Mortonov neurom je stanje koje uzrokuje bol u prednjem dijelu stopala, a nastaje iritacijom živaca između prstiju stopala, najčešće između 3. i 4. prsta. Obično se javlja kod žena u srednjim godinama. Najčešći simptomi Mortonovog neuroma su oštra, žareća bol ispod jastučića stopala koja se može širiti prema prstima, utrnulost ili trnci te osjećaj kao da hodate po kamenu ili šljunku. Tegobe se pogoršavaju hodanjem u uskim cipelama ili cipelama s visokim potpeticama.
U ovom članku ćemo detaljno objasniti što je Mortonov neurom, zašto nastaje, koji su simptomi i čimbenici rizika. Također ćemo prikazati dostupne metode liječenja i njihovu učinkovitost uključujući i savjete o prevenciji ovog čestog i bolnog stanja.
Što je Mortonov neurom?
Mortonov neurom je stanje koje uzrokuje bol u prednjem dijelu stopala, a uzrokovan je kompresijom i iritacijom živaca koji se nalaze između metatarzalnih kostiju stopala. Mortonov neurom ime je dobio po dr. Thomasu Georgeu Mortonu, američkom kirurgu koji je prvi opisao ovo stanje 1876. godine.
Naziv neurom kod Mortonovog neuroma sugerira da se radi o dobroćudnom tumoru živca, što se nekada smatralo točnim. No, danas znamo da to nije slučaj, iako se naziv i dalje koristi. U stvarnosti, zbog dugotrajne kompresije i iritacije dolazi do zadebljanja i ožiljkavanja tkiva oko živca, kao i zadebljanja samog živca. Ove promjene uzrokuju njegovo oštećenje i smetnje u funkciji, što rezultira neuropatskom boli u prednjem dijelu stopala.
Najčešće bude zahvaćen živac između treće i četvrte metatarzalne kosti, međutim rjeđe se viđa i između druge i treće metatarzalne kosti.
Drugi nazivi za Mortonov neurom su: Mortonova metatarzalgija, Morton neurom, interdigitalni neuritis, interdigitalna neuralgija, interdigitalni neurom, sindrom kompresije interdigitalnog živca.
Zašto nastaje Mortonov neurom?
Ranije smo rekli da Mortonov neurom nastaje kao posljedica dugotrajne kompresije na živac i tkiva između glavica metatarzalnih kostiju u prednjem dijelu stopala.
Ali zašto dolazi do kompresije?
Do kompresije živca dolazi najčešće zbog povećanog dugotrajnog opterećenja na prednji dio stopala. Kako bismo razumjeli što dovodi do pojačanog opterećenja na prednji dio stopala potrebno je upoznati se s osnovama biomehanike stopala tijekom stajanja i hoda.
Stopalo se funkcionalno ponaša kao tronožac, pri čemu su tri glavne točke oslonca: peta, glavica prve metatarzalne kosti (baza palca) i glavica pete metatarzalne kosti (baza malog prsta).
Kod pravilnog opterećenja, pritisak se raspoređuje ravnomjerno na te točke. Međutim, određene deformacije stopala ili poremećaj funkcije stopala mogu poremetiti ovu ravnotežu i dovesti do prekomjernog opterećenja na određene dijelove stopala.
- Nošenje cipela s visokim potpeticama smanjuje pritisak na petu i preusmjerava ga na prednji dio stopala čime se ono više opterećuje. Učinak opterećenja na prednji dio stopala pojačava se ako postoji skraćenje Ahilove tetive ili pretjerana zategnutost mišića lista.
- Kod osoba s ravnim stopalima ili deformacijom poput čukljeva, prilikom oslonca o podlogu glavica prve metatarzalne kosti se podiže umjesto da amortizira opterećenje. Time se opterećenje premješta na ostale glavice MT kostiju što povećava rizik od razvoja Mortonovog neuroma.
- Kod osoba s visokim svodom stopala (pes cavus) zbog promjene biomehanike stopala također dolazi do povećanog opterećenja na prednji dio stopala. Ovi pacijenti često razvijaju zadebljanja kože (kaluse) na tabanskoj strani glavica metatarzalnih kostiju zbog povećanog pritiska.
- Duljina druge i treće metatarzalne kosti može igrati ulogu u razvoju Mortonova neuroma. Ako su te kosti dulje od prve metatarzalne, dolazi do ranijeg kontakta s podlogom pri hodu, što uzrokuje prekomjerno opterećenje i preraspodjelu pritiska na prostor između kostiju gdje se nalazi živac.
- Nošenje uske obuće dovodi do kompresije, zbijanja, glavica metatarzalnih kostiju što sužava prostor između njih što povećava mogućnost za kompresiju živca.
- Artritis zglobova baze prstiju na stopalima može dovesti do otekline zgloba i stvaranja koštanih izdanaka. Pošto se živci nalaze u neposrednoj blizini zglobova to može dovesti do kompresije i oštećenja živca.
Kod koga se najčešće viđa Mortonov neurom?
Otprilike tri od četiri osobe s Mortonovom neuromom su žene. Najčešće se javlja kod ljudi u dobi od 40 do 60 godina, ali može se pojaviti u bilo kojoj dobi.
Razlog zašto se Mortnonov neurom puno češće javlja kod žena vjerojatno je nošenje cipela s visokim potpeticama i uskih cipela sa špicastim vrhom.
Također, se češće viđa kod baletana i balerina te trkača, jer oni svakodnevno pojačano opterećuju prednji dio stopala. Kod nekih ljudi uzrok nije očigledan.
Simptomi
Mortonov neurom se obično ne očituje vidljivim vanjskim znakovima, poput kvržice ili promjene boje kože.
Pacijenti s Mortonovim neuromom obično se žale na bol koja se javlja u jastučiću stopala, ispod korijena prstiju i širi u prste. Kod nekih osoba prisutni su samo bolovi u nožnim prstima. Bolovi u stopalu ispod prstiju su uglavnom oštri, žareći. Također se može javiti osjećaj pečenja i trnci u prstima. Neki pacijenti opisuju bol u stopalu terminima “kao da hodaju po oštrom kamenu ili oblutku“. Rjeđe se pacijenti žale na grčeve u prstima ili bol na vanjskom rubu stopala.
Bolovi u stopalu sa donje strane obično se pogoršavaju kod hoda, naročito pri nošenju cipela s visokom potpeticom ili uskih cipela.
Nasuprot, većina s Mortonovim neuromom dobro podnosi sandale ili papuče, dok neki kažu da ne mogu hodati bosi. Bol u stopalu se najčešće ublažava skidanjem cipela, odmaranjem stopala i masažom zahvaćenog područja. Noćna bol je rijetka i viđa se kod 1/4 pacijenata. Kod nekih osoba je bol kronična dok se kod drugih javlja samo na mahove, povremeno.
Kod osoba koje se bave sportom. npr. trčanjem, bolovi su najjači prilikom odraza stopalom.
Kako se dijagnosticira Mortonov neurom?
Za postavljanje dijagnoze Mortonova neuroma obično je dovoljno pažljivo saslušati pacijentove simptome i detaljno pregledati stopalo.
Ne postoje vidljivi vanjski znakovi neuroma. Prilikom pregleda stopala važno je uočiti znakove koji upućuju na pretjerano opterećenje prednjeg dijela stopala. Svaka deformacija stopala, ravna stopala, povišeni svodovi stopala, posebno čukljevi (hallux valgus), mogu utjecati na razvoj Mortonova neuroma. Natisci na jastučićima tabana ispod glavica metatarzalnih kostiju obično ukazuju na prekomjerno opterećenje.
Postoji nekoliko specijalnih testova za dijagnozu Mortonova neuroma.
- Pritisak palcem i kažiprstom na prostor između glavice dvije susjedne metatarzalne kosti gdje se nalazi neurom obično izaziva bol.
- Poprečnim pritiskom, hvatom, na prednji dio stopala u prisutnosti neuroma može se izazvati bol ili čujan klik što se naziva “Mulderov klik“.
Slikovne pretrage poput rendgena stopala, ultrazvuka i magnetske rezonance mogu pomoći potvrditi dijagnozu, odrediti veličinu i mjesto neuroma te isključiti druge uzroke boli.
Rendgen stopala
Rendgen stopala je potrebno uvijek učiniti stojeći s opterećenjem na stopalo. RTG-om možemo procijeniti relativnu duljinu metatarzalnih kostiju te otkriti ili isključiti stres frakture, degenerativne promjene, artritis i subluksacije MTP zglobova koji mogu imitirati simptome Mortonovog neuroma.
Ultrazvuk i magnetska rezonanca
U rukama iskusnog liječnika ultrazvuk je odlična metoda za prikaz Mortonova neuroma. Ultrazvuk se također može koristiti za navođenje igle radi davanja lijeka oko neuroma, što može pomoći u dijagnozi i istovremeno imati terapijski učinak. Magnetska rezonanca također s velikom točnošću može prikazati Mortonov neurom međutim rijetko kada je potrebna.
Liječenje
Liječenje Mortonovog neuroma može se podijeliti na neoperativno (konzervativno) liječenje i kirurško liječenje (operacija). Obično se započinje neinvazivnim, neoperativnim metodama, kao što je prilagodba obuće, nošenje specijalnih uložaka, fizikalna terapija ili injekcije kortikosteroida. U određenog broja pacijenata kod kojih tegobe ne prođu na konzervativno liječenje potrebna je operacija.
Prije započinjaja bilo kojeg oblika liječenja trebalo bi posvetiti pažnju odabiru odgovarajuće obuće.
Treba izbjegavati cipele s visokim petama, uskim ili špičastim vrhom, kao i one s tankim đonom. Najbolje je nositi udobnu, široku obuću koja ne stišće stopala.
Ulošci za Mortonov neurom
Ortopedski ulošci za obuću su se pokazali korisnima kod određenog broja pacijenata. Cilj nošenja uložaka za Mortonov neurom je poboljšati biomehaniku stopala i smanjiti opterećenje na glavice metatarzalnih kostiju. Ulošci za Mortonov neurom najčešće imaju metatarzalni jastučić i potporu za svod stopala. Metatarzalni jastučić je mekani jastučić koji se postavlja ispod jastučića stopala. Trebao bi biti smješten malo iza jastučića stopala, a ne izravno ispod njega. Metatarzalni jastučić ublažava opterećenje na glave metatarzalnih kostiju i povećava razmak između metatarzalnih kostiju, čime se smanjuje kompresivni učinak na živac.
👉 Nabavite svoje uloške za Mortonov neurom ovdje!
Fizikalna terapija
Fizikalna terapija za Mortonov neurom usmjerena je na smanjenje boli i pritiska na zahvaćeni živac. Uključuje vježbe istezanja i jačanja mišića stopala te mobilizaciju zglobova kako bi se poboljšala biomehanika stopala. Također, mogu se koristiti terapije poput krioterapije (hlađenja), ultrazvuka, LASERa i elektroterapije za smanjenje boli i nelagode. Fizikalna terapija uz nošenje odgovarajuće obuće i ortopedskih uložaka može značajno smanjiti simptome i spriječiti potrebu za operacijom.
Injekcije kortikosteroida
Ako bol u stopalu ispod prstiju ne prolazi na mjere kao što su odabir ispravne obuće te nošenje ortopedskih uložaka za Mortonov neurom idući korak je obično liječenje injekcijama kortikosteroida. Kortikosteroidi smanjuju upalu oko neuroma, što dovodi do smanjenja boli i lokalnog pritiska na živac. Injekcije se daju u područje oko neuroma “na slijepo” ili uz navođenje igle uz pomoć ultrazvuka. Kod većine pacijenata se postigne zadovoljavajuće smanjenje boli. Ipak, dugoročno, tegobe će se ponovno vratiti kod otprilike 1/3 pacijenata nakon 6-12 mjeseci.
Najčešće nuspojave kortikosteroida su atrofija potkožnog masnog tkiva i masnog jastučića taban te promjena boje kože na mjestu injekcije.
Druge opisane tehnike za liječenje Mortonovog neuroma su uništavanje živca hladnoćom (krioablacija), uništavanje živca toplinom (radiofrekventna ablacija) te uništavanje živca uštrcavanjem alkohola. Ove tehnike nemaju dokazanog učinka, a mogu imati štetno djelovanje.
Operativno liječenje
Ako neoperativno liječenje nije dalo uspjeha preporučuje se operacija. Kirurški zahvat obično uključuje mali rez na gornjoj ili donjoj strani stopala, između zahvaćenih prstiju. Tijekom operacije živac koji uzrokuje tegobe može se odstraniti (resekcija) ili se može samo odstraniti tkivo oko živca koje uzrokuje kompresiju (dekompresija živca). Ako se živac ukloni, može doći do trajne utrnulosti kože između zahvaćenih prstiju, što obično ne uzrokuje probleme.
Što očekivati nakon operacije?
Nakon operacije kratko vrijeme može biti potrebna posebna obuća dok rana ne zacijeli i ne bude moguće ponovno nositi uobičajenu obuću.
Više od tri četvrtine pacijenata bude zadovoljno ishodom nakon operacije. Kao i kod svakog kirurškog zahvata, postoji mali rizik od komplikacija, poput infekcije rane kod manjeg broja pacijenata. Bolni ožiljci javljaju se kod otprilike 5 od 100 operiranih. Nažalost, manji broj ljudi prijavljuje i pogoršanje boli nakon operacije!
Najčešća pitanja
Postoje li vježbe za Mortonov neurom?
Vježbe za Mortonov neurom mogu pomoći u smanjenju pritiska na živac, poboljšanju fleksibilnosti stopala i jačanju mišića. Evo nekoliko korisnih vježbi:
1. Istezanje plantarne fascije i prstiju
- Sjednite i prebacite jednu nogu preko druge.
- Povucite prste prema gore dok ne osjetite lagano istezanje ispod stopala.
- Držite 15-30 sekundi i ponovite 3-5 puta.
2. Valjanje loptice ispod stopala
- Koristite malu lopticu (tenisku ili masažnu) i stavite je ispod stopala.
- Lagano kotrljajte lopticu naprijed-natrag po svodu stopala 2-3 minute.
- Ova vježba pomaže u masaži i opuštanju napetih mišića.
3. Jačanje mišića stopala (vježba ručnika)
- Stavite ručnik na pod i pokušajte ga prstima stopala skupljati prema sebi.
- Držite nekoliko sekundi, zatim otpustite i ponovite 10-15 puta.
4. Podizanje na prste
- Stanite uspravno i polako se podignite na prste, zadržite 2-3 sekunde, zatim se lagano spustite.
- Ponovite 10-15 puta za jačanje mišića luka stopala.
5. Istezanje Ahilove tetive i lista
- Stanite licem prema zidu, postavite jedno stopalo iza drugog i savijte prednje koljeno, dok stražnja noga ostaje ispružena.
- Držite petu stražnje noge na podu i osjetite istezanje u listu.
- Držite 20-30 sekundi, ponovite 3-5 puta.
U videu ispod pogledajte kako se pravilno izvode vježbe za Mortonov neurom:
Može li se spriječiti nastanak Mortonova neuroma?
Ako želite smanjiti rizik od nastanka Mortonovog neuroma, uvijek birajte udobnu, širu obuću s niskom petom i dovoljno mjesta za prste kako biste smanjili pritisak na prednji dio stopala. Izbjegavajte dugotrajno nošenje uskih cipela sa špicastim vrhom te cipela na visoku petu.
Kakva je prognoza Mortonovog neuroma?
Trećina do polovina ljudi s Mortonovim neuromom osjeti poboljšanje samo primjenom konzervativnih mjera kao što je promjena obuće i nošenje ortopedskih uložaka. Od onih koji se odluče na operaciju, oko tri četvrtine ima dobre rezultate.
Kolika je uspješna operacija Mortonovog neuroma?
Uspješnost operacije Mortonovog neuroma je oko 80-90%. Nažalost, čak i nakon uspješnog kirurškog liječenja, Mortonov neurom se može vratiti kod otprilike 5 do 20% pacijenata što najčešće zahtijeva ponovnu operaciju.
Zašto se kod nekih pacijenata nakon operacije operacije ponovno javljaju simptomi? Ponekad dekompresija živca nije u potpunosti uspješna ili živac ostane trajno “nadražen”. Kod pacijenata kod kojih je pak živac odstranjen (resekcija) može ponovno nastati neurom ili “bataljak” neuroma iz preostalog živčanog tkiva, što može biti vrlo bolno.
I nakon operacije važno je nastaviti nositi odgovarajuću obuću kako bi se spriječio povratak simptoma.
Koliko traje oporavak nakon operacije?
Oporavak obično traje nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Početno je potrebno nositi posebnu obuću, a povratak normalnim aktivnostima ovisi o brzini zacjeljivanja i smanjenju simptoma.
Munir U, Tafti D, Morgan S. Morton Neuroma. [Updated 2023 May 22]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. NCBI
Bhatia M, Thomson L. Morton’s neuroma – Current concepts review. J Clin Orthop Trauma. 2020 May-Jun;11(3):406-409. doi: 10.1016/j.jcot.2020.03.024. PMID: 32405199; PMCID: PMC7211826. Journal of Clinical Orthopaedics and Trauma
Gougoulias N, Lampridis V, Sakellariou A. Morton’s interdigital neuroma: instructional review. EFORT Open Rev. 2019 Jan 23;4(1):14-24. doi: 10.1302/2058-5241.4.180025. PMID: 30800476; PMCID: PMC6362341.
Matthews BG, Thomson CE, Harding MP, McKinley JC, Ware RS. Treatments for Morton’s neuroma. Cochrane Database Syst Rev. 2024 Feb 9;2(2):CD014687. doi: 10.1002/14651858.CD014687.pub2. PMID: 38334217; PMCID: PMC10853972. Cochrane Library
Matthews BG, Hurn SE, Harding MP, Henry RA, Ware RS. The effectiveness of non-surgical interventions for common plantar digital compressive neuropathy (Morton’s neuroma): a systematic review and meta-analysis. J Foot Ankle Res. 2019 Feb 13;12:12. doi: 10.1186/s13047-019-0320-7. PMID: 30809275; PMCID: PMC6375221.
Morscher E, Ulrich J, Dick W. Morton’s intermetatarsal neuroma: morphology and histological substrate. Foot Ankle Int. 2000 Jul;21(7):558-62. doi: 10.1177/107110070002100705. PMID: 10919620.
Bourke G, Owen J, Machet D. Histological comparison of the third interdigital nerve in patients with Morton’s metatarsalgia and control patients. Aust N Z J Surg. 1994 Jun;64(6):421-4. doi: 10.1111/j.1445-2197.1994.tb02243.x. PMID: 7516653.
Colò G, Rava A, Samaila EM, Palazzolo A, Talesa G, Schiraldi M, Magnan B, Ferracini R, Felli L. The effectiveness of shoe modifications and orthotics in the conservative treatment of Civinini-Morton syndrome: state of art. Acta Biomed. 2020 May 30;91(4-S):60-68. doi: 10.23750/abm.v91i4-S.9713. PMID: 32555077; PMCID: PMC7944831.
de Oliveira HAV, Natour J, Vassalli M, Rosenfeld A, Jennings F, Jones A. Effectiveness of customized insoles in patients with Morton’s neuroma: a randomized, controlled, double-blind clinical trial. Clin Rehabil. 2019 Dec;33(12):1898-1907. doi: 10.1177/0269215519873949. Epub 2019 Sep 11. PMID: 31505943. SAGE Journals
