Metatarzalgija je naziv za bol u prednjem dijelu stopala, ispod glavica metatarzalnih kostiju, u predjelu jastučića stopala. Ovo područje se nalazi između lukova i prstiju na donjoj strani stopala. Metatarzalgija može biti uzrokovana brojnim stanjima; prekomjernim opterećenjem stopala, nepravilnom raspodjelom težine, deformitetima, ozljedama, upalnim stanjima ili neurološkim poremećajima.
Iako metatarzalgija općenito govoreći nije ozbiljno stanje, može Vas ometati u svakodnevnim aktivnostima, uzrokovati nelagodu pri hodanju ili stajanju te smanjiti vašu pokretljivost.
Liječenje metatarzalgije ovisi o osnovnom uzroku. Mjere poput promjene obuće, odmora i gubitka tjelesne težine ponekad mogu pomoći.
U članku ću objasniti najčešće uzroke metatarzalgije, zašto nastaju, simptome i mogućnosti liječenja te pružiti savjete za ublažavanje boli i sprječavanje ovog stanja.
Što je metatarzalgija (bolovi u stopalu ispod prstiju)?
Metatarzalgija je stručni naziv za bol u prednjem dijelu stopala, ispod glavica metatarzalnih kostiju. Kada govore o metatarzalgiji pacijenti se najčešće koriste terminima poput: bol u prednjem dijelu stopala, bolovi u stopalu ispod prstiju, bolni jastučići na tabanima te bolovi u stopalu s donje strane.
Bol obično obuhvaća područje na tabanu između svoda i prstiju stopala koje se ponekad naziva i jastučićem stopala. Metatarzalgija je simptom drugih problema, a ne bolest za sebe. Može biti uzrokovana raznim stanjima koja utječu na stopalo. Bol kod metatarzalgije obično je koncentrirana ispod jedne ili više od pet kostiju na bazama prstiju, poznatih kao glave metatarzalnih kostiju.
Građa stopala
Ljudsko stopalo je složena struktura sastavljena od 33 zgloba, 26 kostiju i više od stotinu mišića, tetiva i ligamenata koji zajedno omogućuju podnošenje težine, kretanje i prijenos sila.
Za današnji članak bitna nam je građa prednjeg dijela stopala. Metatarzalne kosti su pet dugih kostiju stopala koje povezuju tarzalne kosti (kosti stražnjeg dijela stopala) s kostima prstiju. Glavice metatarzalnih kostiju nalaze se ispod jastučića stopala na bazi prstiju.
Metatarzofalangealni zglob (MTP zglob) je zglob koji povezuje glave metatarzalnih kostiju s kostima prstiju na stopalu. Ima ih ukupno 5, najvažniji i najveći je MTP zglob palca, jer podnosi najveće opterećenje tijekom kretanja.
Kosti, ligamenti i tetive formiraju svodove stopala, poznate kao uzdužni i poprečni svod. Svodovi stopala omogućuju mu da podupire težinu tijela. Živci osiguravaju osjet u koži stopala.
Simptomi
Metatarzalgija uzrokuje bol u prednjem dijelu stopala koja se obično pogoršava stajanjem, hodanjem ili trčanjem. Karakter i mjesto boli uvelike ovisi o uzroku metatarzalgije. Bolovi u stopalu ispod prstiju se mogu javiti na jednom ili oba stopala. Kod nekih osoba bol se osjeća ispod jedne ili dvije glave metatarzalnih kostiju, dok se kod drugih javlja ispod svih.
Metatarzalgija obično nastaje postupno tijekom nekoliko tjedana, a ne iznenada. Zahvaćeno područje stopala može također biti osjetljivo na pritisak.
Navest ću ispod sve specifične simptome metatarzalgije:
- Bol u prednjem dijelu stopala, posebno ispod glavica metatarzalnih kostiju, koja može biti tupa, oštra ili žareća. Pacijenti se žale da su im “bolni jastučići na tabanima”.
- Pojačani bolovi u stopalu sa donje strane pri hodanju ili stajanju osobito kod nošenja neodgovarajuće obuće ili tijekom pojačanog opterećenja. Bol se pogoršava kada stojite, trčite, savijate stopala ili hodate, posebno bosi po tvrdoj podlozi, a poboljšava se kada se odmarate.
- Mortonov neurom uzrokuje osjećaj kao da “imate kamenčić u cipeli”, pečenje ili bol poput strujnog udara koja se obično širi prema prstima, osobito pri hodanju bosih nogu.
- Oteklina i crvenilo se može javiti u zahvaćenom području, osobito nakon dužeg opterećenja. To se obično viđa u predjelu baze palca kod čukljeva (hallux valgus).
- Natisci i zadebljanje kože mogu biti vidljivi na jastučićima tabana ispod glavica metatarzalnih kostiju na mjestu najvećeg opterećenja.
- Smanjena pokretljivost prstiju – u težim slučajevima može doći do ukočenosti ili deformiteta prstiju.
Bolovi u stopalu ispod prstiju – najčešći uzroci
Uzroci metatarzalgije mogu biti različiti, a najčešće su povezani s poremećajima biomehanike stopala. Uzrok tome mogu bi poremećaj građe stopala, prekomjerno opterećenje ili nepravilna raspodjela težine. U određenom broju slučajeva bolesti koje zahvaćaju kožu, zglobove ili živce u području prednjeg dijela stopala također mogu uzrokovati bol u prednjem dijelu stopala. Najčešći primjeri su artritis MTP zglobova, kožne promjene i natisci jastučića stopala te Mortonov neurom.
Bolovi u stopalu s donje strane mogu nastati zbog čimbenika poput deformiteta stopala, neprikladne obuće, prekomjerne tjelesne težine i ponavljajućih stresnih opterećenja. Razumijevanje uzroka ključno je za pravilan pristup liječenju i prevenciji metatarzalgije.
Bolovi u stopalu ispod prstiju koji nastaju zbog poremećene biomehanike stopala zovu se biomehanička metatarzalgija.
Prema skupini talijanskih stručnjaka poremećaj biomehanike stopala je daleko najčešći uzrok metatarzalgije te čini oko 85-90% svih slučajeva.
Biomehanička metatarzalgija nastaje zbog neravnomjerne raspodjele opterećenja na zglobove prednjeg dijela stopala. To može može biti posljedica poremećaja funkcije ili građe samog stopala. Često je teško razdvojiti ta dva uzroka, jer dugotrajne funkcionalne nepravilnosti mogu s vremenom dovesti do trajnih deformacija kostiju i zglobova.
Najvažniji poremećaji funkcije stopala koji uzrokuju bol u stopalu ispod prstiju su:
- pretjerana pronacija stopala
- deformacije prstiju ( “čekićasti prsti”, “kandžasti prsti”)
- poremećaj fleksibilnosti mišića i tetiva
- preopterećenje stopala ( pretilost i sportska preopterećenja)
Pretjerana pronacija stopala
Pretjerana pronacija je prekomjerno urušavanje ili rotacija stopala prema unutra kod oslonca tijekom hoda ili trčanja, što može dovesti do različitih biomehaničkih problema.
Kod normalnog hoda, stopalo se treba pravilno namjestiti kako bi osiguralo stabilnost pri odrazu. Ako ostane previše u unutrašnjem položaju (prekomjerna pronacija), prednji dio stopala postaje nestabilan, što uzrokuje pretjerano opterećenje na razne dijelove stopala. Ovo stanje može biti uzrokovano ozljedama, slabim ligamentima, nepravilnim položajem kostiju ili razlikama u duljini nogu.
Pretjerana pronacija stopala često se vidi kod osoba s ravnim stopalima, ali može biti prisutna i kod onih s normalnim ili čak visokim svodovima stopala.
Deformacije prstiju – čekićasti ili kandžasti prsti
Kod kandžastog prsta dolazi do nepravilnog položaja sva tri zgloba prsta. Zglob između metatarzalne kosti i prsta savijen je prema gore, srednji zglob prsta savijen je prema dolje, a završni zglob također može biti savijen prema dolje, zbog čega prst nalikuje kandži.
Kod čekićastog prsta, prst je trajno savijen u srednjem zglobu, stvarajući izgled čekića.
Deformacije prstiju mogu biti urođene, ali i nastati zbog nošenja tijesne obuće, visokih peta, problema s kostima stopala, oštećenja živaca ili mišićne neravnoteže. Takve promjene oslabljuju funkciju prstiju, smanjuju njihovu sposobnost amortizacije pri hodu i dodatno opterećuju glavice metatarzalnih kostiju, što pojačava bol i nelagodu.
Preopterećenje stopala
Svako dodatno opterećenje dodatno pogoršava sve druge uzroke metatarzalgije. Čak i manji problemi koji sami po sebi ne bi izazvali značajne simptome mogu postati ozbiljni zbog prekomjernog opterećenja stopala. Navodimo najčešće razloge prekomjernog opterećenja stopala:
- Prenaprezanje je često kod trkača i sportaša općenito. Prekomjerno opterećenje može uzrokovati blagu upalu u području glavica metatarzalnih kostiju i okolnih zglobova. Sportovi poput tenisa ili skakanja također mogu povećati stres na ovo područje.
- Nošenje cipela s visokom petom dodatno opterećuje metatarzalne kosti i još jedan razlog zašto mogu nastati bolni jastučići na tabanima. Također, neadekvatna ili preuska obuća može pridonijeti problemu.
- Prekomjerna tjelesna težina veoma je bitan čimbenik u nastanku boli u prednjem dijelu stopala. Pretilost povećava opterećenje na cijela stopala, a osobito na glave metatarzalnih kostiju. Manjak pokreta u gležnju ili skraćena Ahilova tetiva mogu dodatno pogoršati problem uzrokovan pretjeranom težinom.
Bolovi u stopalu s donje strane mogu nastati zbog narušene građe stopala (deformacija stopala), što dovodi do nepravilne raspodjele opterećenja i povećanog opterećenja na određene dijelove stopala.
Pes cavus ( povišeni lukovi stopala)
Pes cavus je deformacija stopala s pretjerano visokim svodom, što uzrokuje neravnomjernu raspodjelu opterećenja. Ova deformacija može biti urođena ili stečena, a često je povezana s neurološkim bolestima poput Charcot-Marie-Tooth sindroma.
Simptomi najčešće uključuju; bol u peti i prednjem dijelu stopala, kurje oči i žuljevi zbog povećanog pritiska, nestabilnost pri hodanju i sklonost uganućima.
Blagi slučajevi tretiraju se ortopedskim ulošcima i fizikalnom terapijom, dok teži mogu zahtijevati kiruršku korekciju.
Čukljevi (Hallux valgus)
Čukalj (hallux valgus) je deformacija korijenskog zgloba palca, pri čemu se palac naginje prema drugom prstu, tj prema van. To uzrokuje nastanak kvrge na strani stopala u podnožju palca. Često dolazi do zadebljanja kože i tkiva oko zahvaćenog zgloba što može dovesti do upale, otekline i boli. Zbog čuklja se dodatno opterećuje prednji dio stopala, što može dovesti do metatarzalgije.
Mortonov neurom
Mortonov neurom je zadebljanje živca između trećeg i četvrtog prsta stopala, uzrokovano dugotrajnim pritiskom ili iritacijom. Očituje se peckanjem, bolom ili osjećajem kao da hodate po kamenčiću, a simptomi se često pogoršavaju pri nošenju uske obuće ili hodanju bosih nogu. Glavni uzroci uključuju neodgovarajuću obuću, biomehaničke nepravilnosti stopala i ponavljajuće stresne aktivnosti. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda i, ponekad, slikovnih pretraga poput ultrazvuka ili magnetske rezonancije. Liječenje može uključivati promjene obuće, ortopedske uloške, fizikalnu terapiju ili, u težim slučajevima, kirurški zahvat.
Freibergova bolest
Freibergova bolest je avaskularna nekroza glave metatarzalne kosti, najčešće druge, što uzrokuje bol i ograničenu pokretljivost u prednjem dijelu stopala. Najčešće se javlja kod djevojaka u tinejdžerskoj dobi. Ova bolest može dovesti do metatarzalgije zbog promjena u opterećenju i degeneracije zahvaćenog zgloba.
Hallux rigidus (“kruti palac“)
Hallux rigidus je degenerativna bolest zgloba palca stopala (MTP zgloba) koja uzrokuje smanjenje pokretljivosti i bol. Nastaje zbog osteoartritisa, što dovodi do ukočenosti, otežanog hodanja i često bolnih koštanih izraslina (osteofita). S vremenom, pokreti palca postaju sve ograničeniji, što može uzrokovati promjene u hodu i dodatno opterećenje na druge dijelove stopala.
Artritis i giht
Artritis i giht su upalne bolesti zglobova koje mogu uzrokovati metatarzalgiju. Artritis, poput osteoartritisa ili reumatoidnog artritisa, dovodi do oštećenja hrskavice i upale metatarzofalangealnih zglobova, uzrokujući bol i ukočenost. Giht nastaje zbog nakupljanja mokraćne kiseline u zglobovima, često zahvaćajući palac stopala i izazivajući iznenadne, jake bolove i oticanje. Oba stanja mogu promijeniti način hoda i povećati opterećenje na prednji dio stopala, što dovodi do metatarzalgije.
Bolovi u stopalu ispod prstiju nakon operativnih zahvata
Medicinski termin za ovo stanje je jatrogena metatarzalgija. nastaje kao posljedica medicinskih zahvata koji mijenjaju biomehaniku stopala, najčešće nakon operacija poput korekcije hallux valgusa (bunion), osteotomija metatarzalnih kostiju (Weilova osteotomija) ili rekonstrukcije prstiju kod deformacija (npr. čekićasti prsti). Ove operacije mogu dovesti do nepravilne raspodjele opterećenja na prednji dio stopala, uzrokujući bol i nelagodu pri hodu.
Liječenje metatarzalgije
Liječenje ovisi o uzroku boli u prednjem dijelu stopala. Postoje određene opće mjere koje mogu prevenirati i ublažiti bolove, te specifični oblici liječenja vezani za pojedini uzrok.
- Odmarajte s podignutim stopalima kad god je moguće.
- Gubitak kilograma ako postoji prekomjerna tjelesna težina.
- Nošenje udobne obuće. Obuća koja dobro pristaje s niskom petom i širokim prednjim dijelom.
- Fizikalna terapija. Terapijske procedure poput LASER-a, ultrazvuka ili radiofrekventne struje mogu smanjiti bol u stopalu. Vježbe opsega pokreta u gležnju ili istezanje Ahilove tetive te snaženje mišića potkoljenice i stopala mogu poboljšati biomehaniku hoda.
- Analgetici poput paracetamola i nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAR) poput ibuprofena mogu pomoći u ublažavanju boli.
- Ortopedska pomagala. U slučajevima poput ravnih stopala ili pes cavusa koriste se specijalizirani ortopedski ulošci ili ortopedske cipele kojima nastojimo poboljšati biomehaniku stopala. Ortopedski ulošci koji prebacuju opterećenje s glavica metatarzalnih kostiju su se također pokazali korisni.
- U slučaju Mortonovog neuroma ulošci za stopala ili blokada pod kontrolom ultrazvuka obično ublažava bol.
Ako navedene metode ne pomažu može se pokušati s kirurškim liječenjem. Najčešće se izvodi:
- Osteotomija metatarzalnih kostiju – skraćivanje ili promjena smjera metatarzalnih kostiju za ravnomjerniju raspodjelu opterećenja.
- Korekcija hallux valgusa – ako je deformitet palca uzrok metatarzalgije, operacija može smanjiti pritisak na manje metatarzalne kosti.
- Rekonstrukcija oštećenih ligamenata i zglobnih struktura – posebno kod kronične nestabilnosti ili ozbiljnih deformacija.
Prevencija bolova u stopalu s donje strane
Ne mogu se svi uzroci metatarzalgije spriječiti. Međutim kako bi smanjili rizik pojave bolova u prednjem dijelu stopala važno je pridržavati se nekoliko jednostavnih savjeta:
- Birajte udobnu obuću s dobrim potplatima, širokim prednjim dijelom i niskom petom.
- Korištenje udobnih uložaka u cipelama može biti od koristi.
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu. Provjerite koja je Vaša idealna težina.
Besse JL. Metatarsalgia. Orthop Traumatol Surg Res. 2017 Feb;103(1S):S29-S39. doi: 10.1016/j.otsr.2016.06.020. Epub 2017 Jan 18. PMID: 28109624. ScienceDirect
An, T.W., Kish, A., Varacallo, M., Aiyer, A.A., Vulcano, E. (2017). Metatarsalgia. In: Eltorai, A., Eberson, C., Daniels, A. (eds) Orthopedic Surgery Clerkship. Springer, Cham. Springer
Park CH, Chang MC. Forefoot disorders and conservative treatment. Yeungnam Univ J Med. 2019 May;36(2):92-98. doi: 10.12701/yujm.2019.00185. Epub 2019 May 14. PMID: 31620619; PMCID: PMC6784640.
Cooke R, Manning C, Palihawadana D, Zubairy AI, Khan SH. Metatarsalgia: anatomy, pathology and management. Br J Hosp Med (Lond). 2021 Sep 2;82(9):1-8. doi: 10.12968/hmed.2021.0348. Epub 2021 Sep 29. PMID: 34601927.
Bardelli, M., Turelli, L., & Scoccianti, G. (2003). Definition and classification of metatarsalgia. Foot and Ankle Surgery, 9(2), 79–85. doi:10.1016/s1268-7731(02)00002-4
Pelly, T., Holme, T., Tahir, M., & Kunasingam, K. (2020). Forefoot pain. BMJ, m3704. doi:10.1136/bmj.m3704
