Med i giht: Može li med pomoći ili pogoršati giht?

Giht je upalna bolest zglobova koja nastaje zbog taloženja kristala mokraćne kiseline (urata) u zglobovima i okolnim tkivima, što izaziva snažnu upalnu reakciju. Sve veći interes pacijenata usmjeren je na prehrambene navike i prirodne namirnice koje mogu utjecati na razinu urata, a med se često spominje kao potencijalno koristan dodatak.

Idu li med i giht zajedno? U članku istražujemo može li med pomoći, ili čak odmoći, kod gihta i što kažu znanstvena istraživanja.

Što je giht i kako nastaje?

Giht ili urični artritis je upalna bolest zglobova koja nastaje zbog taloženja kristala mokraćne kiseline (urata) u zglobovima i okolnim tkivima. Mokraćna kiselina, ili stručno urati, nastaje kao produkt razgradnje purina u tijelu i normalno je prisutna u krvi u određenim koncentracijama. Povišeni urati u krvi, stanje koje nazivamo hiperuricemija, glavni su rizični faktor za razvoj gihta.

U normalnim uvjetima, urati u krvi ostaju otopljeni sve dok koncentracija ne prijeđe prag topljivosti od otprilike 400 μmol/L. Kada razina urata premaši ovu granicu, višak se počinje taložiti u zglobovima i okolnim tkivima u obliku kristala mononatrijevog urata. Taloženje kristala izaziva snažnu upalnu reakciju: aktiviraju se bijele krvne stanice i imunološki posrednici – dolazi do oticanja, crvenila i jake boli u zahvaćenom zglobu. Dugotrajno nakupljanje kristala može dovesti do stvaranja tofa – vidljivih, često bolnih nakupina kristala urata u zglobovima i okolnom tkivu.

Hiperuricemija može nastati iz različitih razloga. Kod nekih osoba dolazi do prekomjerne proizvodnje mokraćne kiseline, primjerice zbog prehrane bogate purinima. Međutim, češći uzrok je smanjeno izlučivanje urata putem bubrega, što se javlja u oko 90 % slučajeva. Važno je naglasiti da povišeni urati u krvi ne dovode uvijek do simptoma gihta, ali značajno povećavaju rizik od razvoja akutnih napada i kroničnog oblika bolesti.

Giht se može očitovati naglim, vrlo bolnim napadima upale – akutni giht ili, u kasnijem tijeku, kroz kronični oblik s trajnim oštećenjem zglobova.

Med u tradicionalnoj i suvremenoj medicini

Med ima dugu tradiciju u narodnoj medicini i stoljećima se koristi za ublažavanje različitih zdravstvenih tegoba. Ipak, u modernoj medicini njegova primjena je ograničena zbog nedostatka čvrstih znanstvenih dokaza. Med se stoljećima koristi u tradicionalnoj medicini, ponajprije za liječenje rana te kod probavnih, jetrenih i srčano-žilnih tegoba. Suvremena istraživanja potvrdila su da prirodni med posjeduje antibakterijska, protuupalna i antioksidativna svojstva, pa može djelovati protiv određenih bakterija poput Salmonella, E. coli i Helicobacter pylori, ali i pridonositi zaštiti krvožilnog sustava. Pokazano je i da može imati povoljan učinak na imunološki odgovor te potencijalno antitumorsko djelovanje, iako su ta saznanja još uvijek predmet istraživanja i nisu dio standardne medicinske prakse.

Med i njegovi sastojci

Med je složen prirodni proizvod koji sadrži više od 200 različitih tvari, među kojima su aminokiseline, vitamini, minerali i enzimi, no najveći dio čine šećeri i voda. 95-99% suhe tvari meda čine šećeri od kojih su najzastupljeniji fruktoza i glukoza te predstavljaju 85–95 % ukupnih šećera u medu. Manji udio čine drugi disaharidi i oligosaharidi poput fruktooligosaharida, koji mogu djelovati kao prirodni probiotici. Uz šećere i vodu, u medu se nalaze i organske kiseline, minerali (najviše kalij, a zatim kalcij, magnezij, natrij i fosfor), te elementi u tragovima poput željeza, cinka i mangana. Vitamini C i B skupine prisutni su u manjim količinama, dok proteini čine tek 0,1–0,5 % sastava, pri čemu njihov udio ovisi i o podrijetlu pčela i vrsti meda.

Med — nutritivne vrijednosti (na 100 g)
Sastojak Prosječna količina
Ugljikohidrati82,4 g
Fruktoza38,5 g
Glukoza31 g
Saharoza1 g
Ostali šećeri11,7 g
Prehrambena vlakna0,2 g
Masti0 g
Proteini0,3 g
Voda17,1 g
Riboflavin (Vit. B2)0,038 mg
Niacin (Vit. B3)0,121 mg
Pantotenska kiselina (Vit. B5)0,068 mg
Piridoksin (Vit. B6)0,024 mg
Folna kiselina (Vit. B9)0,002 mg
Vitamin C0,5 mg
Kalij52 mg
Kalcij6 mg
Željezo0,42 mg
Magnezij2 mg
Fosfor4 mg
Natriij4 mg
Cink0,22 mg

Možemo zaključiti da su glavni sastojak meda šećeri (ugljikohidrati) i to prvenstveno fruktoza i glukoza koji čine 85-95% njegovog sastava.

Kako med utječe na urate i giht

Povišena razina mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija) izravno je povezana s razvojem gihta. Mokraćna kiselina (urati) ne nastaje samo razgradnjom purina, već i metabolizmom fruktoze. Rizik od hiperuricemije i gihta povećava se s prekomjernim unosom crvenog mesa, plodova mora, alkohola te fruktoze. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je unos fruktoze povezan s povećanim rizikom od razvoja povišenih urata u krvi pa tako i gihta.

U prethodnom poglavlju vidjeli smo da je glavni sastojak meda fruktoza! Od ranije je poznato da pretjerana konzumacija zaslađenih napitaka s fruktozom povisuje razinu mokraćne kiseline u krvi, ali što je s prirodnim namirnicama poput meda? Novije istraživanje iz 2022. godine pokazalo je da unos fruktoze, bez obzira na njezin izvor – bilo da dolazi iz voća poput jabuka, iz meda ili u obliku fruktoznog praha – dovodi do porasta razine mokraćne kiseline u krvi.

Pretjeran unos fruktoze, pa i one iz prirodnih izvora poput meda, može povisiti razinu mokraćne kiseline u krvi i povećati rizik od gihta.

Med i giht: Praktični savjeti za osobe s gihtom

Giht je oblik artritisa koji nastaje nakupljanjem mokraćne kiseline u zglobovima, izazivajući bolne upale. Osobe koje pate od gihta mogu ublažiti simptome i smanjiti učestalost napada slijedeći nekoliko ključnih smjernica:

1. Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik od gihta i može pogoršati postojeće simptome. Postupno mršavljenje kroz uravnoteženu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost može pomoći u smanjenju koncentracije mokraćne kiseline u krvi i smanjenju učestalosti napada.

2. Pijte dovoljno tekućine

Održavanje odgovarajuće hidratacije pomaže u izlučivanju mokraćne kiseline putem bubrega. Preporučuje se unositi 2 do 3 litre tekućine dnevno, pri čemu je najpovoljnija voda.

3. Prilagodite prehranu

  • Izbjegavajte namirnice bogate purinima: Crveno meso, iznutrice, određene vrste riba (poput sardina, inćuna i haringe) i školjke mogu povećati razinu mokraćne kiseline u krvi.
  • Ograničite unos alkohola: Alkohol, posebno pivo, može povećati proizvodnju mokraćne kiseline i smanjiti njezino izlučivanje.
  • Izbjegavajte namirnice s visokim udjelom fruktoze: Pića zaslađena fruktozom te prekomjerna konzumacija meda koji je bogat fruktozom povećava rizik od gihta.
  • Uključite voće i povrće: Konzumacija trešanja, bobičastog voća i agruma može pomoći u smanjenju rizika od napada gihta.

Preporučuje se

  • Uključiti trešnje i bobičasto voće u prehranu.
  • Piti umjerene količine kave.
  • Konzumirati mliječne proizvode s niskim udjelom masti.
  • Umjerene količine povrća bogatog proteinima (mahunarke, orašasti plodovi, gljive…).
  • Dodaci: vitamin C i folna kiselina (uz savjet liječnika).
  • Dovoljno tekućine i zdrava tjelesna težina.

Ne preporučuje se

  • Prekomjeran unos crvenog mesa i iznutrica.
  • Česta konzumacija ribe i školjki (inćuni, sardine, tuna, škampi…).
  • Alkohol, posebno pivo i žestoka pića.
  • Gazirana i zaslađena pića s fruktozom.
  • Velike i teške porcije mesa ili morskih plodova.

4. Redovita tjelesna aktivnost

Umjereno vježbanje, poput hodanja ili plivanja, može pomoći u održavanju zdrave tjelesne mase i poboljšanju općeg zdravlja. Važno je izbjegavati intenzivne aktivnosti tijekom akutnih napada gihta.

5. Redoviti medicinski pregledi

Redoviti pregledi kod liječnika omogućuju praćenje razine mokraćne kiseline u krvi i prilagodbu terapije prema potrebi. Liječnik može preporučiti lijekove za smanjenje razine mokraćne kiseline ili za ublažavanje simptoma tijekom akutnih napada gihta.

Iako med ima dokazane protuupalne i antioksidativne učinke, zbog visokog udjela fruktoze med i giht nisu dobra kombinacija te ga treba konzumirati umjereno ili u potpunosti izbjegavati.

Zaključak

Giht je kronična bolest povezana s nakupljanjem mokraćne kiseline u zglobovima, a prehrana i životni stil igraju vrlo bitnu ulogu u kontroli simptoma i prevenciji napada. Med je prirodni proizvod bogat fruktozom i drugim hranjivim tvarima te ima dokazane protuupalne, antibakterijske i antioksidativne učinke. Ipak, zbog visokog udjela fruktoze, prekomjerna konzumacija meda može povisiti razinu mokraćne kiseline u krvi i povećati rizik od napada gihta. Stoga, osobe s gihtom trebaju ograničiti unos meda i drugih namirnica bogatih fruktozom. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i odgovarajuća hidratacija i dalje ostaju vrlo bitan faktor u prevenciji i kontroli gihta.

Blog Post
KORIŠTENI IZVORI

Eteraf-Oskouei T, Najafi M. Traditional and modern uses of natural honey in human diseases: a review. Iran J Basic Med Sci. 2013 Jun;16(6):731-42. PMID: 23997898; PMCID: PMC3758027.

Xu X, Zhang P, Cui Q, et al. Effect of Acacia Honey on Serum Uric Acid Level and Liver Injury in Rats. Natural Product Communications. 2024;19(12). doi:10.1177/1934578X241302566.

Li R, Yu K, Li C. Dietary factors and risk of gout and hyperuricemia: a meta-analysis and systematic review. Asia Pac J Clin Nutr. 2018;27(6):1344-1356. doi: 10.6133/apjcn.201811_27(6).0022. PMID: 30485934.

Jamnik J, Rehman S, Blanco Mejia S, de Souza RJ, Khan TA, Leiter LA, Wolever TM, Kendall CW, Jenkins DJ, Sievenpiper JL. Fructose intake and risk of gout and hyperuricemia: a systematic review and meta-analysis of prospective cohort studies. BMJ Open. 2016 Oct 3;6(10):e013191. doi: 10.1136/bmjopen-2016-013191. PMID: 27697882; PMCID: PMC5073537.

Lecoultre V, Egli L, Theytaz F, Despland C, Schneiter P, Tappy L. Fructose-induced hyperuricemia is associated with a decreased renal uric acid excretion in humans. Diabetes Care. 2013 Sep;36(9):e149-50. doi: 10.2337/dc13-0866. PMID: 23970726; PMCID: PMC3747900.

Zhang C, Li L, Zhang Y, Zeng C. Recent advances in fructose intake and risk of hyperuricemia. Biomed Pharmacother. 2020 Nov;131:110795. doi: 10.1016/j.biopha.2020.110795. Epub 2020 Sep 26. PMID: 33152951.

Medical News Today: Diet and gout – practical tips

Podijeli članak

autor članka

Ivan Galić, dr.med. spec. fizijatar

specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, FEBPRM

Prijavite se i ne propustite novi članak!

Među prvima na e-mail adresu primite nove članke i ostale vrijedne sadržaje.

dr. Ivan Galic

Ivan Galić, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije diplomirao je na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Titulu specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije stječe 2020. godine. Iste godine polaže ispit pred Odborom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Europske Unije te stječe naslov FEBPRM (“Fellow of the European Board od Physical and Rehabilitation Medicine”). Poseban interes pokazuje za dijagnostiku, rehabilitaciju i liječenje bolnih stanja sustava za kretanje naročito u području koljena i ramena, degeneracije zglobova, tendinopatija, bolnih sindroma kralježnice. Od dijagnostičkih metoda prakticira dijagnostički ultrazvuk lokomotornog sustava. U liječenju između ostalog koristi ultrazvučno vođene blokade tetiva i zglobova, primjenu hijaluronske kiseline, ispiranje kalcifikata iz ramena i mnoge druge.

Prijavite se i ne propustite novi članak!

Među prvima na e-mail adresu primite nove članke i ostale vrijedne sadržaje.

Najčitaniji članci

Najčitaniji članci

Bol u koljenu: 14 najčešćih uzroka

autor članka

Picture of Ivan Galić, dr.med. spec. fizijatar

Ivan Galić, dr.med. spec. fizijatar

Ivan Galić, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije diplomirao je na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Titulu specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije stječe 2020. godine. Iste godine polaže ispit pred Odborom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Europske Unije te stječe naslov FEBPRM (“Fellow of the European Board od Physical and Rehabilitation Medicine”). Poseban interes pokazuje za dijagnostiku, rehabilitaciju i liječenje bolnih stanja sustava za kretanje naročito u području koljena i ramena, degeneracije zglobova, tendinopatija, bolnih sindroma kralježnice. Od dijagnostičkih metoda prakticira dijagnostički ultrazvuk lokomotornog sustava. U liječenju između ostalog koristi ultrazvučno vođene blokade tetiva i zglobova, primjenu hijaluronske kiseline, ispiranje kalcifikata iz ramena i mnoge druge.

Prijavite se i ne propustite novi članak!

Među prvima na e-mail adresu primite nove članke i ostale vrijedne sadržaje.

Povezani članci

Najnoviji članci

Prijavite se i ne propustite novi članak!

Prijavite se i među prvima na e-mail adresu primite nove vrijedne sadržaje.