Bol u stopalu: 18 glavnih uzroka i kako ih prepoznati

Bol u stopalu čest je zdravstveni problem koji može ograničiti kretanje i smanjiti kvalitetu života. Naša stopala su ključna za svakodnevno kretanje. Sa svakim korakom koji napravimo, stopalo mora apsorbirati ogromnu količinu sile i opterećenja. Stoga nije ni čudo što su stopala često izvor boli i nelagode.

Uzroci boli u stopalima su brojni uključujući i probleme koji nemaju veze s mišićno-koštanim sustavom poput gljivičnih infekcija, bradavica ili kurjih očiju. Bol u stopalu često se javlja u određenim dijelovima stopala, poput pete, svoda stopala, prednjeg dijela stopala, prstiju ili gornjeg dijela stopala. Bol može varirati od blagih bolova do jače nelagode, ovisno o uzroku.

Razumijevanje uzroka boli u stopalu ključno je za uspješno liječenje. U članku ću predstaviti 18 najčešćih uzroka boli u stopalu od pete do prstiju te kako ih prepoznati i liječiti. Radi lakšeg snalaženja uzroke boli svrstat ću prema području stopala koje zahvaćaju.

Koliko je česta bol u stopalu?

Bol u stopalu je vrlo čest problem. Smatra se da bol u stopalu muči između 10-35% odraslih osoba, ovisno o dobnoj skupini.

• Učestalost boli u stopalu raste s dobi. Bolna stopala muče svaku treću osobu starije životne dobi.
• Pretilost, zbog povećanog opterećenja na stopala, povećava rizik od razvoja bolova u stopalima. Osobe koje imaju povećanu tjelesnu težinu 60% češće razvijaju bol u stopalu.
• Žene 40% češće od muškaraca razvijaju bol u stopalu. To se može pripisati nošenju uske obuće s visokim potpeticama.
• Osobe s bolovima u drugim zglobovima kao što su kukovi i koljena češće imaju i bol u stopalima.

U grafu ispod prikazana je raspodjela boli u pojedinim dijelovima stopala izraženo u postotcima. Možemo zaključiti da je bol prisutna u svim dijelovima stopala podjednako.

Stopalo anatomija

Ljudsko stopalo je složena struktura sastavljena od 33 zgloba, 26 kostiju i više od stotinu mišića, tetiva i ligamenata koji zajedno omogućuju podnošenje težine, kretanje i prijenos sila.

Dijeli se na prednji dio (prsti i jastučići stopala), srednji dio (luk stopala) i stražnji dio (peta i gležanj). Luk stopala djeluje poput prirodnog amortizera, dok peta preuzima najveći dio opterećenja pri hodanju. Prsti pomažu u održavanju ravnoteže i odgurivanju pri kretanju.

Lokacija boli u stopalu često nam može pomoći otkriti pravu dijagnozu i uzrok boli u stopalu.

U sljedećim poglavljima proći ćemo kroz dijelove stopala i otkriti što može biti uzrok boli u određenom dijelu stopala.

Bol u peti

Bol u peti nešto se češće viđa kod mlađih osoba. Ako bol osjećate više sa stražnje strane obično se radi o problemima s Ahilovom tetivom. Ako je pak bol smještena više s donje strane, strane tabana, najvjerojatnije se radi o plantarnom fascitisu. Pogledajmo najčešće uzroke bola u peti.

1. Tendinopatija (upala) Ahilove tetive

Tendinopatija Ahilove tetive ili upala Ahilove tetive uzrokuje bol sa stražnje strane pete koja se obično pogoršava fizičkim opterećenjem. Može se javiti na dva mjesta: na samom hvatištu tetive za petnu kost ili nekoliko centimetara poviše hvatišta. Uzrok upale tetive je akutno ili kronično preopterećenje Ahilove tetive najčešće sportskim aktivnostima. Ako se preopterećenje nastavi može doći do degeneracije i oštećenja tetive.

Liječenje tendinopatije Ahilove tetive uključuje kombinaciju mirovanja, fizikalne terapije, istezanja, jačanja mišića te, u težim slučajevima, medicinske intervencije kao što su injekcije ili operacija.

2. Plantarni fascitis

Plantarni fascitis obično uzrokuje jaku, oštru bol s donje strane pete. Bol u peti je najjača ujutro nakon ustajanja ili danju nakon duljeg hodanja. Plantarna fascija je gusta, vlaknasta traka vezivnog tkiva koja se proteže duž donjeg dijela stopala od pete prema prstima. Plantarni fascitis je stanje koje je uzrokovano prekomjernim opterećenjem i upalnom reakcijom plantarne fascije pri hvatištu za petnu kost. Samo hvatiše je ujedno i mjesto najjače boli.

Češće se javlja kod žena te u dobi između 40-60 godine života. Pretilost je jedan od važnijih rizičnih faktora. Liječenje plantarnog fascitisa uključuje kombinaciju istezanja, nošenja ortopedskih uložaka, primjenu leda, fizikalne terapije te, u težim slučajevima, intervencije kao što su injekcije.

3. Petni trn

Trn u peti ili petni trn je koštana izraslina s donje strane petne kosti (kalkaneus). Nastaje kao normalna prilagodba tijela na povećano opterećenje petne kosti, plantarne fascije i okolnog mekog tkiva. Često se nađe kao slučajan nalaz na rendgenskim slikama. Petni trn je prisutan u 10-20% osoba mlađe i srednje dobi te čak kod 55% osoba starijih od 62 godine. Iako prisutan kod velikog broja ljudi, rijetko uzrokuje tegobe. Simptomi, ako su prisutni, očituju se kao bol ili osjetljivost na donjem dijelu pete pri osloncu na stopalo.

4. Haglundova peta

Haglundova peta ili Haglundov sindrom je stanje kojeg karakterizira bol i stvaranje kvrge (izbočenja) na stražnjoj strani pete. Vrlo je čest problem koji se češće javlja u srednjoj životnoj dobi naročito kod žena. Povezuje se s nošenjem neudobnih cipela. Najčešće postoji koštana izraslina na stražnjoj strani pete koja može iritirati tkiva na stražnjoj strani pete uključujući sluznu vreću i Ahilovu tetivu naročito kod nošenja cipela s krutim petnim dijelom.

Uz bol u peti i kvrgu može se javiti i crvenilo te oteklina. Haglundova peta se najčešće liječi konzervativno promjenom visine pete u obući, nošenjem udobne obuće, ortozama, fizikalnom terapijom i protuupalnim lijekovima. Kirurško uklanjanje koštanih izraslina na petnoj kosti rijetko je potrebno.

Bolovi u stopalu sa gornje strane

Gornji dio stopala, rist, predstavlja područje između gležnja i prstiju na gornjoj strani stopala. Bol u gornjem dijelu stopala najčešće je uzrokovana artritisom gležnja ili malih zglobova u srednjem dijelu stopala, upalom tetiva ili stres frakturom. Artritis češće viđamo kod starijih osoba dok su upale tetiva i stres frakture obično povezane s fizičkim opterećenjem pa su češće kod mlađih i aktivnijih osoba. Pacijenti najčešće bol u ovom području opisuju još i terminima: bol u ristu stopala i bol u stopalu odozgo.

5. Artritis gležnja i malih zglobova u sredini stopala

Kod starijih bolesnika bol u stopalu sa gornje strane najčešće je uzrokovana osteoartritisom, degenerativnom bolesti, gležnja i malih zglobova u srednjem dijelu stopala. Osteoartritis ili “starački artritis” uzrokuje gubitak hrskavice, upalu u zglobu, stvaranje koštanih izdanaka te ukočenost zgloba. Bol se pogoršava opterećenjem, hodanjem, a smiruje mirovanjem.

6. Upala tetiva (tendinitis) ekstenzora

Tetive koje prolaze duž gornjeg dijela stopala mogu se upaliti zbog prenaprezanja, što dovodi do boli i ponekad otekline na gornjem dijelu stopala. Bol u stopalu je najizraženija u prednjem pregibu stopala, iznad gležnja. Često se viđa kod osoba koje se bave aktivnostima ili poslovima koji uključuju ponavljajuće pokrete, poput trčanja, plesa ili penjanja po stepenicama ili ljestvama. Upala tetiva također može biti uzrokovana nošenjem prekrute obuće ili prejakog zatezanja vezica u području gležnja.

7. Stres frakture

Stres frakture su sitne pukotine u kosti koje nastaju obično zbog prenaprezanja ili ponavljajućeg opterećenja. Ovakve frakture najčešće se događaju kod ponavljajućih aktivnosti visokog intenziteta poput trčanja ili skakanja. Međutim, stres frakture se mogu pojaviti i kod uobičajenih aktivnosti kada je čvrstoća kosti oslabljena kao što je slučaj kod osteoporoze. Stres frakture navikularne kosti i metatarzalnih kostiju običnu uzrokuju bol u stopalu sa gornje strane.

Bol obično počinje podmuklo, jedva primjetno, ali se vremenom pogoršava, osobito tijekom ili nakon aktivnosti. Ako se aktivnost nastavi može doći do “prave” frakture kosti, stoga stanje treba prepoznati na vrijeme i prekinuti aktivnost što će dozvoliti cijeljenje kosti.

Bolovi u stopalu sa strane

Bolovi u stopalima s unutarnje ili vanjske strane stopala najčešće su uzrokovani ozljedama kostiju ili upalom tetiva – tendinitis / tendinopatija.

8. Fraktura pete metatarzalne kosti

Prijelom ili fraktura pete metatarzalne kosti čest je uzrok boli u vanjskom dijelu stopala. Ovakav prijelom obično nastaje nakon uvrtanja stopala prema unutra prilikom oslonca na prste stopala. Često se viđa kod plesača, tenisača ili igrača košarke stoga se nerijetko naziva i “plesačka fraktura“. Kod sumnje na frakturu potrebno je hitno javiti se kirurgu. Liječenje obično uključuje nošenje gipsa ili specijalne čizme uz poštedu od opterećenja, a u težim slučajevima može biti potrebna operacija.

Stres fraktura pete metatarzalne kosti (5. MT kosti), poznata i kao “marševsko stopalo“, česta je ozljeda uzrokovana ponavljajućim opterećenjem ili prenaprezanjem stopala. Često se javlja kod sportaša, vojnika koji marširaju ili osoba koje intenzivno hodaju ili trče.

9. Upala tetiva s vanjske ili unutarnje strane stopala

Bol s unutarnje ili vanjske strane stopala često je uzrokovana upalom i degeneracijom tetiva koje prolaze tim područjem od potkoljenice prema stopalu. S unutarnje strane tu se prvenstveno radi o patologiji tetive m. tibialis posterior te tetive mišića pregibača prstiju i stopala. Bol u stopalu sa vanjske strane najčešće je uzrokovana degeneracijom i upalom peronealnih tetiva ( m. peroneus brevis i m. peroneus longus).

Uzrok boli je akutno ili kronično preopterećenje tetiva često izazvano nestabilnosti u gležnju. Nema brzog ili lakog rješenja za liječenje tetiva i simptomi se neće poboljšati preko noći. Tetive se mogu sporo oporavljati, tako da može proći nekoliko mjeseci do potpunog oporavka. Za proces ozdravljenja ključno je smanjiti opterećenje na tetivu u akutnoj fazi, a zatim postupno izgrađivati snagu mišića i tetive.

Bolovi u stopalu sa donje strane

Bolovi u stopalu sa donje strane mogu se dalje podijeliti ovisno o tome u kojem dijelu stopala s donje strane je bol prisutna:

• bol u peti s donje strane
• bol u svodu stopala
• bol u prednjem dijelu stopala

O boli u peti smo već govorili na početku članka stoga ćemo ovdje samo ponoviti da su glavni krivci za bol u peti s donje strane:

• plantarni fascitis
• petni trn

Bol u svodu stopala

Svod stopala ili luk stopala je zakrivljeno područje između jastučića stopala i pete. Bol u svodovima stopala često je uzrokovana poremećajem biomehanike i potpornih struktura koje čine svodove stopala. Na primjer, kod osoba s ravnim stopalima (niskim svodovima) ili visokim svodovima stopala postoji odstupanje od optimalne biomehanike što može dovesti do boli u ovom području.

10. Spuštena stopala i visoki svodovi stopala

Spuštena stopala ili ravna stopala (pes planus) karakterizira plitak ili odsutan luk na unutarnjoj strani stopala. Neki ljudi se rode s ravnim stopalima, dok kod drugih to stanje nastaje kasnije u životu zbog oslabljenih tetiva i mekih tkiva koja podupiru svodove stopala. Stoga razlikujemo prirođena i stečena ravna stopala. Nedostatak luka može uzrokovati povećani stres na strukture stopala, uključujući kosti, ligamente i tetive, što može dovesti do boli u luku, ali i u drugim dijelovima stopala. Bol u stopalu se obično pogoršava ako dugo stojite ili hodate.

Spuštena stopala su često udružena s pretjeranom pronacijom stopala. Pretjerana pronacija je prekomjerno urušavanje ili rotacija stopala prema unutra kod oslonca tijekom hoda ili trčanja, što može dovesti do različitih biomehaničkih problema. Stečenim ravnim stopalima i pretjeranoj pronaciji stopala su sklonije osobe s viškom kilograma.

Visoki svodovi stopala (pes cavus) uzrokuju prekomjerno opterećenja prednjeg dijela stopala i pete što može također uzrokovati i bol u luku stopala. Ovo stanje može biti urođeno ili nastati zbog poremećaja živčanog sustava.

Bol u prednjem dijelu stopala

Prednji dio stopala, jastučić stopala, odnosi se na područje na donjoj strani stopala gdje se nožni prsti spajaju s ostatkom stopala. Prednji dio stopala podnosi veliko opterećenje, posebno kod osoba koje su aktivne u sportu.

Bolovi u prednjem dijelu stopala mogu biti uzrokovani faktorima poput poremećaja biomehanike stopala, deformacijama stopala, prekomjerne tjelesne težine, prekomjernog opterećenja, oštećenja živaca ili neodgovarajuće obuće.

Navest ću najčešća stanja koja uzrokuju bol u prednjem dijelu stopala:

11. Metatarzalgija

Metatarzalgija je općeniti naziv za bol u prednjem dijelu stopala, ispod glavica metatarzalnih kostiju, u predjelu jastučića stopala. Bol kod metatarzalgije obično je koncentrirana ispod jedne ili više od pet kostiju na bazama prstiju, poznatih kao glavice metatarzalnih kostiju.

Najčešći uzroci metatarzalgije uključuju prekomjerno opterećenje stopala (zbog sporta, pretilosti ili neudobne obuće), deformacije prstiju (poput čekićastih prstiju), visoke lukove stopala, upalne bolesti zglobova (artritis, giht). Liječenje metatarzalgije ovisi o uzroku boli te može uključivati odmor, prilagodbu obuće, fizikalnu terapiju, analgetike i ortopedska pomagala kako bi se poboljšala biomehanika stopala i smanjila nelagoda.

12. Mortonov neurom

Mortonov neurom je bolno stanje stopala koje nastaje zbog pritiska i iritacije živca između kostiju prstiju. Najčešće se javlja u području između trećeg i četvrtog prsta, a bolest je uzrokovana kompresijom živca ispod poprečnog ligamenta stopala. Obično je prisutna žareća bol u stopalu sprijeda koja se može širiti prema prstima. Neki ljudi također osjećaju utrnulost u zahvaćenim prstima. Bol u stopalu se obično pogoršava s aktivnošću. Češće se javlja kod žena koje često nose uske cipele ili cipele s visokim petama.

13. Artritis metatarzofalangealnih zglobova

Metatarzofalangealni zglobovi (MTP) su zglobovi između metatarzalnih kostiju i zglobova prstiju. Smješteni su ispod jastučića stopala. Kao i svaki zglob u tijelu i ovi zglobovi mogu biti zahvaćeni artritisom. Artritis, poput osteoartritisa ili reumatoidnog artritisa, dovodi do oštećenja hrskavice i upale metatarzofalangealnih zglobova, uzrokujući bol i ukočenost. Bol se pogoršava hodanjem, a ublažava mirovanjem. Ponekad uz bol može biti prisutno crvenilo ili oteklina pojedinih MTP zglobova.

14. Čukljevi

Čukalj (hallux valgus) je deformacija korijenskog zgloba palca, pri čemu se palac naginje prema drugom prstu, tj prema van. To uzrokuje nastanak kvrge s unutarnje strane stopala u podnožju palca. Često dolazi do iritacije kože i tkiva oko zahvaćenog zgloba što može dovesti do upale, otekline i boli. Zbog čuklja se dodatno opterećuje prednji dio stopala, što može dovesti do metatarzalgije. Bolovi se pogoršavaju hodanjem. naročito u preuskoj obući.

Bol u palcu noge

Palac stopala igra ključnu ulogu u biomehanici stopala pri hodu naročito u fazi oslonca i iskoraka. Bol u palcu noge često je uzrokovana stanjima poput hallux rigidusa (ukočeni palac), hallux valgusa (čukljevi), gihta ili prenaprezanja zbog neodgovarajuće obuće.

O čukljevima koji su važan uzrok bolova u prednjem dijelu stopala smo govorili u prethodnom poglavlju tako da ćemo nastaviti s ostalim najčešćim uzrocima.

15. Ukočeni palac “hallux rigidus”

Hallux rigidus ili ukočeni, kruti, palac je degenerativna bolest zgloba palca stopala (MTP zgloba) koja uzrokuje smanjenje pokretljivosti, ukočenost i bol. Nastaje zbog osteoartritisa, pri čemu dolazi do razaranja hrskavice zgloba, upale i stvaranja koštanih izraslina (osteofita). Vremenom, pokreti palca postaju sve ograničeniji, što može uzrokovati promjene u hodu i dodatno opterećenje na druge dijelove stopala. Kod ukočenog palca bolovi su najjači pri hodu i to u fazi odraza od podloge kada se palac prirodno savija prema gore.

Liječenje hallux rigidusa uključuje upotrebu protuupalnih lijekova (NSAR) za smanjenje boli i otekline i injekcije kortikosteroida u zglob. Potrebno je izbjegavati trčanje i pretjerano hodanje te prilagoditi obuću (ortopedski ulošci, visoke cipele s prostranim predjelom za prste) kako bi se smanjilo opterećenje i bol u zglobu palca. Iako su ove metode korisne, otprilike kod 50% pacijenata potrebno je kirurško liječenje.

16. Giht

Giht, urični artritis, podagra nekoć poznata kao “bolest kraljeva i plemstva“, jedna je od najčešćih upalnih bolesti zglobova, artritisa. Poznata je još od antičkih vremena. Giht nastaje zbog taloženja kristala mokraćne kiseline (urata) u zglobovima, što izaziva imunološki odgovor i upalu. Mokraćna kiselina je produkt metabolizma i nalazi se u određenoj koncentraciji u krvotoku kod svih osoba. Povišene vrijednosti mokraćne kiseline u krvi nazivamo hiperuricemija. Kada koncentracija mokraćne kiseline naraste iznad razine praga topljivosti, višak se počinje taložiti u zglobovima i drugim tkivima.

Akutni giht karakterizira nagli početak intenzivne boli, otoka, crvenila i topline u zahvaćenom zglobu, najčešće u prvom metatarzofalangealnom zglobu – palac na nozi. Vrhunac upale nastupa unutar 12 do 24 sata od početka napadaja. Napadi su često praćeni općim simptomima poput groznice i malaksalosti, a bol je izrazito jaka i ne reagira na uobičajene kućne lijekove.

Liječenje gihta uključuje smanjenje upale tijekom akutnih napada pomoću NSAID-a, kolhicina ili kortikosteroida, dok dugoročna terapija usmjerena na smanjenje razine mokraćne kiseline uključuje lijekove poput alopurinola ili febuksostata, uz preventivne mjere i promjene u načinu života.

Bol u prstima stopala

Iako su mali u usporedbi s ostatkom tijela, prsti igraju ključnu ulogu u održavanju stabilnosti, ravnoteže i snage stopala. Bol u prstima često nastaje zbog strukturalnih problema u prednjem dijelu stopala.

17. Deformacija prstiju stopala – “čekićasti prsti”

Čekićasti prsti su jedna od najčešćih deformacija prednjeg dijela stopala. Nastaju zbog neravnoteže između slabih unutarnjih mišića stopala i jačih vanjskih mišića koji okružuju metatarzofalangealne zglobove (MTP) manjih prstiju. Ove deformacije nastaju zbog brojnih razloga uključujući neuromišićne poremećaje, dijabetes, upalne bolesti zglobova, nošenje neudobne obuće ili visokih potpetica, neravnotežu unutarnjih mišića, čukljevi ili ravna stopala.

Čekićasti prsti mogu se podijeliti u 3 kategorije ovisno o zglobovima prstiju gdje je deformacija prisutna:

• klasični čekićasti prsti
• prst u obliku bata “mallet finger“
• kandžasti prsti

Prsti su važna komponenta u ravnoteži stopala, kao i u raspodjeli opterećenja. Deformacije prstiju stopala mogu dovesti do promjena u hodu, povećanog opterećenja na druge dijelove stopala estetskih nedostataka, stvaranja žuljeva, kurjih očiju i boli.

18. Kurje oči, natisci i urasli nokti

Kurje oči, natisci i urasli nokti česti su uzroci boli u stopalu, koji nastaju zbog mehaničkog pritiska ili nepravilne raspodjele opterećenja. Kurje oči (clavus) su lokalizirana zadebljanja kože koja nastaju zbog ponavljajućeg trenja ili pritiska, često na prednjem dijelu stopala ili prstima. 

Natisci (callus) su šira područja zadebljane kože, obično na tabanu, koja nastaju zbog prekomjernog opterećenja ili neudobne obuće. Urasli nokti (unguis incarnatus) javljaju se kada rub nokta uraste u kožu, uzrokujući upalu, bol i infekciju, često zbog nepropisnog šišanja noktiju ili uske obuće.

Sva tri stanja mogu uzrokovati značajnu bol, otežano hodanje i nelagodu, a često su povezana s nošenjem neodgovarajuće obuće, deformacijama stopala ili prekomjernim opterećenjem. Liječenje uključuje odstranjivanje izvora pritiska, pravilnu njegu stopala, upotrebu ortopedskih uložaka te, u težim slučajevima, medicinske intervencije poput kirurškog uklanjanja kurjih očiju ili uraslog nokta. Preventivne mjere, poput nošenja udobne obuće i pravilne higijene, ključne su za izbjegavanje ovih problema.

Bol u stopalu – liječenje

Liječenje bolova u stopalima ponajviše ovisi o uzroku. Postoje određene opće mjere koje mogu prevenirati i ublažiti bolove, te specifični oblici liječenja vezani za pojedini uzrok.

• Odmarajte s podignutim stopalima kad god je moguće.
• Gubitak kilograma ako postoji prekomjerna tjelesna težina smanjit će opterećenje na stopala.
• Nošenje udobne obuće. Obuća koja dobro pristaje s niskom petom i širokim prednjim dijelom.
• Fizikalna terapija. Terapijske procedure poput LASER-a, ultrazvuka ili radiofrekventne struje mogu smanjiti bol u stopalu. Vježbe opsega pokreta u gležnju ili istezanje Ahilove tetive te snaženje mišića potkoljenice i stopala mogu poboljšati biomehaniku hoda.
• Analgetici poput paracetamola i nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAR) poput ibuprofena mogu pomoći u ublažavanju boli.
• Ortopedska pomagala. U slučajevima poput ravnih stopala ili pes cavusa koriste se specijalizirani ortopedski ulošci ili ortopedske cipele kojima nastojimo poboljšati biomehaniku stopala. Ortopedski ulošci koji prebacuju opterećenje s glavica metatarzalnih kostiju su se također pokazali korisni.
• U slučaju Mortonovog neuroma ulošci za stopala ili blokada pod kontrolom ultrazvuka obično ublažava bol.
• Injekcija kortikosteroida pod kontrolom ultrazvuka može značajno ublažiti tegobe kod upale tetiva, plantarnog fascitisa, gihta ili artritisa.

Najčešća pitanja

Kada se javiti liječniku radi boli u stopalu?

Neka stanja možete uspješno liječiti i kod kuće međutim savjetuje se potražiti liječničku pomoć u sljedećim situacijama:

• značajna ozljeda stopala, nakon koje imate poteškoća s oslanjanjem na nogu
• ako se nakon ozljede jave značajni podljevi krvi ili oteklina dva do pet dana nakon ozljede
• bol u stopalu koja traje dva do tri tjedna nakon ozljede
• uporna ili kronična bol u stopalu koja ne prolazi ni nakon nekoliko tjedana odmora
• ako se bol u stopalu vremenom pogoršava.
• osjećaj pečenja, trnjenja ili utrnulosti može upućivati na oštećenje živaca, stoga je važno obaviti pregled stopala ako primijetite takve simptome.
• ako se uz bol u stopalu pojave znakovi infekcije, kao što su crvenilo, gnoj ili povišena tjelesna temperatura.

Koji prirodni lijek za bolna stopala se preporučuje?

Za bolna stopala, nekoliko prirodnih lijekova može pomoći u smanjenju boli i nelagode. Ove metode mogu ublažiti tegobe, međutim rijetko će dovesti do potpunog rješenja problema.

Gorka sol (Epsom sol)

Namakanje stopala u toploj kupki s gorkom soli može pomoći ublažiti bolove u stopalima. Led i hladni koriste se za početno liječenje boli, otekline i upale, naročito nakon ozljede. Međutim, nakon što upala i oteklina splasnu, topla kupka s gorkom soli može pomoći u opuštanju ukočenih mišića, poboljšanju cirkulacije i ublažavanju kronične ili dugotrajne boli u stopalima.

Upute: Dodajte 1-2 šalice Epsom soli u kadu s toplom vodom i namočite stopala 15-20 minuta.

Biljni oblozi za bolna stopala

Biljni oblozi su prirodan i učinkovit način za smanjenje bolova u stopalima, poboljšanje cirkulacije i opuštanje mišića. Mogu se koristiti kod umornih stopala, upala ili oteklina.

Najčešće korištene biljke za obloge:

• Menta – Ima osvježavajući i analgetski učinak, hladi umorna stopala i smanjuje napetost mišića.
• Arnika – Djeluje protuupalno i pomaže kod oticanja, modrica i bolova u mišićima.
• Eukaliptus – Potiče cirkulaciju, smanjuje upalu i pomaže kod bolnih i ukočenih stopala.

Kako napraviti biljni oblog?

1. U litru vruće vode dodajte 2 žlice sušene biljke (mente, arnike ili eukaliptusa).
2. Ostavite da odstoji 10-15 minuta, zatim procijedite.
3. Namočite čistu tkaninu ili gazu u topli čaj i lagano ocijedite.
4. Stavite oblog na bolno područje stopala i držite 15-20 minuta.
5. Ponovite 1-2 puta dnevno, posebno nakon napornog dana ili fizičke aktivnosti.

Masaža i eterična ulja za bolna stopala

Masaža stopala poboljšava cirkulaciju, opušta mišiće i smanjuje bol. Kada se kombinira s eteričnim uljima, učinak masaže postaje još djelotvorniji, jer ulja prodiru dublje u tkivo i djeluju terapeutski.

Najbolja eterična ulja za masažu stopala:

• Lavanda – Smiruje bol, smanjuje stres i opušta mišiće.
• Eukaliptus – Osvježava, hladi i djeluje protuupalno.
• Arnika – Ublažava upale i pomaže kod umornih stopala.
• Ružmarin – Poboljšava cirkulaciju i smanjuje ukočenost.

Kako izvesti masažu stopala?

1. Pomiješajte nekoliko kapi eteričnog ulja s baznim uljem (maslinovo, kokosovo ili bademovo ulje).
2. Nanesite smjesu na dlanove i lagano utrljajte u stopala kružnim pokretima.
3. Masirajte od prstiju prema peti, koristeći pritisak palčevima na bolne točke.
4. Fokusirajte se na luk stopala i petu, gdje se najčešće javlja napetost.
5. Masaža neka traje 10-15 minuta, najbolje u večernjim satima za maksimalno opuštanje.

KORIŠTENI IZVORI

Hill CL, Gill TK, Menz HB, Taylor AW. Prevalence and correlates of foot pain in a population-based study: the North West Adelaide health study. J Foot Ankle Res. 2008 Jul 28;1(1):2. doi: 10.1186/1757-1146-1-2. PMID: 18822153; PMCID: PMC2547889.

Greenberg L, Davis H. Foot problems in the US. The 1990 National Health Interview Survey. J Am Podiatr Med Assoc. 1993 Aug;83(8):475-83. doi: 10.7547/87507315-83-8-475. PMID: 8366438.

Garrow AP, Silman AJ, Macfarlane GJ. The Cheshire Foot Pain and Disability Survey: a population survey assessing prevalence and associations. Pain. 2004;110(1):378–384. doi:10.1016/j.pain.2004.04.019

Gates LS, Arden NK, Hannan MT, Roddy E, Gill TK, Hill CL, Dufour AB, Rathod-Mistry T, Thomas MJ, Menz HB, Bowen CJ, Golightly YM. Prevalence of Foot Pain Across an International Consortium of Population-Based Cohorts. Arthritis Care Res (Hoboken). 2019 May;71(5):661-670. doi: 10.1002/acr.23829. PMID: 30592547; PMCID: PMC6483849.

Wiley Online Library

Cleveland Clinic

WebMD

Healthline

Hospital for Special Surgery

Harvard Health

Patel J, Swords M. Hallux Rigidus. [Updated 2023 Nov 22]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. NCBI

Fenando A, Rednam M, Gujarathi R, et al. Gout. [Updated 2024 Feb 12]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. NCBI

Goransson M, Constant D. Hammertoe. [Updated 2023 May 23]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. NCBI

FASAFW