Teniski lakat ili stručno medicinski lateralni epikondilitis je najčešći uzrok boli u laktu, a uzrokovan je preopterećenjem i iritacijom tetiva s vanjske strane lakta. Često se viđa kod osoba koje igraju tenis, badminton ili skvoš, ali još i češće kod radnika čiji posao uključuje ponavljajuće pokrete rukom. Glavni simptom je bol s vanjske strane lakta koja se javlja prilikom aktivnosti.
Teniski lakat može biti uzrok značajnog izbivanja s radnog mjesta, naročito kod manualnih radnika. U slučaju pojave boli važno je izbjegavati aktivnosti koje provociraju bol u laktu. U većine slučaje liječenje je konzervativno i uključuje uporabu analgetika, fizikalnu terapiju i primjenu raznih injekcija. Kirurško liječenje je rijetko potrebno.
Bolovi kod teniskog lakta mogu trajati mjesecima, ali uz pravilno liječenje trajanje simptoma se značajno skraćuje. U današnjem članku ćemo naučiti što je teniski lakat, zašto nastaje, kako prepoznati simptome te prikazati dostupne metode liječenja ove česte bolesti.
Što je teniski lakat?
Teniski lakat je bolno stanje lakta koje nastaje zbog kroničnog preopterećenja i oštećenja tetiva s vanjske strane lakta. U podlozi lateralnog epikondilitisa (teniski lakat) nije upala tetive kako se to ranije mislilo već degenerativna bolest tetiva – tendinopatija.
Kako i zašto nastaje teniski lakat?
Da bismo bolje razumjeli teniski lakat i zašto nastaje reći ćemo nešto o građi lakta i mišićima podlaktice.
Anatomija ukratko
Oko lakta se nalaze brojni mišići, a mnogi od njih se tetivama vežu za kost tik iznad lakta. Za ovu temu nama su bitni takozvani ektenzorni mišići podlaktice. Ekstenzorni mišići podlaktice su skupina mišića čija je glavna funkcija ispružanje prstiju te podizanje šake u zapešću (ručnom zglobu). Ovi mišići se tetivama vežu za koštanu izbočinu s vanjske strane lakta na nadlaktičnoj kosti koju zovemo lateralni epikondil. Otud dolazi i stručni medicinski naziv za teniski lakat – lateralni epikondilitis.

Zašto nastaje teniski lakat?
Sada kad smo nešto naučili o anatomiji lakta možemo i stručnije definirati teniski lakat.
Teniski lakat je bolno stanje koje nastaje kao posljedica preopterećenja i oštećenja tetiva esktenzornih mišića pri hvatištu za lateralni epikondil lakta.
Do preopterećenja tetiva ekstenzora dolazi u situacijama kada se ekstenzorni mišići podlaktice pojačano koriste. To se najčešće događa u određenim sportovima kao što je tenis, ali također i u drugim sportovima koji se igraju reketom, npr. badminton, skvoš.. Najveće naprezanje kod tenisa se događa prilikom backhand udarca kada dolazi do snažnog ispružanja lakta i podizanja šake u ručnom zglobu.
Teniski lakat, iako mu to ime sugerira, nije rezerviran samo za sportaše i tenisače. Do prenaprezanja ekstenzornih tetiva dolazi često i kod osoba koje nisu sportaši, ali naporno rade rukama. Štoviše, teniski lakat se češće viđa kod osoba koje se ne bave sportom. Tako ga se često može vidjeti kod građevinskih radnika, stolara, soboslikara, vodoinstalatera, klesara te općenito kod ljudi koji rade u proizvodnji, dižu teške terete i općenito tijekom posla dosta koriste ruke.
“Upala” tetive lakta i oštećenje tetive – tendinopatija
Teniski lakat ili lateralni epikondilitis je u osnovi problem koji nastaje na hvatištu tetiva za kost s vanjske strane lakta.
Bol u laktu može nastati nakon kratkotrajnog fizičkog preopterećenja ekstenzornih tetiva lakta. Primjer su cjelodnevni soboslikarski radovi, selidba koja uključuje nošenje teškog namještaja, udaranje čekićem ili intenzivni teniski meč ili trening. Ova akutno nastala bol u tetivi rezultat je takozvane reaktivne tendinopatije koju kolokvijalno zovemo upala tetive ili tendinitis iako se zapravo ne radi o “pravoj” upali. Stanje je praćeno zadebljanjem tetive, međutim bez upalnih stanica. Ako se tetiva odmori, bol obično prolazi kroz nekoliko dana ili tjedana ne ostavljajući posljedica na tetivi.
Teniski lakat se češće javlja uslijed kroničnog preopterećenja ekstenzornih tetiva. Ako opterećenje na tetivu potraje tetiva se ne uspijeva oporaviti od mehaničkih opterećenja i stresa kojem je izložena. To vremenom dovodi do nepotpunog cijeljenja tetive, stvaranja mikroskopskih pukotina u tetivi i razvoja kronične tendinopatije. Kod kronične tendinopatije dolazi do značajnih promjena u građi i izgledu tetive što može uzrokovati bol u laktu koja ne prolazi na mirovanje. Tijekom ovog procesa dolazi do odumiranja stanica, stvaranja oštećenih područja bez stanica te nakupljanja razgrađenog tkiva i krvnih žila umjesto zdravog kolagena. U ovoj fazi tetiva ima smanjenu sposobnost oporavka, a oštećenja su često trajna. U izgledu tetive isprepliću se područja zdravog i oštećenog tkiva.
Što je s osobama koje nisu fizički aktivne, a imaju teniski lakat (lateralni epikondilitis)?
Teniski lakat ne nastaje samo kod pretjerano aktivnih ljudi već se često viđa i kod neaktivnih osoba. U tom slučaju problem je nedostatak fizičke kondicije gdje tetiva nema sposobnost podnositi niti “normalna” opterećenja tijekom svakodnevnih aktivnosti. Primjer nalazimo kod osoba koje nisu aktivne već veći dio dana rade za računalom, a svejedno dobiju teniski lakat.
Kod kronične tendinopatije bol može, ali i ne mora biti prisutna.
Kod koga se najčešće viđa teniski lakat
Kako smo ranije rekli, teniski lakat nije rezerviran samo za tenisače. Dapače, ovo je vrlo čest problem od kojega pati 1-3% osoba. U nastavku ću prikazati nekoliko zanimljivih i važnih činjenica o teniskom laktu:
- od svih pacijenata s teniskim laktom samo njih 5% se bave tenisom
- teniski lakat se jednako često viđa kod muškaraca i žena
- najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi između 30-50e godine
- više od 50% rekreativnih tenisača pati od ovog stanja, dok se samo 5% profesionalnih tenisača žali na lateralni epikondilitis (teniski lakat).
- teniski lakat se češće viđa na dominantnoj strani
Dobro je poznato da radnici koji obavljaju ponavljajuće pokrete rukama i zapešćima imaju povećan rizik od razvoja teniskog lakta. To uključuje radnike u tvornicama, radnike u preradi mesa, mesare, električare, vodoinstalatere, soboslikare, skladištare i druge. Teniski lakat se viđa i kod umjetnika i glazbenika. Jedno istraživanje navodi da se teniski lakat najčešće viđa kod osoba koje rade za računalom, administaratora te zdravstvenih djelatnika, naročito medicinskih sestara.
Teniski lakat simptomi
Glavni simptom teniskog lakta je bol u laktu s vanjske strane koja se može širiti prema podlaktici ili gore prema nadlaktici. Bol u laktu se provocira aktivnošću, a obično se smiruje odmorom. U nekih pacijenata bol može biti prisutna cijelo vrijeme bez obzira na aktivnost. Neki pacijenti imaju bol u laktu i noću.
Pacijenti obično negiraju traumu, ali često navode povijest prekomjerne upotrebe ruke. Bol u laktu se obično javlja jedan do tri dana nakon fizičke aktivnosti koja uključuje ponavljajuće pokrete u zapešću i laktu. Kod sportaša bolovi mogu nastati nakon uporabe nove opreme ili nakon intenzivnijeg ili duljeg treninga. Bol u laktu može nastati i nakon akutnog naprezanja, primjerice podizanjem teškog predmeta ili snažnim udarcem backhand-om u tenisu.

Bol u laktu može biti blaga, ali i toliko intenzivna da je i najmanji pokret izrazito bolan. Ponekad je bol u laktu toliko izražena da je i podizanje čaše ili šalice sa stola prema ustima izrazito bolno. Neke osobe mogu imati osjećaj slabijeg stiska šake na zahvaćenoj strani.
Tegobe se pogoršavaju prilikom aktivnosti koje iziskuju hvatanje i podizanje predmeta poput odvijanja vijaka odvijačem, cijeđenja mokre tkanine ili nošenja vrećice s teretom u ruci.
Kako se dijagnosticira lateralni epikondilitis?
Za postavljanje dijagnoze teniskog lakta obično je dovoljno pažljivo saslušati pacijentove simptome i detaljno pregledati lakat.
Ne postoje znakovi teniskog lakta koji bi se vidjeli izvana. Prilikom pregleda, pritisak prstom na lateralni epikondil s vanjske strane lakta na mjestu gdje se ekstenzorne tetive spajanju na nadlaktičnu kost obično izaziva bol. Bol na dodir može biti prisutna ne samo na hvatištu nego i niže u predjelu tetive pa čak i u predjelu mišića koji znaju biti pojačano napeti.
Postoji i nekoliko testova kojima doktor pokušava isprovocirati bol u laktu i potvrditi dijagnozu:
- podizanje zapešća i ispružanje prstiju protiv otpora dok je lakat ispružen najčešće izaziva karakterističnu bol
- ispružanje i podizanje srednjeg prsta protiv otpora dok je lakat ispružen također obično izaziva bol u laktu s vanjske strane koja se može širiti prema podlaktici
- okretanje dlana prema gore (supinacija) dok je lakat ispružen može provocirati bol u laktu
Druge pretrage obično nisu potrebne za postavljanje dijagnoze međutim mogu pružiti uvid u građu tetive i stupanj oštećenja tetive. Također mogu pomoći isključiti druge potencijalne uzroke boli u laktu.
Od slikovnih pretraga nam je u procjeni teniskog lakta najvredniji ultrazvuk kojeg najčešće koristimo te rjeđe magnetska rezonanca.
Slikovne pretrage za teniski lakat
Rendgen ne može prikazati meka tkiva kao što su tetive i mišići stoga nije koristan u procjeni teniskog lakta. Rendgenom doduše možemo prikazati prijelome kosti ili artritis zgloba lakta koji mogu biti uzrokom boli.
Ultrazvuk lakta je lako dostupna metoda kojom možemo brzo i točno prikazati građu ekstenzornih tetiva lakta. Na ultrazvuku su obično prisutni elementi degenerativne tendinopatije;
- zadebljanje tetive
- nepravilna i nejednolika građa tetive sa područjima razrjeđenja strukture tetive
- pukotine u tetivi
- mali kalcifikati u tetivi
- nepravilna građa ili koštani izdanci na hvatištu tetive za kost
- pojačano urastanje krvnih žila u tetivu (neovaskularizacija)

Magnetska rezonanca može nešto točnije prikazati strukturu tetive nego ultrazvuk međutim uz dostupnost ultrazvuka i cijenu pretrage rijetko ju koristimo za teniski lakat.
Liječenje
Liječenje teniskog lakta može se podijeliti na neoperativno (konzervativno) liječenje i kirurško liječenje (operacija). Uvijek se započinje liječenje neinvazivnim, neoperativnim metodama, kao što je odmor, analgetici, fizikalna terapija ili injekcije kortikosteroida. Kod velike većine pacijenata tegobe prolaze na konzervativno liječenje. U određenog broja pacijenata kod kojih tegobe ne prođu na konzervativno liječenje potrebna je operacija.
Prvi korak prije započinjanja bilo kojeg oblika liječenja je pošteda i izbjegavanje aktivnosti koje izazivaju bolove. Kod boli koja je nastala nakon kratkotrajnog preopterećenja obično je potrebna pošteda u trajanju 1-3 tjedna.
Za one koji igraju tenis, potrebno je pregledati reket, možda promijeniti ili ponovno zategnuti žica na reketu, odabrati reket s većom drškom. Smatra se da je teniski lakat kod rekreativaca često uzrokovan nepravilnim izvođenjem backhand udarca pa se savjetuje poboljšati tehniku.
U sljedećim poglavljima predstavit ću najvažnije metode liječenja teniskog lakta.
Konzervativno (ne-operativno liječenje)
Lijekovi za teniski lakat
Uz odmor i poštedu od aktivnosti koja uzrokuje bolove, uporaba analgetika obično je prva linija liječenja. Najčešće se koriste nesteroidni antireumatici (NSAR) poput ibuprofena, diklofenaka ili naproksena. Paracetamol se također može koristiti za ublažavanje boli kod teniskog lakta. Analgetike bi trebalo koristiti što je kraće moguće te se ne preporučuje svakodnevna uporaba dulje od 2-3 tjedna.
Ortoze i steznici za lakat
Ortoze za teniski lakat mogu pomoći u smanjenju boli i rasterećenju zahvaćenih mišića smanjujući opterećenje na tetive. Najčešće se koriste elastične trake ili steznici koji se postavljaju ispod lakta kako bi ublažili napetost tijekom pokreta ruke. Ortoze za lakat se ne stavljaju direktno preko lakta nego ispod lakta oko 5-7cm.
Fizikalna terapija
Ako odmor i pošteda, analgetici i nošenje steznika kroz 3 tjedna nisu donijeli rezultata obično je potrebno započeti fizikalnu terapiju. Fizikalna terapija se najčešće sastoji od vježbi te primjene rezanih fizikalnih procedura kao što je LASER, ultrazvuk, elektroterapija, udarni val i drugi. Fizikalna terapija se može primjenjivati i u akutnoj i kroničnoj fazi. Vježbe za teniski lakat uključuju vježbe istezanja ekstenzornih tetiva kao i specijalne vježbe snaženja mišića zvane “ekscentrične vježbe“. Manualna terapija je tehnika za mobilizaciju i opuštanje mišića i tetiva nakon koje pacijenti obično odmah osjećaju olakšanje boli.
Injekcije kortikosteroida
Ako bolovi ne prolaze na sve ranije poduzete mjere liječenja, savjetuje se injekcija kortikosteroida na mjesto hvatišta tetive s vanjske strane lakta. Kortikosteroidi su snažni protuupalni lijekovi. Injekcija se može davati “na slijepo” ili uz vođenje ultrazvukom. Reakcije pacijenata na ove injekcije variraju. Neki pacijenti osjećaju olakšanje boli koje traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, dok drugi ne osjete nikakvu korist. Treba biti oprezan kod korištenja kortikosteroida za tensiki lakat, jer prekomjerna upotreba može s vremenom oslabiti hvatište tetive i uzrokovati još veće oštećenje ili čak pucanje tetive.
Plazma bogata trombocitima (PRP)
Terapija plazmom bogatom trombocitima (platelet-rich plasma – PRP) je novija opcija za liječenje teniskog lakta. Uključuje injekciju koncentrirane otopine pacijentovih vlastitih trombocita u predio hvatišta ekstenzorne tetive za nadlaktičnu ksot. Faktori rasta iz PRP-a posjeduju potencijal za poticanje prirodnog cijeljenja, potičući popravak tkiva, smanjenje upale i potencijalno poboljšanje ukupne funkcionalnosti. Istraživanja na ovom području su još u tijeku međutim neka istraživanja ukazuju na pozitivne rezultate u liječenju teniskog lakta. PRP je preparat sačinjen isključivo od tkiva pacijenta te praktički bez znanih nuspojava.

Operativno (kirurško) liječenje teniskog lakta
Kod većine pacijenata postigne se dobar rezultat na provedeno konzervativno liječenje. Unatoč naporima, 5-10% pacijenata završi na operaciji radi teniskog lakta. Ako se vaši simptomi ne poboljšaju nakon 6 do 12 mjeseci konzervativnog liječenja može se preporučiti operacija.
Većina kirurških zahvata za teniski lakat uključuje uklanjanje oštećenog tetivnog tkiva i ponovno pričvršćivanje zdrave tetive za kost.
Postoje dva glavna oblika kirurškog liječenja:
- Otvorena operacija. Najčešći način kirurškog liječenja teniskog lakta je otvorena operacija. Ova metoda uključuje rez na vanjskoj strani lakta (lateralni dio). Operacija se obično izvodi ambulantno, što znači da pacijent ide kući isti dan.
- Artroskopska operacija. Teniski lakat može se liječiti i pomoću minijaturnih instrumenata i malih rezova. Kao i kod otvorene operacije, zahvat se izvodi ambulantno, bez potrebe za duljim boravkom u bolnici.
Koliko traje teniski lakat?
Teniski lakat se obično razvija tijekom godina, a da osoba pri tome nema simptome. Ako je bol nastala nakon kratkotrajnog prenaprezanja, uz odmor i izbjegavanje prenaprezanja te eventualno analgetik simptomi mogu nestati već nakon nekoliko tjedana. Bol u laktu međutim najčešće traje duže vrijeme, nekoliko mjeseci pa čak i godina.
Liječenje teniskog lakta može biti dugotrajno i trajati nekoliko mjeseci tako da se treba oboružati strpljenjem.
Kod otprilike 80% ljudi koji razviju teniski lakat, bol prolazi unutar jedne godine. Liječenje skraćuje trajanje simptoma. Neki podatci govore da kod 20% bolesnika bol u laktu može biti prisutna i nakon nekoliko godina bez obzira na liječenje. Nažalost, kod određenog broja pacijenata teniski lakat može biti i uzrokom trajne boli u laktu. Kod otprilike 8% “izliječenih” bolesnika će se bol ponovno vratiti nakon nekog vremena.
Najčešća pitanja i odgovori
1. Može li se teniski lakat spriječiti?
Najbolji način za prevenciju teniskog lakta je izbjegavanje prekomjernog opterećenja ruke i lakta.
Tijekom sportskih ili drugih fizičkih aktivnosti:
- Nosite odgovarajuću zaštitnu opremu za sve poslove, sportove ili hobije.
- Nemojte igrati unatoč boli tijekom ili nakon fizičke aktivnosti.
- Dajte tijelu vremena za odmor i oporavak nakon intenzivne aktivnosti.
- Prije sporta ili vježbanja istegnite se i zagrijte.
- Nakon fizičke aktivnosti ohladite tijelo i istegnite se.
- Radite specifične vježbe za svoj sport ili vježbe koje održavaju tijelo zdravim za vaše sportove, hobije ili posao.
2. Teniski lakat prirodno liječenje
Prirodni pristupi liječenju teniskog lakta najčešće uključuje odmor, hladne obloge i različite biljne pripravke. Odmor je ključan za oporavak tetive nakon prenaprezanja, a treba izbjegavati aktivnosti koje izazivaju bol. Hladni oblozi mogu privremeno smanjiti bol u akutnoj fazi teniskog lakta, no njihova dugotrajna primjena potencijalno može usporiti proces cijeljenja tetive.
Neki biljni pripravci zbog svojih protuupalnih svojstava mogu se koristiti za ublažavanje tegoba kod teniskog lakta.
Kurkuma sadrži kurkumin, koji može smanjiti upalu i potaknuti obnovu tetiva. Postoje brojna istraživanja o učinkovitosti kurkumina za ublažavanje bolova kod artritisa. Đumbir je poznat po protuupalnim učincima, iako nedostaju istraživanja koja potvrđuju njegovu učinkovitost kod tendinitisa. Bromelain, enzim iz ananasa, pokazao je obećavajuće rezultate u istraživanjima na životinjama, ali su potrebna dodatna istraživanja na ljudima. Zeleni čaj, ulje avokada i kvercetin također bi mogli imati protuupalno djelovanje.
Prije uzimanja biljnih dodataka, važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se osigurala njihova sigurna primjena i izbjegle moguće interakcije s drugim lijekovima.
3. Postoji li neka krema za teniski lakat koja može ublažiti tegobe?
Za teniski lakat (lateralni epikondilitis) mogu se koristiti sljedeći lokalni pripravci koji se nanose na kožu na mjesto najveće boli:
- Protuupalni gelovi i kreme: Ovi proizvodi često sadrže nesteroidne protuupalne lijekove (NSAR) poput ibuprofena ili diklofenaka. Pomažu smanjiti upalu i bol kada se nanesu izravno na zahvaćeno područje.
- Kapsaicinska krema: Dobivena iz čili papričica, kapsaicinska krema može pomoći smanjiti bol smanjujući količinu supstance P, kemikalije u tijelu koja prenosi bolne signale.
- Eterična ulja i biljne kreme: Nekim pacijentima pomaže korištenje krema koje sadrže eterična ulja poput paprene metvice, eukaliptusa ili arnike. Ove kreme mogu pružiti osjećaj hlađenja i smanjiti nelagodu.
- Krioterapijski gelovi: Ovi gelovi pružaju efekt hlađenja i mogu pomoći “umrtviti” područje, smanjujući bol i oticanje.
Kreme i gelovi mogu pružiti simptomatsko olakšanje, ali ne mogu biti jedini oblik liječenja. Često se koriste u kombinaciji s drugim oblicima liječenja.
Buchanan BK, Varacallo MA. Lateral Epicondylitis (Tennis Elbow) [Updated 2023 Aug 4]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. NCBI
Bateman M, Littlewood C, Rawson B, Tambe AA. Surgery for tennis elbow: a systematic review. Shoulder Elbow. 2019 Feb;11(1):35-44. doi: 10.1177/1758573217745041. PMID: 30719096; PMCID: PMC6348580.
Ma KL, Wang HQ. Management of Lateral Epicondylitis: A Narrative Literature Review. Pain Res Manag. 2020 May 5;2020:6965381. doi: 10.1155/2020/6965381. PMID: 32454922; PMCID: PMC7222600.
Kim JH, Hoy JF, Smith SR, Sabet A, Fernandez JJ, Cohen MS, Wysocki RW, Simcock XC. Recalcitrant Lateral Epicondylitis: A Systematic Review on Current Nonoperative and Operative Treatment Modalities. JBJS Rev. 2024 Aug 6;12(8). doi: 10.2106/JBJS.RVW.24.00059. PMID: 39106325.
Lapner P, Alfonso A, Hebert-Davies J, Pollock JW, Marsh J, King GJW; Canadian Shoulder and Elbow Society (CSES). Nonoperative treatment of lateral epicondylitis: a systematic review and meta-analysis. JSES Int. 2021 Dec 18;6(2):321-330. doi: 10.1016/j.jseint.2021.11.010. PMID: 35252934; PMCID: PMC8888180.
Binder AI, Hazleman BL. Lateral humeral epicondylitis–a study of natural history and the effect of conservative therapy. Br J Rheumatol. 1983 May;22(2):73-6. doi: 10.1093/rheumatology/22.2.73. PMID: 6850196.
Keijsers R, de Vos RJ, Kuijer PPF, van den Bekerom MP, van der Woude HJ, Eygendaal D. Tennis elbow. Shoulder Elbow. 2019 Oct;11(5):384-392. doi: 10.1177/1758573218797973. PMID: 31534489; PMCID: PMC6739751.
InformedHealth.org [Internet]. Cologne, Germany: Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG); 2006-. Overview: Tennis elbow. [Updated 2022 Jul 15]. NCBI
Cutts S, Gangoo S, Modi N, Pasapula C. Tennis elbow: A clinical review article. J Orthop. 2019 Aug 10;17:203-207. doi: 10.1016/j.jor.2019.08.005. PMID: 31889742; PMCID: PMC6926298.
Karabinov V, Georgiev GP. Lateral epicondylitis: New trends and challenges in treatment. World J Orthop. 2022 Apr 18;13(4):354-364. doi: 10.5312/wjo.v13.i4.354. PMID: 35582153; PMCID: PMC9048498.
Kim YJ, Wood SM, Yoon AP, Howard JC, Yang LY, Chung KC. Efficacy of Nonoperative Treatments for Lateral Epicondylitis: A Systematic Review and Meta-Analysis. Plast Reconstr Surg. 2021 Jan 1;147(1):112-125. doi: 10.1097/PRS.0000000000007440. PMID: 33002980.
Ma KL, Wang HQ. Management of Lateral Epicondylitis: A Narrative Literature Review. Pain Res Manag. 2020 May 5;2020:6965381. doi: 10.1155/2020/6965381. PMID: 32454922; PMCID: PMC7222600.