzistencije kalcifikata vezan za izravni prijenos energije nakon čega slijedi resorpcija pod utjecajem upalnih stanica. Osim mehaničkog učinka fragmentacije (razbijanja) kalcifikata, moguć je i sekundarni analgetski učinak putem takozvane hiperstimulacijske analgezije ili možda putem uništavanja bolnih receptora.

Liječenje udarnim valom u pravilu se dobro podnosi. U nekih pacijenata se nakon tretmana može javiti pojačana bolnost te crvenilo, oteklina ili čak hematom kože na mjestu primjene.

Lavaža, barbotaža kalcifikata – ispiranje kalcifikata u ramenu

Lavaža – ispiranje kalcifikata u ramenu je tehnika kojom se sadržaj kalcifikata odstranjuje uz pomoć jedne ili dvije igle. Postupak se najčešće provodi u ambulantnim uvjetima bez opće anestezije. Prije samog postupka daje se lokalni anestetik u meka tkiva te u subakromijalnu burzu. Pod kontrolom ultrazvuka na mjesto kalcifikata umeće se jedna ili dvije igle. Ako je sadržaj kalcifikata više tekući (Tip II kalcifikata) relativno se lagano putem šprice sadržaj “usiše” u špricu i odstrani. Ako je kalcifikat tvrde konzistencije (Tip I) potrebno je u kalcifikat “upumpavati” fiziološku tekućinu kako bi se sadržaj otopio te odstranio putem igle. Nakon završenog postupka primjenjuje se kortikosteroid u subakromijalnu burzu kako bi spriječio pretjeranu upalnu reakciju.

Ispiranje kalcifikata se preporuča u slučajevima kada prethodni provedeni postupci (fizikalna terapija, lijekovi, udarni val) nisu dali zadovoljavajućeg rezultata. Najbolji rezultati su se pokazali u akutnoj fazi kalcifikata (Tip II i Tip III) kada su upala i tlak u tetivi veliki, a sadržaj kalcifikata polutekući. Kod tvrdih kalcifikata (Tip I) unatoč smanjenju veličine kalcifikata rezultati nisu tako dobri. Dapače, nisu ništa bolji od samog davanja kortikosteroida bez ispiranja.

Kirurško liječenje

Kirurško liječenje treba razmotriti ako se simptomi pogoršavaju ili se ne poboljšavaju na provedeno konzervativno liječenje u trajanju 6 mjeseci. Također se može razmotriti i ako postoji bol unatoč provedenom postupku ispiranja kalcifikata pod kontrolom ultrazvuka. Kirurško uklanjanje kalcifikata obično se izvodi artroskopski. Artroskopija je postupak gdje se kroz nekoliko malih rezova tankim instrumentima i kamerom ulazi u rame i odstranjuje kalcifikat.

Često postavljena pitanja

Da li je smrznuto rame i kalcifikat u ramenu ista stvar?

Ukratko, smrznuto rame i kalcifikat u ramenu nisu isto. Kod smrznutog ramena dolazi do upale i zadebljanja te skvrčavanja zglobne čahure ramena što je praćeno boli i značajnim ograničenjem opsega pokreta. Kod kalcificirajuće tendinopatije dolazi do taloženja i nakupljanja naslaga kalcija u tetivama rotatorne manžete. Ponekad može biti teško razlikovati ova dva stanja, naročito kod akutne faze kalcifikata u ramenu, tj. u fazi resorpcije. Tada radi jake boli i upale pacijenti ne dozvole pomaknuti ruku što može nalikovati kontrakturi ramena kod smrznutog ramena. U takvim situacijama poželjno je učiniti dijagnostički ultrazvuk ramena gdje će se u slučaju kalcifikata on jasno prikazati. Također se može prikazati i kalcificirajući burzitis koji ponekad prati akutnu fazu kalcifikata u ramenu. Nakon davanja kortikosteroida u burzu pod kontrolom ultrazvuka kod kalcifikata u ramenu dolazi do drastičnog smanjena boli što nije slučaj kod smrznutog ramena.

Boli li svaki kalcifikat u ramenu?

Ne. Iako je kalcifikat u ramenu čest uzrok boli, kalcifikate često nalazimo tijekom snimanja ramena iz drugih razloga kao slučajan nalaz kod osoba koje nemaju bolove u ramenu. Smatra se da čak 20% ljudi koji nemaju bol u ramenu imaju kalcifikat.

Mora li kalcifikat nestati iz ramena da bol prođe?

Odgovor je ne. Nakon završetka akutne faze kalcificirajuće tendinopatije i intezivne boli koja traje 2-4 tjedna u tetivi i dalje najčešće zaostaje vidljiv kalcifikat. On je obično manji veličinom nego prije nastupa akutne faze (razgradnja kalcifikata), međutim rijetko se razgradi u potpunosti, naročito ako je veći. Spontano ili nakon provedene fizikalne terapije većina pacijenata nema više bol u ramenu iako je kalcifikat prisutan.

Koji kalcifikati bole?

Akutna jaka bol se javlja kada kalcifikat ulazi u fazu resorpcije (razgradnje). Kronična bol u ramenu je povezana s veličinom kalcifikata. Okvirno se može reći da kalcifikati koji su veći od 6mm češće stvaraju simptome.

Imam kalcifikat u ramenu. Što mogu očekivati?

Ako imate kalcifikat u ramenu postoji nekoliko mogućih scenarija.

• trenutno nemate nikakvih simptoma. U budućnosti postoji mogućnost da se pojavi bol u ramenu u nekom trenutku.
• imate jaku akutnu bol u ramenu. Radi se o akutnoj fazi kalcificirajuće tendinopatije koju prati jaka upala. Simptomi će proći za 2-4 tjedna spontano. Analgetik ili injekcija kortikosteroida skraćuju trajanje jake boli. Ako nakon akutne faze nema boli nastavljate normalno živjeti kao da se ništa nije dogodilo. Ako zaostaje bol potrebno je provesti fizikalnu terapiju. Smanjenje boli nakon akutne faze nije nužno vezana i za smanjenje veličine kalcifikata.
• imate kroničnu bol u ramenu manjeg ili umjerenog inteziteta koja je cijelo vrijeme prisutna ili se javlja u fazama tijekom godine. Potrebno je provesti liječenje kako je ranije navedeno.

Kalcifikat u ramenu nije nastao preko noći, dapače stvarao se kroz nekoliko mjeseci ili godina. Kalcifikati se u pravilu razgrađuju sporo tako da razgradnja može trajati čak 5-10 godina.

Ozljeđuje li kalcifikat tetivu?

Ozljede (rupture) tetiva rotatorne manžete na mjestu kalcifikata se rijetko viđaju na MR-u ili ultrazvuku ramena. Nakon razgradnje kacifikata tetiva u pravilu cijeli u potpunosti bez zaostalog defekta te poprima normalan oblik, strukturu i mehanička svojstva.

Da li primjena kortikosteroida remeti proces razgradnje kalcifikata?

Iako su kortikosteroidi snažni protuupalni lijekovi njihova primjena ne remeti prirodni proces razgradnje kalcifikata i remodeliranja tetive nakon razgradnje kalcifikata.

Prirodno liječenje kalcifikata u ramenu

Postoji nekoliko prirodnih metoda koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju raspona pokreta. Važno je konzultirati se liječnikom prije nego što isprobate bilo koje prirodne lijekove.

• Topli i hladni oblozi: U akutnoj fazi kalcifikata u ramenu glavni mehanizam nastanka boli je jaka upala. Hladnoća usporava metaboličke procese pa tako i upalu te djeluje analgetski. Da biste smanjili upalu i bol stavite led ili smrznutu vrećicu povrća umotanu u ručnik na bolno mjesto, 10 minuta, 3 do 4 puta dnevno. Nikada ne stavljajte ledenu oblogu ili vrećicu izravno na kožu jer to može uzrokovati oštećenje ili u težim slučajevima smrzotine na koži. U kroničnoj fazi primjena toplih obloga, poput grijanih jastučića, pomaže povećati protok krvi i ubrzati proces cijeljenja. Toplina pomaže opustiti napete mišiće i ublažava bol.
• Masaža: Masaža mišića vrata i lopatične regije može pomoći u opuštanju napetih mišića i poboljšanju cirkulacije, što može smanjiti bol i poboljšati pokretljivost u ramenu.
• Ljekovito bilje: postoji nekoliko biljaka koje posjeduju protuupalna svojstva te se koriste u liječenju kalcificirajuće tendinopatije. Moram napomenuti da ne postoje jasni znanstveni dokazi koji bi potvrdili učinkovitost biljnih preparata u liječenju kalcifikata u ramenu. Kurkuma je začin koji sadrži spoj zvan kurkumin, koji ima protuupalna svojstva. Drugi biljni sastojci koji posjeduju protuupalna svojstva su bijela vrbina, đumbir, vražja kandža i bromelain. Bromelain je mješavina enzima koje nalazimo u ananasu. Zapamtite da prilikom uzimanja biljnih sastojaka trebate postupati kao i s bilo kojim lijekom i uzimati samo preporučenu dozu.
• Odmor: U akutnoj fazi kalcificirajućeg tendinitisa bitno je poštedjeti rame od napora kako se upala i bol ne bi pogoršali.
• Vježba: redovito vježbanje će pomoći u poboljšanju opsega pokreta i jačanju mišića ramenog obruča, što može pomoći u smanjenju boli i poboljšanju funkcije ramena.