Haglundova peta ili Haglundov sindrom je stanje kojeg karakterizira bol i stvaranje kvrge (izbočenja) na stražnjoj strani pete. Vrlo je čest problem koji se češće javlja u srednjoj životnoj dobi naročito kod žena. Povezuje se s nošenjem neudobnih cipela. Termin Haglundova peta zapravo obuhvaća trijas različitih stanja: Haglundov deformitet, insercijsku tendinopatiju Ahilove tetive i retrokalkanearni burzitis. Haglundov deformitet prvi je opisao švedski liječnik Patrick Haglund 1927. godine, predstavlja koštanu izraslinu na stražnjem gornjem dijelu petne kosti.
Zašto nastaje izraslina na petnoj kosti nije u potpunosti jasno, međutim poznati su rizični faktori kao pretjerana napetost Ahilove tetive, visok luk stopala i neki nasljedni faktori. Nastanak Haglundovog sindroma usko je vezan za Haglundov deformitet (koštana izraslina). Koštana izraslina može iritirati tkiva na stražnjoj strani pete uključujući sluznu vreću i Ahilovu tetivu naročito kod nošenja cipela s krutim petnim dijelom. Mehanička iritacija uzrokuje upalu Ahilove tetive, sluzne vreće (burze) i okolnog masnog tkiva. Najčešći simptomi Haglundove pete su bol u peti sa stražnje strane, oteklina (kvrga) i crvenilo.
Dijagnoza Haglundove pete postavlja se na temelju kliničkog pregleda i rendgena stopala gdje se prikazuje karakteristični deformitet na petnoj kosti. Haglundova peta se najčešće liječi konzervativno promjenom visine pete u obući, ortozama, fizikalnom terapijom i protuupalnim lijekovima. Kirurško uklanjanje koštanih izraslina na petnoj kosti rijetko je potrebno.
Zašto nastaje Haglundov deformitet i Haglundova peta?
Haglundov deformitet
Haglundov deformitet je abnormalna koštana izraslina sa stražnje i gornje strane petne kosti. Nije točno poznato zašto nastaje međutim povijesno se povezuje s nošenjem neudobne ili pretijesne obuće naročito s tvrdim stražnjim dijelom. Termin na engleskom koji se koristi za Haglundov deformitet je “pump bump” što u prijevodu znači kvrga koja nastaje nošenjem posebne vrste cipela zvane “salonke”. Nije samo nošenje spomenutih salonki krivo za stvaranje Haglundovog deformiteta već deformitet može nastati od bilo koje obuće koja je neudobna, pretijesna te ima suviše krut stražnji dio. Tu ubrajamo i muške svečane cipele, radnu obuću te “pancerice” za klizanje ili skijanje. Tvrdi rub koji suviše prianja za stražnji rub pete prilikom aktivnosti vrši konstantni pritisak na petnu kost i uzrokuje stvaranje deformiteta.


Postoje određeni rizični čimbenici za koje se smatra da pogoduju nastanku Haglundovog deformiteta:
- Genetika (nasljedstvo): Pacijenti mogu imati koštanu strukturu koja ih čini sklonijima razvoju Haglundovog deformiteta.
- Visoki lukovi stopala: Kod visokih lukova, peta je nagnuta unatrag prema Ahilovoj tetivi te postoji veća mogućnost iritacije tetive pri aktivnostima.
- Pretjerano zategnuta Ahilova tetiva
- Tendencija hodanja na vanjskom dijelu pete: To uzrokuje trošenje vanjskog ruba potplata cipela, što rotira petu prema unutra. Nastaje iritacija tetive i burze o rub petne kosti.
- Povećanje težine
- Ozljeda
- Neodgovarajuće/tijesne cipele
- Pretreniranost kod trkača.
- Izmijenjena biomehanika zglobova stopala zbog pomaknutog subtalarnog zgloba
Postojanje samog koštanog deformiteta ne znači i tegobe. Tegobe nastaju kada Haglundov deformitet uslijed pritiska obuće iritira okolna meka tkiva pri čemu mislimo na sluznu vreću (burzu), Ahilovu tetivu i okolno masno tkivo. Ranije smo spomenuli da Hagludnova peta osim Haglundovog deformiteta obuhvaća još i retrokalkanearni burzitis i insercijsku tendinopatiju Ahilove tetive.

Retrokalkanerani burzitis
Između koštane izrasline (Haglundovog deformiteta) i Ahilove tetive nalazi se sluzna vreća, takozvana retrokalkanearna burza. Burze su male, tekućinom ispunjene vrećice koje se nalaze u tijelu na mjestima gdje se tetive, mišići i koža susreću s kostima. Njihova glavna funkcija je smanjenje trenja i olakšavanje glatkog kretanja između tih struktura. Retrokalkanearna burza u prijevodu znači sluzna vreća koja se nalazi iza petne kosti. Uslijed iritacije tvrdom obućom i koštanom izraslinom može doći do upale burze što se očituje boli, oteklinom i crvenilom sa stražnje strane pete. Ovo stanje nazivamo retrokalkanearni burzitis.
Insercijska tendinopatija Ahilove tetive
Ahilova tetiva je debela tetiva na stražnjoj strani potkoljenice smještena odmah iznad gležnja. Povezuje mišiće lista s petnom kosti. Haglundov deformitet (koštana izraslina) prilikom hoda i sportskih aktivnosti može iritirati Ahilovu tetivu neposredno iznad hvatišta za petnu kost. Iritacija se naročito događa kod aktivnost gdje je gležanj savijen prema gore npr. kod penjanja uz brdo. Dodatna kompresija tijesnom ili tvrdom obućom na stražnji dio pete dodatno iritira tetivu. Kroničnom iritacijom dolazi do promjena u samoj tetivi, zadebljanje tetive i oštećenja tetivnih vlakana te upale okolnog tkiva. Ovo stanje može biti praćeno boli i nastankom kvrge na stražnjoj strani pete i zovemo ga insercijska tendinopatija Ahilove tetive.
Simptomi
Napomenuli smo da sama koštana deformacija sama po sebi ne mora biti bolna. Međutim kada se javi bol i oteklina sa stražnje strane pete zbog iritacije mekih tkiva to nazivamo Haglundova peta. Tegobe su često prisutne obostrano.

Haglundova peta – vidljiva je izbočina (kvrga na peti) uz crvenilo kože što označava aktivnu upalu.
Simptomi Haglundove pete su:
- izbočina (kvrga) na stražnjem dijelu pete
- bol u peti sa stražnje strane u području gdje se Ahilova tetiva veže za petu. Bol se pogoršava hodanjem ili trčanjem, naročito uz brdo i kod nošenja tijesnih cipela.
- oteklina na stražnjem dijelu pete
- crvenilo i upala stražnjeg dijela pete najčešće oko izbočine
- bol se javlja pritiskom na upaljeno područje
Kako se dijagnosticira Haglundova peta?
Dijagnoza Haglundove pete postavlja se na temelju pažljivo uzete anamneze, kliničkog pregleda te učinjene radiološke obrade. Pacijenti navode bol i oteklinu sa stražnje strane pete koja je najjača po započinjanju aktivnosti nakon mirovanja ili kod dužeg hoda. Pri pregledu valja ustanoviti postoji li neki rizični faktor za razvoj ovog stanja ( nepravilna građa stopala, pretjerana zategnutost Ahilove tetive..). Najčešće se pri pregledu nađe bolna kvrga sa stražnje strane pete koja može biti crvena i topla što je znak upale.
Anamnezu i klinički pregled potrebno je nadopuniti dodatnim pretragama kako bi se ustanovio Haglundov deformitet te promjene u području Ahilove tetive, burze i okolnog mekog tkiva. Od pretraga koristimo rendgen, ultrazvuk i magnetsku rezonancu. Magnetska rezonanca je izvrsna metoda za prikaz mekih tkiva međutim radi cijene i dostupnosti ultrazvuka u ovoj indikaciji rijetko ju koristimo.
- Rendgen. Pri procjeni Haglundove pete potrebno je učiniti profilnu snimku stopala. Na snimkama se vidi koštana izbočina (Haglundov deformitet) na stražnjem i gornjem dijelu petne kosti. Oteklinu sluznih vreća i Ahilove tetive teže vidimo na rendgenskim snimkama te u tu svrhu koristimo ultrazvuk.
- Ultrazvuk. Ultrazvuk je odlična neškodljiva, dostupna i relativno jeftina metoda za prikaz mekih tkiva. Ultrazvukom možemo s velikom točnošću prikazati upalu burzi (sluznih vreća) oko petne kosti te zadebljanje i oštećenje Ahilove tetive. Također se može prikazati neovaskularizacija (stvaranje novih krvnih žila) što je obično znak aktivne upale.

Koje bolesti i stanja mogu nalikovati na Haglundovu petu?
Postoje i druge bolesti i stanja koji se očituju boli sa stražnje strane pete. Nabrojat ćemo neke od najčešćih:
- Insercijska tendinopatija Ahilove tetive. Ranije smo spomenuli da je insercijska tendinopatija Ahilove tetive sastavni dio Haglundove pete. Međutim ovo stanje se puno češće viđa kao samostalna bolest nego u sklopu Haglundove pete. Tendinopatija Ahilove tetive je sindrom prenaprezanja sustava za kretanje koji se očituje bolnošću i oteklinom u Ahilovoj tetivi i/ili oko nje. Dolazi do degenerativnih promjena i zadebljanja tetive te ponekad do stvaranja koštanih izdanaka na hvatištu Ahilove tetive. Najčešća razlika je u tome da kod Haglundove pete uvijek postoji i Haglundov deformitet dok to nije slučaj kod izolirane insercijske tendinopatije Ahilove tetive.
- Retrokalkanearni burzitis. Također se može vidjeti i samostalno, a ne kao dio Haglundove pete. Retrokalkanearni burzitis može nastati nakon pretjeranog fizičkog opterećenja najčešće kod trkača. Međutim burzitis se često viđa i kod upalnih reumatskih bolesti kao što su reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis ili reaktivni artritis.
- Upalne bolesti zglobova. Pod pojmom upalna bolest zglobova mislimo na nekoliko bolesti od kojih su najčešće: reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, reaktivni artritis i psorijatični artritis. Reumatoidni artritis svrstavamo u takozvane seronegativne artropatije dok ostale nabrojane svrstavamo u seronegativne artropatije. Kod reumatoidnog artritisa često viđamo burzitis na raznim lokacijama pa tako i u peti. Obilježja seronegativnih artropatija su burzitis i entezitis, upala hvatišta tetiva za kost. Mogu se javiti slični simptomi kao i kod Haglundove pete; bol sa stražnje strane pete, oteklina i crvenilo.
- Plantarni fascitis. Plantarni fascitis uzrokovan je degenerativnom iritacijom plantarne fascije i okolnih tkiva pri hvatištu za petnu kost uslijed brojnih faktora, najčešće mehaničkog preopterećenja. Za razliku od Haglundove pete plantarni fascitis uzrokuje bol s donje strane pete te se nikada ne javljaju bolne kvrge. Pažljivim kliničkim pregledom ne bi smjelo doći do zabune između plantarnog fascitisa i Haglundove pete.
Haglundova peta liječenje
Liječenje simptoma Haglundove pete najčešće je konzervativno, a najčešće obuhvaća prilagodbu obuće i uloške, fizikalnu terapiju, lijekove protiv bolova te ponekad imobilizaciju. Nekirurško liječenje Haglundovove pete ima za cilj smanjenje upale burze i okolnog tkiva. Iako će liječenje ublažiti bol i upalu, neće smanjiti koštanu izbočinu. Kirurško liječenje je potrebno kod pacijenata gdje su simptomi i dalje prisutni unatoč provedenom konzervativnom liječenju.
Konzervativno liječenje ( Ne-kirurško liječenje)
Lijekovi
Od lijekova najčešće se primjenjuju nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) poput ibuprofena ili diklofenaka koji imaju analgetsko i protuupalno djelovanje. Primjenu ovih lijekova treba ograničiti na najmanju učinkovitu dozu i što kraćeg vremena trajanja zbog opasnosti od nastanka nuspojava.
Lokalni pripravci (kreme i gelovi)
Za Haglundovu petu mogu se koristiti sljedeći pripravci:
- Protuupalni gelovi i kreme: Ovi proizvodi često sadrže nesteroidne protuupalne lijekove (NSAR) poput ibuprofena ili diklofenaka. Pomažu smanjiti upalu i bol kada se nanesu izravno na zahvaćeno područje.
- Eterična ulja i biljne kreme: Nekim pacijentima pomaže korištenje krema koje sadrže eterična ulja poput paprene metvice, eukaliptusa ili arnike. Ove kreme mogu pružiti osjećaj hlađenja i smanjiti nelagodu.
- Krioterapijski gelovi: Ovi gelovi pružaju efekt hlađenja i mogu pomoći “umrtviti” područje, smanjujući bol i oticanje.
Led
Primijenite hladne obloge ili led zamotan u tkaninu kako biste ublažili bol i smanjili oteklinu. Hladnoća uzrokuje analgeziju i smanjuje metaboličku aktivnost tkiva. Led primjenjujte kroz 10 minuta preko tkanine direktno na bolno mjesto. Postupak možete ponoviti za sat vremena.
Haglundova peta vježbe
U rehabilitaciji Haglundove pete koristimo vježbe istezanja Ahilove tetive i mišića lista te vježbe snaženja Ahilove tetive.
- Vježbe istezanja. Pretjerana napetost i manjak fleksibilnosti Ahilove tetive i stražnje lože kao i ograničen opseg pokreta u gležnju rizični su faktor za nastanak Haglundove pete. Vježba uključuje istezanje stražnjih struktura lista, uključujući mišiće gastrocnemius i soleus i Ahilovu tetivu.
Vježbe istezanja potrebno je raditi svakodnevno, nekoliko puta dnevno.

VJEŽBA ISTEZANJA STRAŽNJE LOŽE STOJEĆI
UPUTE: Oslonite se rukama o zid. Na priloženoj slici je primjer kako istegnuti desnu stražnju ložu. Nogu koju istežemo postavite straga. Noga je ispružena u koljenu sa stopalom čvrsto na podlozi.
Izvođenje vježbe: Trup polako naginjemo naprijed savijajući ruke.
NAPOMENA: Ne podizati stopalo s poda. Trebate osjetiti istezanje stražnje lože.
VJEŽBA ISTEZANJA STRAŽNJE LOŽE STOJEĆI
Sjedite na pod te nogu koju istežete ispružite u koljenu u potpunosti. Prebacite ručnik preko gornjeg dijela stopala. Aktivno pokušate privlačiti stopalo sebi također privlačeći rukama. Trebate osjećati istezanje stražnje lože, a ne bol. Položaj zadržite 30-tak sekundi.

Ortopedski ulošci, umetci za petu i povišenja za petu
- Povišenje za petu. Pacijenti s visokim lukovima stopala imat će koristi od nošenja umetaka za cipelu koji povisuju petu. Povišenjem pete smanjuje se pritisak koštane izrasline na Ahilovu tetivu i burzu.
- Jastučići za pete. Jastučići postavljeni unutar cipela sa stražnje strane pete ublažavaju iritaciju i direktna pritisak pri hodanju.
- Ortopedski ulošci. Ortopedski ulošci za Haglundovu petu smanjuju pritisak i trenje na petu, poboljšavaju biomehaniku stopala i povećavaju udobnost prilikom hodanja i stajanja.
Prilagodba obuće
Obuća bez stražnjeg dijela ili s mekim stražnjim dijelom pomaže izbjeći ili smanjiti iritaciju. Ako ste u mogućnosti po vani nosite tenisice za trčanje. One osim što imaju mekan stražnji dio imaju i malo povišenje za petu što dodatno smanjuje iritaciju. Izbjegavajte tijesne cipele te one s tvrdim stražnjim dijelom.
Fizikalna terapija
Fizikalne procedure, imaju za cilj smanjenje upale i boli. Najčešće se koriste ultrazvuk, LASER i elektroterapija. Sonoforeza i elektroforeza su postupci kojima se uz pomoć ultrazvuka odnosno struje poboljšava prodiranje aktivne tvari iz analgetskih krema i gelova kroz kožu do mjesta upale.
Imobilizacija
U nekim slučajevima, može biti potrebna kraća imobilizacija noge gipsom ili ortozom kako bi se smanjila iritacija na tkiva i dopustilo cijeljenje i smanjenje upale.
Injekcija kortikosteroida
Kortikosteroidi imaju snažno protuupalno djelovanje i dovode do smanjenja upale i otekline. Primjenjuju se putem injekcije direktno u upaljenu burzu.
Kirurško liječenje
Kirurško liječenje obično se preporučuju nakon razdoblja neuspješne konzervativne terapije, obično nakon šest mjeseci ili više. Ne postoji konsenzus o zlatnom standardu kirurškog liječenja Haglundove pete, a koriste se i otvorene i endoskopske tehnike.
- Otvoreni kirurški pristup za liječenje Haglundove pete uključuje rezanje kože kako bi se omogućio direktan pristup i uklanjanje koštane izrasline.
- Endoskopski kirurški pristup koristi male rezove i kameru za minimalno invazivno uklanjanje izrasline uz manje oštećenje okolnih tkiva.
Prilikom operacije kirurg nastoji ukloniti upaljenu retrokalkanearnu burzu, ukloniti koštani deformitet na petnoj kosti (Haglundov deformitet) te ako je potrebno ukloniti dio nezdravog tkiva Ahilove tetive. Oba pristupa su pokazala podjednaku učinkovitost međutim rizik od nuspojava je gotovo dvostruko manji kod endoskopskog pristupa.
Oporavak nakon operacije
Nakon operacije Haglundove pete potrebna je imobilizacija ortozom ili gipsom. Kod endoskopske operacije trajanje imobilizacije je oko 2 tjedna dok je kod otvorenog pristupa nešto dulja i iznosi 2- 6 tjedana. Obično se nekoliko tjedana nakon operacije nećete smjeti osloniti na nogu. Nakon skidanja imobilizacije neki kirurzi preporučuju hodanje u posebnoj ortozi narednih 3-4 tjedna. Od drugog ili trećeg tjedna postoperativno preporučuje se fizikalna terapija kako bi se istegnula i ojačala Ahilova tetiva i mišići lista. Povratak normalnim aktivnostima se očekuje kroz 6-36 tjedana za otvoreni pristup te 6 do 12 tjedana kod endoskopske operacije. Važno je objasniti ženama koje spremaju na operaciju Haglundove pete da može proći tri do šest mjeseci prije nego što bude mogla nositi elegantne cipele. Ali također nema ni garancije da će ikada više moći nositi takve cipele.
Najčešća pitanja
Koja je najbolja obuća za Haglundovu petu?
Za Haglundovu petu najbolje je obuća s mekim stražnjim dijelom ili bez stražnjeg dijela. To mogu biti sandale i tenisice. Tenisice za trčanje su najbolji izbor jer pružaju najbolju potporu za vaša stopala u cjelini i imaju meki jastučić na peti. Također imaju blago povišenje za pete što smanjuje pritisak i iritaciju pete. Treba izbjegavati cipele s krutim stražnjim dijelom, poput balerinki, salonki i kožnih cipela za svečane prilike.
Mogu li i dalje trčati ako imam dijagnozu Haglundova peta?
Ukratko, DA. Možete nastaviti se baviti trčanjem i sudjelovati u drugim sportskim aktivnostima s Haglundovom deformacijom. Sama deformacija Vas ne bi trebala spriječavati u aktivnostima, ali ako osjetite bol, trebali biste odmoriti, staviti led i istezati mišiće i Ahilovu tetivu. Također se preporučuje da posjetite liječnika kada bol ometa trčanje i druge aktivnosti.
Hoće li će Haglundov deformitet ( koštana izraslina) s vremenom nestati?
Kada se koštana izraslina na petnoj kosti razvije, ne nestaje sama od sebe. Međutim, sama koštana izraslina ne mora biti praćena bolovima. U slučaju pojave, simptomi se mogu ublažiti ili potpuno nestati uz liječenje.
Kako se mogu “riješiti” koštane izrasline na petnoj kosti?
Jedini način uklanjanja Haglundove deformacije na petnoj kosti je operacija.
Kako mogu spriječiti nastanak tegoba kod Haglundove pete?
Postoji nekoliko stvari koje možete poduzeti da bi spriječili nastanak tegoba kod Haglundove pete:
- Nosite odgovarajuću obuću. Izbjegavajte obuću sa krutim stražnjim dijelom te pretijesnu obuću Odaberite pravilnu obuću za svaki tip fizičke aktivnosti kojom se bavite.
- Koristite uloške za svod stopala ako imate visoke lukove stopala
- Redovito radite vježbe istezanja kako biste spriječili skraćenje i povećanje napetosti Ahilove tetive
- Izbjegavajte trčanje po tvrdim površinama i trčanje uzbrdo
Radiopaedia.org. Haglund syndrome | Radiology Reference Article.
Radiopaedia.org. Retrocalcaneal bursitis | Radiology Reference Article.
Radiopaedia.org. Haglund deformity | Radiology Reference Article.
Vaishya R, Agarwal AK, Azizi AT, Vijay V. Haglund’s Syndrome: A Commonly Seen Mysterious Condition. Cureus. 2016 Oct 7;8(10):e820. doi: 10.7759/cureus.820. PMID: 27843738; PMCID: PMC5101401.
Aldridge T. Diagnosing heel pain in adults. Am Fam Physician. 2004 Jul 15;70(2):332-8. Erratum in: Am Fam Physician. 2006 Mar 1;73(5):776. PMID: 15291091.
Pavlov H, Heneghan MA, Hersh A, Goldman AB, Vigorita V. The Haglund syndrome: initial and differential diagnosis. Radiology. 1982 Jul;144(1):83-8. doi: 10.1148/radiology.144.
Stephens MM. Haglund’s deformity and retrocalcaneal bursitis. The Orthopedic Clinics of North America. 1994 Jan;25(1):41-46. PMID: 8290230.
Yuen WLP, Tan PT, Kon KKC. Surgical Treatment of Haglund’s Deformity: A Systematic Review and Meta-Analysis. Cureus. 2022 Jul 31;14(7):e27500. doi: 10.7759/cureus.27500. PMID: 36060327; PMCID: PMC9424834.
Sella EJ, Caminear DS, McLarney EA. Haglund’s syndrome. J Foot Ankle Surg.
American College of Foot and Ankle Surgeons. Haglund’s deformity. FootHealthFacts.org.