Spondiloza je širok pojam koji se u medicini koristi za opisivanje bilo kakvog oblika degenerativnih promjena na kralježnici. Te promjene uključuju “trošenje” diskova između kralježaka, stvaranje koštanih izraslina (osteofita) i smanjenje pokretljivosti kralježnice. Spondiloza može zahvatiti bilo koji dio kralježnice – vratni, prsni ili slabinski. Iako mnogi ljudi nemaju značajne tegobe, kod nekih spondiloza može uzrokovati bol u leđima i ukočenost. Trnci ili slabost u rukama ili nogama mogu se javiti ako dođe do kompresije živaca kod težih oblika spondiloze.
U članku ću detaljnije objasniti što je spondiloza, zašto nastaje, je li opasna te koje tegobe može uzrokovati.
Što je spondiloza?
Spondiloza (grč. σπόνδυλoς: kralježak + -oza) je široki pojam koji se odnosi na degenerativne promjena koje zahvaćaju sve strukture kralježnice, uključujući kralješke, diskove između kralježaka, fasetne zglobove, ligamente… Najčešće se pojam spondiloza koristi za opisivanje osteoartritisa kralježnice, no često se upotrebljava i za bilo koji oblik degenerativnih promjena na kralježnici.
Drugi nazivi ili srodni medicinski termini za spondilozu uključuju:
- Degenerativna bolest kralježnice
- Degenerativne promjene kralježnice
- Osteoartritis kralježnice
- Osteohondroza kralježnice
- Artroza kralježnice
- Spondilartroza
- Degenerativna spondilopatija
- Vertebralna artroza
Riječ je o prirodnom procesu starenja koji se javlja kod većine ljudi nakon pedesete godine života. Zbog građe kralježnice, spondiloza se najčešće viđa na lumbalnoj kralježnici (lumbalna spondiloza) i vratnoj (cervikalnoj) kralježnici (cervikalna spondiloza).
Već smo rekli da degenerativne promjene u sklopu spondiloze mogu zahvatiti bilo koju strukturu kralježnice.
Kako se očituju degenerativne promjene na kralježnici (spondiloza)?
U nastavku ću opisati patološke procese koji se događaju na pojedinim dijelovima kralježnice kod spondiloze i definirati osnovne pojmove koji se vežu za spondilozu.
- Osteofiti (spondilofiti) su koštani izdanci koji nastaju na rubovima trupa kralježaka kao odgovor na kronični stres i gubitak stabilnosti uslijed degeneracije diska i fasetnih zglobova. Iako često ne uzrokuju simptome, njihovo širenje može sužavati spinalni kanal ili otvore gdje izlaze živci, uzrokujući neurološke simptome zbog kompresije na neurološke strukture.
- Degenerativna bolest diska označava postupne promjene u građi diska uslijed starenja i mehaničkog opterećenja. Dolazi do gubitka vode iz središta diska, smanjenja visine diska i pukotina u vanjskom prstenu diska. Ove promjene mogu dovesti do hernijacije diska, smanjenja prostora između dva susjedna kralješka i posljedične mehaničke nestabilnosti segmenta.
- Artroza fasetnih zglobova (spondilartroza). Fasetni zglobovi nalaze se u paru straga i građom su vrlo slični ostalim zglobovima u tijelu. Degenerativne promjene malih zglobova kralježnice uključuju stanjenje hrskavice, stvaranje osteofita i zadebljanje zglobne čahure.
Zaključno možemo reći da spondiloza označava degenerativne procese na kralježnici, a očituje se stvaranjem osteofita, degeneracijom diskova, artrozom fasetnih zglobova i zadebljavanjem ligamenata kralježnice.
Zašto nastaje spondiloza?
Spondiloza, odnosno degenerativne promjene kralježnice, nastaju postupno kroz godine kao posljedica prirodnog procesa starenja i biomehaničkog opterećenja kralježnice. Smatra se da sve proces spondiloze počinje od degeneracije diska i nastavlja se u nekoliko faza koje se međusobno isprepliću. Ovaj proces nazivamo degenerativna kaskada.
Tijekom godina, diskovi između kralježaka gube elastičnost, pojavljuju se sitne pukotine, smanjuje se dotok hranjivih tvari, a disk se isušuje i gubi svoju visinu. U procesu degeneracije diska često dolazi i do hernija diska (protruzija diska). Gubitak funkcije diska uzrokuje povećanu kompresiju na trupove kralježaka što pogoduje nastanku koštanih izdanaka (osteofiti). Zbog degeneracije diska segmenti kralježnice postaju manje stabilni što povećava stres i na fasetne zglobove zbog čega se na njima također razvijaju degenerativne promjene malih zglobova kralježnice (artroza fasetnih zglobova).
Smatra se da je pojačano stvaranje osteofita, artroza fasetnih zglobova te zadebljavanje ligamenata odgovor kralježnice na nestabilnost koja je nastala uslijed degeneracije i disfunkcije diska.
Koliko je česta spondiloza?
Spondiloza je vrlo česta pojava, naročito kod starijih osoba. 85% osoba starijih od 50 godina ima znakove spondiloze lumbalne ili vratne kralježnice. Oko polovine osoba u četrdesetima ima neke od obilježja spondiloze na snimkama kralježnice. Nasuprot tomu, spondiloza je relativno rijetka pojava kod mladih u dobi od 20-30 godine života (10% na vratnoj kralježnici te oko 5% na lumbalnoj kralježnici).
Iz navedenog se može zaključiti da je spondiloza više pravilo, a ne iznimka kod osoba starijih od 50 godina.
Rizični faktori za nastanak spondiloze
Spondiloza će se razviti u većoj ili manjoj mjeri kod svih osoba starije životne dobi. Postoje li neki faktori koji mogu ubrzati, odnosno usporiti razvoj spondiloze?
Ranije smo rekli da učestalost spondiloze raste s dobi, međutim nemaju sve osobe iste dobi jednako izražene znakove spondiloze na kralježnici. U nastavku ćemo prikazati druge faktore koji osim dobi mogu imati utjecaj na razvoj spondiloze.
Tjelesna težina (pretilost). Istraživanja jasno potvrđuju povezanost povećane tjelesne težine i razvoja spondiloze lumbalne kralježnice. Što se tiče vratne kralježnice, povezanost spondiloze s pretilosti nije pronađena.
Zanimanje i opterećenje kralježnice. Neki stručnjaci sugeriraju da bi razvoj degenerativnih promjena na kralježnici mogao biti povezan sa zanimanjem i povećanim opterećenjem kralježnice. To se odnosi na radnje poput nošenja teških tereta, učestalog sagibanja, rotacija te rada u nefiziološkim položajima kralježnice. Drugi pak opovrgavaju bilo kakvu povezanost. Ako i postoji poveznica između zanimanja i opterećenja kralježnice s razvojem spondiloze ona je slaba.
Genetika i naslijeđe imaju značajnu ulogu u razvoju spondiloze. Istraživanja na jednojajčanim blizancima pokazuju veliku sličnost u razvoju spondiloze između blizanaca. Također ako vaši roditelji imaju značajnu spondilozu, veća je vjerojatnost da ćete imati i vi.
Spondilozu stoga možemo promatrati kao sastavni i neizbježni dio starenja koja ovisno o genetskoj predispoziciji i okolišnim faktorima kao što je debljina u većoj ili manjoj mjeri pogađa svakog pojedinca.
Simptomi spondiloze
Odmah na početku poglavlja htio bih postaviti vrlo važno pitanje.
Boli li svaka spondiloza?
Na sreću, NE! Većina osoba sa spondilozom kralježnice nema nikakvih simptoma. Pacijenti kod kojih se na snimanju kralježnice otkriju znakovi spondiloze ne bi trebali automatski pretpostaviti da je degeneracija uzrok njihove boli. Degenerativne promjene kralježnice prirodan su dio starenja, a bol koju pacijent osjeća može, ali i ne mora biti posljedica tih promjena.
Ako se tegobe jave to je najčešće u 4 oblika:
- bol u vratu / bol u donjem dijelu leđa
- vratna ili lumbalna radikulopatija
- vratna mijelopatija
- stenoza spinalnog kanala (neurogene klaudikacije)
1. Bol u vratu / bol u donjem dijelu leđa
Najčešći simptom spondiloze je bol u vratu i/ili bol u donjem dijelu leđa (križobolja). Bol u leđima i vratu najčešće se javlja tijekom fizičke aktivnosti ili nakon dužeg stajanja, sjedenja ili nepravilnog držanja, a smanjuje se s odmorom. U vratu se manifestira kao ukočenost i smanjena pokretljivost, dok se u lumbalnom dijelu kralježnice očituje kroz lokaliziranu bol u križima, ponekad s širenjem u stražnjicu ili natkoljenicu. U većini slučajeva bol kod spondiloze nije povezana s oštećenjem živčanih struktura, već s promjenama u statičkoj i dinamičkoj stabilnosti kralježnice.
2. Radikulopatija
Radikulopatija nastaje kada dolazi do pritiska ili iritacije korjenova živaca koji izlaze iz vratnog ili lumbalnog segmenta kralježnice. Radikulopatija se ne viđa ni blizu toliko često kao bol u vratu / križobolja.
Kod mlađih pacijenata, najčešće u trećem i četvrtom desetljeću života, najčešći uzrok je hernija diska (protruzija diska) koji uzrokuju pritisak na živac. S porastom dobi uzroci postaju degenerativne prirode. Degeneracija diska najčešći je uzrok radikulopatije u petom i šestom desetljeću života. U sedmom desetljeću glavni uzrok je prisutnost osteofita (koštanih izraslina) ili spondilofita koji sužavaju otvore kroz koje živci prolaze.
Glavni simptomi cervikalne radikulopatije uključuju bol koja se širi iz vrata prema ramenu, ruci i prstima, trnci u rukama, osjećaj slabosti ili gubitak osjeta u zahvaćenim područjima. Bol se može pojačavati kod pokreta vrata, osobito kod rotacije ili naginjanja glave. Bol može biti i prisutna tijekom cijelog dana bez obzira na pokret. U lumbalnom dijelu kompresiju živca nazivamo išijas ili ishialgija. Glavni simptom je bol u križima koja se širi niz nogu, najčešće do stopala.
3. Vratna mijelopatija
Hernija intervertebralnih diskova, zadebljanje ligamenata unutar kralježničkog kanala te zadebljanje fasetnih zglobova i osteofiti mogu suziti kralježnični kanal i vršiti pritisak na vratnu moždinu. Kompresiju na cervikalnu moždinu nazivano vratna ili cervikalna mijelopatija.
Vratna mijelopatija često ima podmukao početak, koji može, ali i ne mora uključivati bol u vratu. Prvi simptomi mogu biti suptilni i uključivati slabost šaka i nespretnost pri izvođenju finih pokreta, poput zakopčavanja košulje, vezanja vezica ili hvatanja sitnih predmeta. Pacijenti često prijavljuju nestabilnost hoda i neobjašnjene padove. Urinarni simptomi, poput inkontinencije, rijetki su u ranoj fazi bolesti i obično se pojavljuju tek u uznapredovalom stadiju. Ova progresivna kompresija kralježnične moždine zahtijeva pravovremeno prepoznavanje i liječenje kako bi se spriječile trajne neurološke posljedice.
4. Stenoza spinalnog kanala lumbalne kralježnice i neurogene klaudikacije
Stenoza spinalnog kanala lumbalne kralježnice predstavlja stanje u kojem dolazi do suženja kralježničnog kanala kroz koji prolaze živčani korijeni na svom putu prema nogama. Ovo suženje može nastati zbog degenerativnih promjena poput stvaranja osteofita (koštanih izraslina), zadebljanja ligamenata ili hernija intervertebralnog diska.
Jedan od ključnih simptoma su neurogene klaudikacije – osjećaj boli, slabosti, utrnulosti ili peckanja u nogama koji se pogoršava prilikom hodanja ili stajanja, a ublažava sjedenjem ili saginjanjem prema naprijed. Stenoza spinalnog kanala obično je znak uznapredovale spondiloze i viđa se obično kod osoba starijih od 75 godina.
Kako se dijagnosticira spondiloza?
Spondiloza se prikazuje na slikovnim pretragama kralježnice; rendgen, magnetska rezonanca i CT kralježnice. Uobičajeni nalaz rendgena kralježnice opisuje osteofite (koštane izrasline), suženje prostora među diskovima, sklerozu pokrovnih ploča, degeneraciju fasetnih zglobova te kalcifikacije mekih tkiva. Opseg prikazanih degenerativnih promjena nije u korelaciji s tegobama bolesnika. Pacijenti s neznatnim promjenama mogu imati jake bolove, a pacijenti sa značajnom spondilozom ne moraju imati nikakvih tegoba.
MRI (magnetska rezonanca) je najpouzdanija metoda za prikaz živčanih struktura i mekih tkiva. Omogućuje detaljan uvid u kompresiju živaca i leđne moždine, te otkriva patološke promjene poput hernijacija diskova, koštanih izraslina ili hipertrofije ligamenata. No, zbog česte prisutnosti degenerativnih promjena kod asimptomatskih osoba, MRI se koristi samo kada je klinički indiciran.
CT (kompjutorizirana tomografija) detaljno prikazuje koštane strukture i bolji je od rendgena u procjeni foraminalne stenoze, posebice kod hipertrofije fasetnih ili uncovertebralnih zglobova. Ipak, slabije prikazuje meka tkiva i živčane strukture u usporedbi s MRI-jem.
Je li spondiloza opasna?
U većini slučajeva spondiloza nije razlog za zabrinutost. Kako smo rekli, spondiloza je sastavni dio starenja i javlja se gotovo u svih osoba starije dobi. Većina osoba sa spondilozom nema nikakvih tegoba. Spondiloza može biti ozbiljan problem ako uzrokuje stenozu spinalnog kanala u vratnom ili lumbalnom dijelu kralježnice i vrši kompresiju na neurološke strukture (moždina i živci).
Kako se liječi spondiloza?
Bez obzira na postojanje znakova spondiloze na snimkama kralježnice, ako osoba nema tegoba spondilozu ne treba liječiti.
Bolovi u vratu i bolovi u donjem dijelu leđa bež širenja boli u ruke ili noge obično nisu uzrokovani iritacijom i oštećenjem živaca i obično se liječe konzervativnim metodama. To podrazumijeva primjenu lijekova protiv bolova, fizikalne terapije i redovitog vježbanja.
Ako su prisutni simptomi radikulopatije ili mijelopatije potrebno je učiniti dijagnostičku obradu (MR snimanje) kako bi se utvrdilo mjesto i težina kompresije živca. U većine slučajeva se i ovdje inicijalno pristupa konzervativnom liječenju. U slučaju da tegobe ne prolaze tijekom nekoliko tjedana ili 2-3 mjeseca liječenja ili se pojave znakovi neurološkog oštećenja potrebno je razmotriti kirurško liječenje.
Kuo DT, Tadi P. Cervical Spondylosis. [Updated 2023 May 1]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK551557/
https://www.spine-health.com/conditions/lower-back-pain/spondylosis-what-it-actually-means
Middleton K, Fish DE. Lumbar spondylosis: clinical presentation and treatment approaches. Curr Rev Musculoskelet Med. 2009 Jun;2(2):94-104. doi: 10.1007/s12178-009-9051-x. Epub 2009 Mar 25. PMID: 19468872; PMCID: PMC2697338.
Sheng B, Feng C, Zhang D, Spitler H, Shi L. Associations between Obesity and Spinal Diseases: A Medical Expenditure Panel Study Analysis. Int J Environ Res Public Health. 2017 Feb 13;14(2):183. doi: 10.3390/ijerph14020183. PMID: 28208824; PMCID: PMC5334737.
