Bol u ramenu: 8 najčešćih uzroka

Bol u ramenu je opći pojam koji opisuje osjećaj boli, nelagode ili napetosti u području ramena, a može se manifestirati na različite načine, od blage nelagode do jake boli koji utječe na svakodnevne aktivnosti zahvaćene osobe. Simptomi se mogu pojaviti iznenada ili se postupno pogoršavati tijekom vremena.

Učestalo se javlja u svim dobnim skupinama. Prema istraživanjima, oko 20% stanovništva pati od boli u ramenu u nekom trenutku svog života. Učestalost boli u ramenu povećava se s dobi, a češća je kod žena nego kod muškaraca. Češća je kod osoba koje se bave poslovima koji zahtijevaju ponavljajuće pokrete ruku, naročito iznad razine glave ili kod sportaša.

Bol u ramenu može značajno utjecati na kvalitetu života zahvaćene osobe. Zahvaćene osobe mogu imati ograničenja u svakodnevnim aktivnostima. To može utjecati na njihovu sposobnost obavljanja poslova i uživanja u aktivnostima koje inače rado obavljaju. Stoga su rana dijagnoza i liječenje boli u ramenu izuzetno važni za poboljšanje kvalitete života zahvaćene osobe.

U ovom članku istražiti ćemo 8 najčešćih uzroka boli u ramenu, simptome, diferencijalnu dijagnozu te mogućnosti liječenja.

Građa i funkcija ramena

Rame je zglob gdje se zapravo spajaju 3 kosti:

• nadlaktična kost (humerus)
• ključna kost (klavikula)
• lopatica (skapula).

Glava nadlaktične kosti koja je kuglastog oblika čini zglob sa zaobljenim udubljenjem na lopatici kojeg nazivamo glenoid. Glenoid možemo po obliku možemo usporediti s plićom šalicom. Glava nadlaktične kosti i glenoid su prekriveni zglobnom hrskavicom koja je glatka i sprečava pretjerano trenje pri pokretu. Krov ramenog zgloba čini akromiom koji je dio lopatice. Ključna kost i akromion čine manji zglob koji se zove akromioklavikularni (AC) zglob.

Za razliku od zgloba kuka ležište na lopatici je relativno plitko stoga je rameni zglob po prirodi nestabilan. Zahvaljujući svojoj građi rame je najpokreljiviji zglob u tijelu, međutim pokretljivost ima svoju cijenu ! Zbog velike pokretljivosti rameni zglob je podložniji iščašenju prilikom traume te kroničnim ozljedama tetiva i hrskavice kod svakodnevnih aktivnosti.

Za ispravnu funkciju ramena bitno je da je glava nadlaktične kosti savršeno centrirana u glenoidu prilikom pokreta. Stabilnost ramena osiguravaju čvrsti ligamenti i zglobna čahura te mišići rotatorne manžete koji sa svih strana obavijaju glavu nadlaktične kosti. Rotatorna manžeta se sastoji od 4 mišića: supraspinatus, subscapularis, infraspinatus i teres minor. Mišići rotatorne manžete osim što služe za pokretanje ruke u ramenu imaju još bitniju funkciju. To je stabilizacija glave nadlaktične kosti u glenoidu prilikom pokreta. Kada je stabilizacija manjkava prilikom podizanja ruke dolazi do klizanja glave humerusa prema gore tj. prema akromionu što može uzrokovati iritaciju i ozljedu tetiva i sluznih vreća ramena.

Bol u ramenu – simptomi

Pacijenti s bolovima u ramenu mogu imati niz simptoma ovisno o osnovnom uzroku njihovog stanja.

• najčešći simptom je bol ili nelagoda u području ramena
• po karakteru bol u ramenu može biti tupa, oštra ili pulsirajuća
• bol može biti lokalizirana na prednjem, stražnjem ili bočnom dijelu ramena
• bol u ramenu i nadlaktici -često se bol iz područja ramena širi prema laktu
• bol u ramenu i vratu – učestalo se bol iz područja ramena širi prema vratu
• bolovi u ramenima mogu nastupiti postupno npr. subakromijalni bolni sindrom ili kronične kalcificirajuće tendinopatije ili naglo, uz bol visokog inteziteta kao što je slučaj kod kalcificirajućeg burzitisa.
• česta je noćna bol u ramenu, naročito kod spavanja na zahvaćenoj strani.
• bol u ramenima najizraženija je kod aktivnog pokretanja ramena, naročito kod pokreta rukom iznad glave te kod pokreta dosezanja rukom prema leđima npr. oblačenje ili obavljanje osobne higijene
• bol u ramenu u mirovanju se rjeđe javlja npr. kalcificirajuća tendinoaptija (kalcifikat u ramenu), akutni burzitis, prenesena bol
• ukočenost ramena ili ograničeni raspon pokreta – otežava kretanje rukom te remeti obavljanje dnevnih aktivnosti poput dosezanja na visoke police, podizanja ili nošenja predmeta.
• slabost mišića ramena koja može biti posljedica jake boli ili puknuća tetiva rotatorne manžete
• bol u ramenu udružena s oteklinom, toplinom i crvenilo u području ramena može biti znak nekog upalnog zbivanja – reumatoidni artritis, seronegativni artritis, giht..
• osjećaj klika ili preskoka pri kretanju rukom, što najčešće nije znak patologije

Uzroci boli u ramenu

Bol u ramenu može biti uzrokovana ozljedom (traumom), ali je najčešće netraumatske prirode.

Najčešće vrste traumatskih ozljeda ramena uključuju:

• frakture (prijelome) ramena
• razdvajanje akromioklavikularnog (AC) zgloba
• frakture ključne kosti
• puknuća glenoidnog labruma
• nestabilnost ramena i iščašenja ramenog zgloba.

Većina problema s ramenom nije posljedica traume već posljedica degeneracije tetiva i hrskavice zgloba te prenaprezanja. Najčešće se viđa tendinitis ili tendinopatija tetiva rotatorne manžete, ali tu su i sljedeći uzroci:

• tendinitis ili tendinopatija tetiva rotatorne manžete
• sindrom sraza
• puknuće tetive
• kalcifikat u ramenu (kalcificirajuća tendinopatija)
• smrznuto rame
• burzitis
• nestabilnost
• artroza ramena
• upalne bolesti zglobova – reumatoidni artritis, spondiloartritis, psorijatični artritis, giht i pseudogiht

Drugi, mnogo manje uobičajeni uzroci bolova u ramenu su tumori, infekcije i problema povezani s živcima.

Bol u ramenu – uzrok je često vezan za dob

Uzrok boli u ramenu je najčešće različit u pojedinim dobnim skupinama, tj. neka se stanja češće javljaju u određenim dobnim skupinama.

Mladi odrasli (18-35 godina)

Najčešći uzroci boli u ramenu kod mladih odraslih su ozljede uzrokovane preopterećenjem tj. sindromima prenaprezanja. Tu ubrajamo stanja poput tendinitisa rotatorne manžete ili burzitisa, te nestabilnosti ramena uzrokovane dislokacijama (iščašenjima) ili subluksacijama. Čest uzrok je i subakromijalni sindrom sraza koji se može javiti u sve tri dobne skupine pacijenata.

Sredovječni odrasli (35-60 godina)

Sredovječni odrasli često osjećaju bol u ramenu zbog degeneracije ili puknuća rotatorne manžete, smrznutog ramena, kalcificirajuće tendinopatije te artritisa.

Stariji odrasli (60+ godina)

Najčešći uzroci boli u ramenu kod starijih odraslih osoba su puknuća (rupture) rotatorne manžete, artritis i prijelomi zbog osteoporoze.

8 Najčešćih dijagnoza kod boli u ramenu

1. Tendinitis ili tendinopatija tetiva rotatorne manžete

Rotatorna manžeta je skupina od 4 mišića koja glavu nadlaktične kosti te ima funkcija pokretanja ramena i stabilizacije glave nadlaktične kosti prilikom pokreta ramena.

Mišići rotatorne manžete su tetivama spojeni na glavu nadlaktične kosti.

Tendinitis je rezultat upale tetiva rotatorne manžete,a može biti:

• Akutni: javlja se iritacija tetiva kod pretjerane fizičke aktivnosti kao što je bacanje lopte u sportu ili kod ponavljajućih pokreta iznad razine glave u nekim zanimanjima npr. soboslikari

• Kronični: kronične promjene na tetivama nastaju zbog dobi te kronične iritacije tetiva. Tetive rotatorne manžete su promijenjene građe, slabije strukture te podložnije pucanju. Prikladniji naziv za ovo stanje je tendinopatija umjesto tendinitis.

2. Sindrom sraza ramena (eng. impingement syndrome)

Sindrom sraza ramena (eng. impingement syndrome) nastaje kada dolazi do pritiska vrha lopatice (akromiona) na meka tkiva ispod njega kod podizanja ruke u zrak. Kako se ruka podiže, dolazi do kontakta između akromiona i mekih tkiva, odnosno “zapinjanja” tetiva rotatorne manžete i burze. To može dovesti do burzitisa i tendinitisa te ograničenja pokreta.

Najčešći uzroci sindroma sraza ramena su prekomjerno opterećenje (npr. u sportu ili poslu koji uključuje ponavljajuće pokrete ruku iznad glave), nestabilnost zgloba ili anatomski problemi (npr. izbočenost kosti ili uklještenje tetiva). Najčešće su pogođeni pacijenti koji rade poslove koji zahtijevaju ponavljajuće pokrete ruke iznad glave ili ispred tijela, kao što su soboslikari, građevinski radnici i slično. Sportovi koji uključuju ponavljajuće pokrete ruku iznad glave, kao što su tenis, bacački sportovi naročito baseball, plivanje i gimnastika također mogu učestalije dovesti do sindroma sraza.

Ako želite saznati više o sindromu sraza ramena kliknite OVDJE na poveznicu da biste otvorili zasebni članak posvećen toj temi!

3. Ruptura (puknuće) tetive u ramenu

Ruptura (puknuće) se najčešće događa na tetivama mišića rotatorne manžete međutim može se vidjeti i na tetivi duge glave bicepsa.

Puknuće tetive u ramenu može biti:

• Delomična (parcijalna ruptura) – dio tetive se odvojio od svog hvatišta na nadlaktičnoj kosti.

• Potpuna ruptura – tetiva je u potpunosti odvojena od svog hvatišta na humerusu te mišić više ne može vršiti svoju funkciju.

Bol u ramenu kod puknuća tetiva rotatorne manžete je slična boli kod sindroma sraza, ali ima jednu dodatnu razlikovnu karakteristiku. Ako je bol povezana sa slabosti mišića ramena, vjerojatnije je da se radi o rupturi tetiva, dok ako je prisutna samo bol, bez znakova slabosti, vjerojatnije je da se radi o sindromu sraza ramena.

Učestalost ruptura tetiva ramena raste s svakim desetljećem života. Razlog tomu su degenerativne promjene tetiva na hvatištu koje su izraženije što je organizam stariji. Tetiva postaje slaba i podložnija ozljedama i pucanju.

Po mehanizmu nastanka ruptura tetive može biti:

• Akutna ruptura – akutna ozljeda kao što je npr. pad na ruku, pad s motocikla, naglo povlačenje ruke. Kod akutnih ozljeda može doći do pucanja i zdrave tetive u mlađih osoba, ali i degenerativno promijenjene tetive u starijih osoba.

• Degenerativna ruptura – do pucanja tetive dolazi zbog degenerativnih promjena na tetivama i njihove slabosti. To se događa kod uobičajenih dnevnih radnji npr. podizanje predmeta na policu ili pacijent ni ne zna kada se pucanje tetive dogodilo

Ako sumnjate na rupturu ili osjećate bol i slabost nakon ozljede, odmah se obratite liječniku, jer ćete možda ćete trebati operaciju za popravak tetive.

Više o temi “puknuće tetive u ramenu” saznajte u zasebnom članku posvećenom toj temi klikom na poveznicu.

4. Burzitis ramena

Burzitis je upala burze. Burze su male, tekućinom ispunjene vrećice koje se nalaze u tijelu, a služe kao jastučići između kostiju, mišića, tetiva i kože. U zglobu ramena, burze se nalaze između kostiju, mišića i tetiva kako bi ublažile trenje i smanjile iritaciju. One su važne za normalno funkcioniranje zglobova i omogućuju slobodno kretanje mišića i tetiva preko kostiju bez suvišnog trenja. U ramenu najčešće susrećemo subakromijalni burzitis, tj. upalu burze koja se nalazi između akromiona i tetiva rotatorne manžete.

Burzitis se često javlja skupa s tendinitisom rotatorne manžete. Bol i upala mogu otežati mnoge svakodnevne aktivnosti, poput češljanja kose ili oblačenja.

5. Smrznuto rame (adhezivni kapsulitis)

Smrznuto rame, poznato i kao adhezivni kapsulitis, sindrom smrznutog ramena, stanje je u kojem dolazi do zadebljanja i ukrućivanja zglobne čahure ramena. Stanje je praćeno boli u ramenu i gubitkom opsega pokreta.

Tipično se javlja kod osoba u dobi od 40 do 60 godina. Smrznuto rame je češće kod žena nego kod muškaraca te kod ljudi s određenim medicinskim stanjima, poput dijabetesa, visokog kolesterola ili poremećaja rada štitnjače.

Razvoj smrznutog ramena može biti potaknut ozljedom, tendinitisom rotatorne manžete, sindromom sraza ili kalcifikatima u ramenu, međutim često se javlja i spontano. Zašto je netko razvio smrznuto rame nije uvijek jasno. Bol u ramenu popušta kroz period od nekoliko mjeseci međutim ukočenost može trajati čak do 3 godine. Većina pacijenata dobro reagira na konzervativne mjere: fizikalna terapija, lijekovi, injekcija kortikosteroida. Kirurško liječenje je rijetko potrebno.

Ako želite saznati više o sindromu sraza ramena kliknite OVDJE na poveznicu da biste otvorili zasebni članak posvećen toj temi!

6. Artroza ramena i drugi artritisi

Osteoartritis (artroza) ramena kao degenerativna bolest te upalne artropatije (reumatoidni artritis, spondiloartritis, psorijatični artritis, giht i pseudogiht) mogu biti uzrokom boli u ramenu.

Kada ljudi pomisle na osteoartritis, često pomisle na koljeno i kuk, zglobovi koji su najčešće zahvaćeni artrozom. Međutim, iako osteoartritis rjeđe zahvaća ramena, nije neuobičajen. Artroza ramena nastaje uslijed degeneracije i trošenja hrskavice ramena. Osteoartritis se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi, iznad 75 godine života. Simptomi se razvijaju polagano. Glavni simptomi su bol i sve veća ukočenost u ramenu.

Artroza ramena je najčešće povezana s ranijim ozljedama ili je vezana za kronično trošenje zgloba. Postoje drugi oblici artritisa remena koji se javljaju nakon infekcije zgloba, masivnih ruptura tetiva rotatorne manžete ili ranije spomenutih upalnih artropatija.

Ljudi često izbjegavaju pokrete ramena kako bi smanjili bol. Međutim to pogoršava stanje i dovodi do skupljanja zglobne čahure ramena ili ukočenosti mekog tkiva zgloba, što rezultira kontrakturom -bolnim ograničenjem pokreta.

7. Kalcifikat u ramenu (kalcificirajući tendinitis)

Kalcifikat u ramenu je stanje koje se javlja kada se kalcijevi kristali nakupljaju unutar tetive mišića ramena. To može dovesti do upale, iritacije i boli u zglobu ramena. Uzroci kalcificirajuće tendinopatije ramena nisu u potpunosti poznati, ali se češće javlja kod osoba starijih od 40 godina, dijabetičara te bolesnika koji imaju tegoba s štitnjačom.

Bol u ramenu kod kalcifikata u ramenu može se pojaviti u 2 oblika:

• akutna bol u ramenu – naglo nastala bol u ramenu visokog inteziteta koja se javi bez određenog razloga. Bol zna biti toliko jaka da pacijenti ne mogu pomaknuti ruku od boli. Ovakva bol u ramenu može biti praćena osjećajem topline u ramenu.

• kronična bol u ramenu – tegobe su dugotrajne, uz bol umjerenog inteziteta, mogu biti prisutne cijelo vrijeme ili je javljati u fazama. Bol može biti praćena i ograničenjem opsega pokreta. Bol je obično veća kod aktivnog pokreta, međutim može biti prisutna i u snu.

Liječenje je usmjereno na ublažavanje boli i očuvanje raspona pokreta ramena. Mogućnosti uključuju protuupalne lijekove, injekcije kortikosteroida i fizikalnu terapiju. Injekcija kortikosteroida je posebno učinkovita u akutnoj fazi te ju je poželjno izvesti pod kontolom ultrazvuka. Ako je bol jaka ili trajna, te ne prolazi na provedo konzervativno liječenje može se provesti kirurško uklanjanje kalcifikata.

Ako želite saznati više o sindromu sraza ramena kliknite OVDJE na poveznicu da biste otvorili zasebni članak posvećen toj temi!

8. “Prenesena” bol u ramenu

Prenesena bol označava bol koja potječe iz druge regije tijela, najčešće iz kralježnice, prsišta ili trbuha, ali se osjeća u ramenu. Primjerice, bol u vratu ili leđima može se proširiti na područje ramena pa ju pacijenti osjećaju kao bol u ramenu i vratu. Srčani udar može uzrokovati bol koja se širi na lijevo rame, ruku ili čeljust. Bolest žučnog mjehura može uzrokovati bol u desnom ramenom obruču i lopatici ili gornjem dijelu leđa. Bolesti jetre, upala gušterače (pankreatitis) te nadražaj ošita (dijafragme) također mogu uzrokovati bol koja se širi na desno rame.

Postavljanje dijagnoze

Da bi se bol u ramenu uspješno liječila bitno je postaviti ispravnu dijagnozu prije započinjana i planiranja liječenja. Ako patite od boli u ramenu koja vas ograničava u svakodnevnim aktivnostima i remeti kvalitetu života preporučeno je da Vas pregleda liječnik, fizijatar ili ortoped kako bi se pravodobno utvrdio uzrok i započelo liječenje.

Anamneza

Prvi korak je razgovor liječnika s pacijentom o njegovim tegobama koji se tiču boli u ramenu, ali i o drugim zdravstvenim stanjima što će dati liječniku važne informacije i uputiti ga na moguću dijagnozu.

Fizijatar će vam vjerojatno postaviti neka od sljedećih pitanja:

• Da li boli jedno rame ili oba ramena?
• Da li bol u ramenu počela iznenada? Ako jeste, što ste radili?
• Širi li se bol u druga područja vašeg tijela? Bol u nadlaktici i ramenu?
• Možete li točno odrediti područje boli?
• Boli li vas kada se ne krećete, tj u mirovanju?
• Boli li vas više kod određenih pokreta? Koji su to pokreti?
• Da li jebol oštra bol ili tupa bol?
• Da li područje ramena bilo crveno, vruće ili natečeno?
• Da li vas bol drži budnima noću?
• Što smanjuje, a što pogoršava bol u ramenu?
• Jeste li morali ograničiti svoje aktivnosti zbog bolova u ramenu?

Klinički pregled

Nakon anamneze slijedi fizikalni pregled ramena  gdje će se provjeriti:

• pokretljivost ramena
• stabilnost zgloba
• snaga mišića ramena
• bolna mjesta
• specijalni testovi koji će liječniku ukazati na mogući uzrok tegoba.

Dodatne pretrage

I nakon anamneze te fizikalnog pregleda ponekad je potrebno napraviti dodatne dijagnostičke testove kako bi se točnije odredio uzrok boli:

• rendgen ramena -na rendgenu ramena se dobro vide ozljede kosti koje čine zglob ramena, veći kalcifikati u ramenu te artroza ramena koja se očituje gubitkom hrskavice i stvaranjem osteofita.
• magnetska rezonanca (MR) ramena – ova je pretraga odlična za detaljan prikaz mekih tkiva. Magnetskom rezonancom se mogu ustanoviti puknuća tetiva, povrede labruma te izljev u ramenom zglobu i okolnim burzama.
• ultrazvuk ramena – ultrazvuk je odlična dijagnostička metoda za rame jer je lako dostupan, brz i relativno jeftin. Često je “produžena ruka” kliničara, fizijatra te se može napraviti u sklopu kliničkog pregleda u ambulanti. ultrazvukom možemo prikazati puknuća tetiva, degenerativne promjene na tetivama, burzitis te izljev u zglobu ramena.
• elektromioneurografija (EMNG) – dijagnostička pretraga kojom ispitujemo električnu aktivnost mišića i provodljivost živaca radi procjene njihove funkcije. Ovom pretragom želimo isključiti povredu živca kao uzrok boli u ramenu.

Bolovi u ramenu – liječenje

Kod blage boli u ramenu, pokušajte prilagoditi ili smanjiti svoje aktivnosti, uzmite lijek protiv bolova po potrebi kako biste vidjeli poboljšava li se bol sama od sebe. Međutim, ako bol u ramenu postaje gora ili ne prestaje nakon nekoliko tjedana, trebali biste se obratiti svom liječniku.

Liječenje bolova  u ramenu ovisi o  uzroku boli, tj. postavljenoj dijagnozi te jačini boli. U početku se najčešće primjenjuju konzervativne mjere poput odmora, primjene hladnih obloga i vježbi odnosno fizikalne terapije te lijekovi protiv bolova.

Krema protiv bolova u ramenu

Za bol u ramenu mogu se koristiti sljedeći pripravci:

1. Protuupalni gelovi i kreme: Ovi proizvodi često sadrže nesteroidne protuupalne lijekove (NSAR) poput ibuprofena ili diklofenaka. Pomažu smanjiti upalu i bol kada se nanesu izravno na zahvaćeno područje.
2. Eterična ulja i biljne kreme: Nekim pacijentima pomaže korištenje krema koje sadrže eterična ulja poput paprene metvice, eukaliptusa ili arnike. Ove kreme mogu pružiti osjećaj hlađenja i smanjiti nelagodu.
3. Krioterapijski gelovi: Ovi gelovi pružaju efekt hlađenja i mogu pomoći “umrtviti” područje, smanjujući bol i oticanje.

Kreme i gelovi mogu pružiti simptomatsko olakšanje, i ne mogu biti jedini oblik liječenja. Često se koriste u kombinaciji s drugim oblicima liječenja.

Lijekovi – tablete protiv bolova u ramenu

• vrlo često će Vam liječnik obiteljske medicine ili fizijatar propisati lijekove protiv boli čija je uloga osim smanjenja boli i smanjenje upale
• najčešće se propisuju nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) kao što su ibuprofen, ketoprofen, naproksen, diklofenak i drugi
• povremeno se propisuju opioidni analgetici tipa tramadola u slučaju nuspojava ili nepodnošenja NSAR
• važno je pridržavati se uputa o uzimanju lijekova radi smanjivanja rizika od nuspojava

Injekcija u rame (blokada)

Kod bolova u ramanima najčešće se primjenjuju injekcije kortikosteroida u kombinaciji s lokalnim anestetikom.

• Kortikosteroidi djeluju kao snažni protuupalni agensi te dovode do smanjenja upale i otekline.
• Injekcije se primjenjuju direktno u zglob ili u neku od burza ramena.
• Preporučeno je davanje injekcija pod kontrolom ultrazvuka kako bi se osiguralo bolje djelovanje i smanjio rizik od nuspojava.
• Injekcije kortikosteroida su pokazale najbolji učinak u akutnoj fazi kalcifikata u ramenu (kalcificirajući tendinitis ili burzitis) te kod akutne faze artritisa ramena
• Primjenu kortikosteroida bi trebalo ograničiti na najviše 3 puta godišnje zbog negativnog djelovanja na tetive i hrskavicu

Fizikalna terapija – vježbe za bolno rame

Cilj vježbi za rame je poboljšanje raspona pokreta u ramenom zglobu i mišićne snage te smanjenje boli.

Ključno je uvrstiti vježbe za poboljšanje stabilizacije lopatica u pokretu kao i ciljane vježbe za snaženje mišića rotatorne manžete. Vježbe je najčešće ispočetka potrebno raditi uz stručno vodstvo i nadzor fizioterapeuta, a kasnije se može nastaviti s vježbama kod kuće.

Kirurško liječenje

U slučaju izostanka učinka konzervativnih mjera te ako tegobe traju dulje od 6 mjeseci unatoč liječenju može se razmotriti i operativno liječenje.

Kod određenih problema s ramenom, poput ponavljajućih dislokacija ili rupture tetiva rotatorne manžetne u mlađih osoba, gdje ne pomaže fizikalna terapija može se preporučiti kirurško liječenje.

Kirurški zahvat može uključivati artroskopiju radi uklanjanja upaljenog tkiva ili popravka puknutih tkiva, ili tradicionalnu “otvorenu” kirurgiju za veće rekonstrukcije ili zamjenu zgloba ramena umjetnim.

Važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se utvrdio najprikladniji plan liječenja temeljen na specifičnom uzroku boli u ramenu i ozbiljnosti stanja. Rani zahvat može pomoći u sprječavanju pogoršanja boli i potencijalno ozbiljnijih komplikacija.

Prevencija

Prevencija boli u ramenu je od ključne važnosti kako bi se izbjegao razvoj različitih stanja ramena. Evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći smanjiti rizik od boli u ramenu:

• Održavanje pravilne posture tijela (držanja). Pravilno držanje smanjuje naprezanje mišića, mekih tkiva i zglobova ramena te vrata i gornjeg dijela leđa. Važno je zadržati pravilno držanje dok sjedite, stojite i hodate.

• Redovita tjelovježba. Redovita tjelovježba održava mišiće i zglobove ramena jakima i fleksibilnima. Preporučuju se ciljane vježbe za ramena, ali također i za cijeli rameni obruč koji obuhvaća i mišiće lopatica. Preporučeno je u program vježbanja uvrstiti vježbe istezanja tj. gibljivosti te vježbe snage.

• Izbjegavanje prenaprezanja ramena. Prenaprezanje ramena, posebno u ponavljajućim aktivnostima poput dizanja, bacanja ili rada iznad glave, može dovesti do boli u ramenu. Važno je uzimati redovite pauze, rastezati se i izmjenjivati aktivnosti kako bi se smanjio rizik od prenaprezanja.

• Zagrijavanje i hlađenje. Zagrijavanje prije tjelesne aktivnosti i hlađenje nakon toga mogu pomoći smanjiti rizik od ozljeda ramena.

Sljedeći ove savjete, možete smanjiti rizik od boli u ramenu i spriječiti razvoj različitih stanja ramena.

Najčešća pitanja:

Zašto se javljaju bolovi u ramenu noću?

Bol u ramenu tijekom spavanja vrlo je čest simptoma kod pacijenata s problemima u ramenu, kao što su sindrom sraza ramena, burzitis, tendinitis, puknuća tetiva rotatorne manšete, smrznuto rame i artritis. Dapače, kod nekih pacijenata bolovi u ramenu noću jedini su simptom navedenih bolesti. Bolovi u ramenu noću često narušavaju kvalitetu sna i mogućnost potrebnog kvalitetnog odmora noću. Nedostatak sna može povećati mišićnu napetost i pojačati doživljaj boli u ramenu.

Iako ne postoji točno znanstveno objašnjenje zašto je bol u ramenu gora noću, neki faktori mogu pogoršati bol:

• spavanje na boku
• izravan pritisak na rame
• karakteristike madraca

Ako bolujete od tendinopatije ramena, sindroma sraza ramena, artritisa ramena i drugih bolesti ramena, pretjerano korištenje i naprezanje ramena tijekom dana dovest će do pojačanih bolova u ramenu noću. Kronična napetost i stres također pogoršavaju bol noću.

Tijekom dana, težina ruke i gravitacija pomažu povećati prostor u ramenu kako bi se smanjio pritisak i kompresija na burzu i tetive rotatorne manšete. Međutim, noću i tijekom spavanja to više nije slučaj jer gravitacija nestaje dok ležimo ravno. Mišići su također opušteni dok spavamo i nisu aktivirani da centriraju glavu nadlaktične kosti u čašici, što također smanjuje prostor.

Izravan pritisak pri spavanju na bolnoj strani pogoršava problem, posebno kada se to događa dulje vrijeme tijekom dubokog sna. Pritisak tijekom duljih razdoblja tijekom noći izravno komprimira subakromijalni zglobni prostor i pritišće ovo upaljeno tkivo i burzu.

Nekontrolirani pokreti ruke ili spavanje s rukom preko prsa ili iznad glave dulje vrijeme (nenormalni položaji) su drugi faktori koji mogu doprinijeti većoj boli noću i nakon spavanja.

Savjeti za ublažavanje bolova u ramenu tijekom spavanja

Odlazak na spavanje s bolovima u ramenu je težak, a ponovno zaspati nakon buđenja zbog boli može bit još teže. Evo nekoliko savjeta kako možete ublažiti bol u ramenu noću:

• Odmor ramena tijekom dana i izbjegavanje provocirajućih pokreta može smanjiti upalu i iritaciju što će pomoći da bolje spavate.

• Tablete protiv bolova u ramenu pomažu smanjiti bol i upalu te također mogu pomoći u smanjenju boli tijekom noći. Najčešće se koriste NSAR (nesteroidni protuupalni lijekovi) kao što su ibuprofen, naproksen i drugi.. Preporučljivo je uzeti tablete protiv bolova u ramenu 30-60min prije spavanja kako bi im se dalo dovoljno vremena da djeluju.

• Ako se probudite s bolnim ramenom nakon što ste ležali izravno na njemu, pokušajte spavati na suprotnoj strani. Iako zvuči logično, tijekom noći dok ste u dubokom snu nije lako kontrolirati svoje pokrete. Da bi spriječili okretanje na bolno rame pokušajte staviti jastuk iza sebe dok ležite na boku. Razmislite o promjeni strane kreveta s partnerom, ovisno o tome koje rame je zahvaćeno. Spavanje na povišenom uzglavlju također može spriječiti okretanje na bolno rame u snu. Ako vas kod spavanja na boku boli rame na kojem ne spavate pokušajte spavati na leđima.

Bol u ramenu i nadlaktici /bol u nadlaktici i ramenu – zašto se bol u ramenu osjeća u nadlaktici?

Bol u ramenu i nadlaktici je vrlo uobičajena kod osoba s bolestima ramena pri čemu najčešće mislimo na tendinopatiju tetiva, burzitis, artritis, smrznuto rame, puknuće tetive u ramenu i druge. Dapače ovakav obrazac boli je češće pravilo nego iznimka. Pojedine osobe kada se jave liječniku čak niti ne osjećaju bol u ramenu već samo u nadlaktici. I u ovakvim slučajevima uzrok boli je najčešće u ramenu, a ne u nadlaktici. Ovaj fenomen za pacijente može biti zbunjujući. Zbog toga nije neuobičajeno da pacijenti traže dijagnostički ultrazvuk nadlaktice, a ne ramena ili negiraju bol u ramenu pri uzimanju anamneze. Ovo je potpuno razumljivo jer osjećaju bol samo u mišićima nadlaktice.

Što je tomu uzrok? Odgovor se krije u osjetnoj inervaciji ramena. tj. u živcima koji opskrbljuju rameni zglob i okolne strukture.

Potencijalni izvori boli u ramenu uključuju subakromijalnu burzu ramena, tetive rotatorne manžete, tetivu bicepsa, labrum, zglobnu hrskavicu, akromioklavikularni zglob, kosti te zglobnu kapsulu i sinovijalnu membranu. Za osjet iz nabrojanih struktura ramena odgovorna su uglavnom 2 živca koji potječu od brahijalnog pleksusa:

• aksilarni živac
• supraskapularni živac

Aksilarni živac osim što daje osjet iz struktura ramena također je odgovoran za osjet cijelog bočnog dijela ramena i nadlaktice uključujući kožu i mišiće. Budući da se i osjet iz ramena i nadlaktice prenosi istim živcem u slučaju iritacije i upale struktura u ramenu mozak ponekad ne može razgraničiti gdje je točno izvor boli. Stoga se bol osjeća u cijelom području koje opskrbljuje neki živac.

Bol u vratu i ramenu – koji su mogući uzroci?

Bol u vratu i ramenu je čest problem kod ljudi radne dobi naročito kod osoba koje rade u uredu za računalom. Bol u području ramena ponekad može poticati iz vašeg vrata. Živci iz vrata (korijenovi živaca) putuju niz ruku preko brahijalnog pleksusa koji se nalazi u blizini ramena. Također dio mišića vrata polazi s kostiju koje čine rameni obruč (akromion, ključna kost, lopatica). Bol u ramenu koja je uzrokovana bolestima ramena može se širiti prema vratu i lopatici. Stoga je ponekad teško razgraničiti što je izvor boli u vratu i ramenu.

• Bol iz vrata obično se osjeća na vrhu ramena preko mišića trapezijusa, dok se bol iz ramena obično osjeća u predjelu gornjeg dijela ruke bočno ili naprijed.
• Kod boli u vratu bol se NE pogoršava pokretima ramena

Nabrojat ćemo nekoliko stanja koja mogu uzrokovati bol u vratu i ramenu:

• Miofacijalni bolni sindrom. Miofascijalni bolni sindrom vrata karakterizira bol i osjetljivost u mišićima i fascijama vrata, često uz prisutnost trigger točaka. Ovaj sindrom može uzrokovati ograničenu pokretljivost i bol koji se širi u susjedna područja, poput ramena i glave. Uzrok miofascijalnog bolnog sindroma najčešće je prenaprezanje mišića i prekomjerna upotreba, ozljeda, stres, loša postura, nedostatak fizičke aktivnosti i spavanje u neugodnom položaju.
• Vratna spondiloza – artroza vratne kralježnice: Kao i na drugim zglobovima, kako starimo dolazi do degeneracije i trošenja diskova i zglobova kralježnice. Bol iz vratne kralježnice, različito o točnom uzroku, se može osjećati u raznim područjima vrata i lopatice. Bol kod vratne spondiloze najčešće je tupa, duboka i neoštro ograničena.

• Hernija diska vratne kralježnice. Hernija diska na vratnoj kralježnici nastaje kada se gelasti sadržaj intervertebralnog diska probije kroz vanjski sloj i pritisne na okolne živce. To može uzrokovati jaku bol u vratu, koja se može širiti u ramena i ruke, te uzrokovati utrnulost, trnce ili slabost u zahvaćenim područjima. Bol u ovakvim situacijama zna biti vrlo jaka i neugodna. Najčešće je prisutna cijelo vrijeme bez obzira na aktivnost. Bol je najčešće karaktera žarenja i pečenja.

Bol u desnoj ruci i ramenu / bol u lijevoj ruci i ramenu – što je uzrok?

Bol u ruci i ramenu može biti uzrokovana širenjem boli iz ramena prema nadlaktici zbog bolesti samog ramena ili može biti uzrokovana kompresijom živaca bilo gdje na njihovom putu od vratne kralježnice prema ruci. U sklopu miofascijalnog bolnog sindroma gornjeg dijela leđa i vrata pacijenti također mogu osjećati bol koja se širi iz lopatice i ramenog obruča niz ruku.

Bol u desnoj / lijevoj ruci i ramenu koja je uzrokovana bolestima ramena

Bol koja je uzrokovana bolestima ramena npr. artroza ramena, ozljeda tetiva ramena, smrznuto rame…najčešće se širi iz ramena prednjom ili prednjom stranom nadlaktice. To se događa zato što je isti živac koji je odgovoran za osjet iz “oštećene” strukture u ramenu (tetiva, burza, hrskavica..) također odgovoran za osjet kože i mišića nadlaktice.

Bol u ruci i ramenu koja je uzrokovana oštećenjem živaca

Vratni korijenovi živaca izlaze iz vratne kralježnice i stvaraju brahijalni pleksus koji je mreža živaca koja inervira ruke i ramena. Periferni živci iz ovog pleksusa prenose signale između mozga i gornjih udova, omogućujući kretanje i osjetljivost u tim područjima tijela. Brahijalni pleksus i živci za ruku prolaze blizu ramena te svako oštećenje tih struktura se može manifestirati kao bol u ruci i ramenu.

Bol uzrokovana oštećenjem živaca najčešće se osjeća kao oštra sijevajuća bol u vratu, koja se širi prema ramenima, rukama i prstima. Ovisno o mjestu oštećenja, može se javiti i utrnulost, trnci ili slabost u mišićima ruku.

Nabrojat ćemo najčešća stanja koja uzrokuju oštećenje živaca i bol u lijevoj ruci i ramenu ili bol u desnoj ruci i ramenu.

• Vratna radikulopatija. Ovo stanje obično se razvija zbog degenerativnih promjena u kralježnici koje se javljaju s godinama ili zbog ozljede. Najčešće se radi o kompresiji živca u vratnoj kralježnici prolabiranim diskom ili osteofitom. Živci kontroliraju pokrete i osjet, a pritisnuti korijen živca često rezultira slabosti mišića, utrnulošću ili osjećajem trnaca u ruci ili šaci. Ovisno o tome koji je živac komprimiran možete osjećati bol u ramenu, ruci i šaci. Bol koju osjećate može biti blaga, stalna bol ili ponavljajuća, jaka, sijevajuća, žareća bol.
• Neuritis brahijalnog pleksusa. Brahijalni neuritis je stanje karakterizirano upalom ili oštećenjem brahijalnog pleksusa. Očituje se jakom boli u ramenima i gornjem dijelu ruku, ponekad sa širenjem do prstiju. Simptomi često uključuju osjećaj utrnulosti, slabosti i trnaca koji se protežu od vrata i ramena prema ruci i šaci. Uzrok ovog stanja često nije jasno utvrđen, ali dijagnoza i liječenje su važni kako bi se ublažili simptomi i spriječile daljnje komplikacije.
• Sindrom gornjeg torakalnog (prsnog) otvora. Živci brahijalnog pleksusa na svom putu prema ruci moraju proći kroz uski prostor između rebra i ključne kosti, poznat kao torakalni otvor. Kroz ovaj prostor prolaze i krvne žile. Ako se taj prostor počne sužavati, može pritisnuti krvne žile ili brahijalni pleksus. Takvo pritiskanje može rezultirati nizom simptoma poznatih kao sindrom torakalnog otvora. Određeni pokreti mogu pogoršati simptome, posebno podizanje ruku iznad glave. Simptomi mogu biti izraženiji nakon aktivnosti, tokom spavanja ili prema kraju dana. Češće možete osjećati trnce, trnjenje ili utrnulost u prstenjaku i malom prstu ruke.

Bol koja u ruci i ramenu koja je uzrokovana miofascijalnim bolnim sindromom

Miofascijalni bolni sindrom vrata i gornjeg dijela leđa karakterizira bol i osjetljivost u mišićima i fascijama vrata i gornjeg dijela leđa često uz prisutnost trigger točaka. Uzrok miofascijalnog bolnog sindroma najčešće je prenaprezanje mišića i prekomjerna upotreba, ozljeda, stres, loša postura, nedostatak fizičke aktivnosti i spavanje u neugodnom položaju. Trigger točke su lokalizirane osjetljive točke u mišićima ili fasciji koje mogu uzrokovati lokalnu i prenesenu bol u druga područja tijela. Ove trigger točke mogu uzrokovati osjećaj pečenja, trnaca ili utrnulosti u ruci, često simulirajući simptome oštećenja živaca.

Što znači upala živca u ramenu?

Upala živca u ramenu je nespecifičan izraz ili pojam, najčešće podrazumijeva 2 dvije dijagnoze:

• ranije već spomenuti brahijalni neuritis – upalu brahijalnog pleksusa
• Kompresija supraskapularnog živca nastaje uslijed pritiska (kompresije) druge anatomske strukture na živac. Supraskapualrni živac nalazi se na stražnjem dijelu lopatice te opskrbljuje važne mišiće ramena. Tumori, ganglijske ciste, ciste labruma i druge strukturalne nepravilnosti lopatice mogu uzrokovati kompresiju živca. Čest simptom supraskapularne neuropatije je žareća bol koja se širi prema zahvaćenoj ruci, vratu ili leđima. Ovaj tip boli može biti trajan i može biti praćen slabosti mišića ramena ili utrnulošću u zahvaćenim područjima.

IZVORI

Seo CM, Kim K, Jeon A, Uhm CS, Lee JH, Han SH. Clinical Anatomy for the Innervated Pattern and Boundary of the Subdeltoid Bursa. Biomed Res Int. 2018 Nov 6;2018:4535031. PMID: 30533433; PMCID: PMC6247731.

Sarquis LMM, Coggon D, Ntani G, Walker-Bone K, Palmer KT, Felli VE, Harari R, Barrero LH, Felknor SA, Gimeno D, Cattrell A, Vargas-Prada S, et al. Classification of neck/shoulder pain in epidemiological research. Pain. 2016 May;157(5):1028-1036. PMID: 26761390; PMCID: PMC4833635.

Reece CL, Varacallo M, Dulebohn SC, et al. Suprascapular Nerve Injury. StatPearls [Internet]. Updated 2024 Jan 26. PMID: -.

Autor članka: Ivan Galić, dr.med, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, FEBPRM