Giht se kroz povijest uvijek povezivalo s obilnom hranom i pretjeranom konzumacijom alkohola. Nije slučajno što se često nazivao i “bolest kraljeva” – simbolizirajući status i bogatstvo, jer su si samo pripadnici viših slojeva mogli priuštiti vino i meso u velikim količinama. Giht ili urični artritis je upalna bolest zglobova koja nastaje zbog taloženja kristala mokraćne kiseline (urati) u zglobovima i okolnim tkivima, što izaziva snažnu upalnu reakciju.
Povišene razine mokraćne kiseline u krvi glavni su rizični čimbenik za razvoj gihta, iako sama hiperuricemija ne mora uvijek dovesti do bolesti. Iako danas znamo da giht ne nastaje samo zbog “kraljevske prehrane”, prehrana i dalje ima vrlo važnu ulogu u njegovom razvoju i kontroli.
U nastavku otkrivamo kako prehrana za giht može pomoći u regulaciji urata u krvi i sprečavanju napada gihta, a koje namirnice je bolje izbjegavati kako bi se bolest držala pod kontrolom.
Povijesna povezanost gihta s hranom i alkoholom
Giht je bolest koja je poznata još od antičkih vremena, a kroz povijest je imala posebno mjesto u medicini i kulturi. Još su stari Egipćani i Hipokrat bilježili simptome ove bolesti. U kasnijim razdobljima giht je postao poznat kao “bolest kraljeva” ili “bolest bogatih”. Taj naziv proizlazio je iz činjenice da se često javljao kod onih koji su imali obilje hrane, osobito crvenog mesa i alkohola, dok je siromašnije stanovništvo rjeđe obolijevalo.
U 18. stoljeću giht je gotovo postao statusni simbol. Zanimljivo je da su se tada koristile i neobične metode liječenja, poput ispijanja posebnih alkoholnih“punčeva” koji su trebali ublažiti bol i potaknuti izlučivanje mokraćne kiseline, a zapravo su dodatno pogoršavali giht. Bolest je bila česta tema i u umjetnosti – najpoznatiji je satirični prikaz “The Gout”, gdje demon zariva kandže u zglob palca na nozi i riga vatru, dočaravajući intenzitet boli. Među poznatim povijesnim ličnostima koje su patile od gihta bili su engleski kralj Henrik VIII. i Benjamin Franklin, što je dodatno učvrstilo povezanost ove bolesti s bogatstvom i luksuzom.
Danas, međutim, znamo da stil života i prehrana imaju utjecaj na razvoj bolesti, ali nisu presudni. Genetski faktori, poremećaji metabolizma mokraćne kiseline i određene druge bolesti imaju puno veću ulogu u nastanku gihta nego sama činjenica što netko voli dobar obrok ili čašu vina.
Što je giht i zašto nastaje
Giht ili urični artritis je upalna bolest zglobova koja nastaje zbog taloženja kristala mokraćne kiseline (urata) u zglobovima i okolnim tkivima. Mokraćna kiselina, ili stručno urati, nastaje kao produkt razgradnje purina u tijelu i normalno je prisutna u krvi u određenim koncentracijama. Povišeni urati u krvi, stanje koje nazivamo hiperuricemija, glavni su rizični faktor za razvoj gihta.
Hiperuricemija može nastati iz različitih razloga. Kod nekih osoba dolazi do prekomjerne proizvodnje mokraćne kiseline, primjerice zbog prehrane bogate purinima. Međutim, češći uzrok je smanjeno izlučivanje urata putem bubrega, što se javlja u oko 90 % slučajeva. Važno je naglasiti da povišeni urati u krvi ne dovode uvijek do simptoma gihta, ali značajno povećavaju rizik od razvoja akutnih napada i kroničnog oblika bolesti.
U normalnim uvjetima, urati u krvi ostaju otopljeni sve dok koncentracija ne prijeđe prag topljivosti od otprilike 400 μmol/L. Kada razina urata premaši ovu granicu, višak se počinje taložiti u zglobovima i okolnim tkivima u obliku kristala mononatrijevog urata. Giht se ne javlja kod svih pacijenata s povišenim uratima u krvi, dapače velik broj pacijenata dugoročno ima povišene urate, ali nikada ne razvija napadaj gihta.
Giht se obično očituje u dva oblika: kroz nagle i vrlo bolne napade, upale zgloba, poznate kao akutni giht, ili kao kronični giht koji se očituje trajnim oštećenjem zglobova i stvaranjem tofa te dugotrajnim tegobama.
Povišeni urati u krvi glavni su rizični faktor za razvoj akutnih napada i kroničnog oblika bolesti.
Kako prehrana utječe na giht?
Prehrana igra značajnu ulogu u regulaciji razine mokraćne kiseline, a također može potaknuti ili ublažiti napade gihta. Ono što svakodnevno jedemo može izravno utjecati na količinu mokraćne kiseline u krvi. Iako genetika, spol i način života također imaju značaj, pravilnim odabirom hrane možemo značajno smanjiti rizik od napada gihta ili ublažiti njihove simptome.
U nastavku navodim tri glavna prehrambena čimbenika koja najviše utječu na razinu urata u krvi: unos purina, konzumacija alkohola i šećera te održavanje zdrave tjelesne mase i dovoljne hidratacije.
Povećanje urata zbog purina u hrani
Purini su osnovne sastavnice nukleotida potrebnih za izgradnju DNK i RNK u stanicama sisavaca. Purinski nukleotidi, poput (ATP-a), ključni su za regulaciju energetskog metabolizma i različitih unutarstaničnih funkcija. Mokraćna kiselina (urati) nastaju kao krajnji produkt razgradnje purina u ljudskom organizmu. Oko dvije trećine purina naše tijelo stvara samo, dok ostatak unosimo prehranom.
Kada se u tijelu nakupi previše purina, ono ih više ne može učinkovito razgraditi i izlučiti. Tada se mokraćna kiselina počinje nakupljati u krvi, što dovodi do stanja poznatog kao hiperuricemija – povišeni urati u krvi. Unos hrane s visokim udjelom purina direktno osigurava supstrate za stvaranje mokraćne kiseline.
Hrana najbogatija purinima uključuje iznutrice (jetra, bubrezi), plodove mora (sardine, inćune, školjke), ali i crveno meso. Česta konzumacija ovih namirnica povezuje se s većim rizikom od hiperurikemije i gihta.
Utjecaj alkohola i šećera na razinu mokraćne kiseline
Alkohol (posebno pivo i jaka pića) ne samo da sadrži purine nego i usporava izlučivanje mokraćne kiseline putem bubrega. Zbog toga se koncentracija mokraćne kiseline u krvi povećava, a rizik od napada gihta raste.
Fruktoza, šećer koji se često nalazi u zaslađenim napitcima, voćnim sokovima i industrijskim proizvodima, također može potaknuti stvaranje mokraćne kiseline. Jetra tijekom razgradnje fruktoze troši energiju i stvara spojeve koji dodatno potiču sintezu purina što dodatno povećava proizvodnju urata.
Značaj hidratacije i pravilne tjelesne mase
Jedan od najjednostavnijih, ali i najvažnijih savjeta za osobe sklone gihtu jest piti dovoljno tekućine. Voda potiče bubrege da učinkovitije izlučuju mokraćnu kiselinu, čime se smanjuje mogućnost njezina taloženja u zglobovima. Mayo klinika preporučuje unos od 1,5 do 2 litre vode dnevno, a tijekom toplih dana i više.
Također, prekomjerna tjelesna masa povezana je s povećanom proizvodnjom purina i smanjenom bubrežnom funkcijom. Čak i umjeren gubitak kilograma može značajno sniziti razinu mokraćne kiseline u krvi i smanjiti učestalost napada gihta.
Pravilna prehrana za giht, umjerenost u purinima, dovoljna hidratacija i održavanje zdrave tjelesne mase ključni su saveznici u prevenciji i kontroli gihta.
Namirnice koje treba izbjegavati
Potpuno izbjegavanje hrane bogate purinima često nije praktično, a može negativno utjecati na nutritivni status. Umjesto toga, cilj je smanjiti unos namirnica koje najviše povećavaju razinu mokraćne kiseline i uvrstiti ih umjereno u prehranu. Tako je moguće kontrolirati rizik od gihta, a istovremeno zadržati raznovrsnu i uravnoteženu prehranu.
Namirnice koje treba izbjegavati kod gihta
- Crveno meso i iznutrice: sadrže visoke količine purina koji povećavaju razinu mokraćne kiseline u krvi.
- Plodovi mora: poput inćuna, sardina, školjki i rakova također su bogati purinima i mogu potaknuti napad gihta.
- Alkohol: posebno pivo i žestoka pića, ometaju izlučivanje mokraćne kiseline putem bubrega.
- Zaslađena pića: napitci s visokim udjelom fruktoze povećavaju proizvodnju mokraćne kiseline u tijelu.
- Masna hrana: prehrana bogata zasićenim mastima potiče upalne procese, povećava rizik od hiperuricemije i pretilosti te može pogoršati tijek gihta.
Namirnice koje se preporučuju
Iako je važno ograničiti hranu bogatu purinima, jednako je značajno znati koje namirnice mogu pomoći u kontroli razine mokraćne kiseline. Pravilno odabrani obroci ne samo da podržavaju metabolizam urata, već i smanjuju upalne procese u tijelu. Povrće, voće, cjelovite žitarice, niskomasni mliječni proizvodi i određeni biljni napitci mogu biti snažni saveznici u prevenciji napada gihta. Uz to, neke namirnice poput višanja i začinskog bilja dokazano dodatno pomažu snižavanju urata, čineći prehranu i ukusnom i korisnom za zdravlje zglobova.
Namirnice koje se preporučuju kod gihta
- Povrće, voće, cjelovite žitarice: bogate vlaknima i antioksidansima, podržavaju metabolizam urata.
- Niskomasni mliječni proizvodi: jogurt, mlijeko i sir s niskim udjelom masti mogu pomoći u smanjenju razine mokraćne kiseline.
- Voda i biljni napitci: osiguravaju dovoljnu hidrataciju i potiču izlučivanje urata putem bubrega.
- Namirnice koje pomažu snižavanju urata: višnje, trešnje i neke začinske biljke poput kurkume ili đumbira mogu dodatno ublažiti rizik od napada gihta.
Prehrana za giht: Primjer jelovnika za cijeli tjedan
Prehrana za giht ne znači odricanje od uživanja u hrani, već pametan odabir namirnica koje pomažu u smanjenju mokraćne kiseline i ublažavanju upale. Uravnotežen jelovnik treba sadržavati dovoljno proteina iz nemasnih izvora, obilje povrća, voća i tekućine te ograničene količine purina i zasićenih masti. U nastavku donosimo primjer tjednog jelovnika temeljen na preporukama MayoClinic te Arthritis.org koji može poslužiti kao praktičan vodič za svakodnevnu prehranu osoba s gihtom.
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
Giht prehrana za vegeterijance
Plan prehrane u nastavku je koncipiran kao praktičan, raznolik vegetarijanski tjedan — fokus na povrću, cjelovitim žitaricama, niskomasnim mliječnim proizvodima (ako se uključuju), mahunarkama u umjerenim količinama, puno tekućine i izbjegavanje piva/zaslađenih napitaka. Prilagodi porcije i učestalost prema individualnim potrebama i savjetima liječnika/dijetetičara.
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
Dodatni savjeti za regulaciju urata u krvi i prevenciju napada gihta
Održavanje normalne razine mokraćne kiseline ne ovisi samo o prehrani — važnu ulogu imaju i svakodnevne navike kao i uzimanje lijekova ako ih je liječnik propisao. Redovita tjelesna aktivnost, dovoljan unos tekućine i umjerenost u konzumaciji alkohola pomažu tijelu da učinkovitije eliminira višak urata. Osim toga, ravnoteža tjelesne mase i pravovremeno liječenje popratnih bolesti, poput hipertenzije ili dijabetesa, dodatno smanjuju rizik od napada gihta.
Ključni savjeti:
- Pij dovoljno tekućine — ciljaj na barem 2 do 3 litre vode dnevno (ili više ako je vruće). Hidratacija potiče izlučivanje mokraćne kiseline putem bubrega.
- Izbjegavaj alkohol, osobito pivo i žestoka pića, jer usporavaju izlučivanje urata i mogu potaknuti napad gihta.
- Održavaj zdravu tjelesnu masu — pretilost povećava proizvodnju mokraćne kiseline i opterećuje zglobove.
- Uključi višnje i trešnje u prehranu — istraživanja pokazuju da mogu smanjiti rizik od ponovnih napada.
- Biraj niskomasne mliječne proizvode — dokazano pomažu u snižavanju razine urata.
- Budi redovito aktivan — lagana aktivnost poput hodanja ili plivanja poboljšava metabolizam i cirkulaciju.
- Prati terapiju ako je propisana — lijekovi poput alopurinola učinkovito sprječavaju porast urata, ali ih treba uzimati kontinuirano prema uputi liječnika.
- Redovito kontroliraj mokraćnu kiselinu u krvi — osobito ako si već imao napad gihta ili uzimaš terapiju.
Zaključak
Giht je kronična upalna bolest zglobova koja nastaje zbog nakupljanja mokraćne kiseline u tijelu. Iako genetika i metabolički čimbenici igraju ključnu ulogu, pravilna prehrana za giht može značajno utjecati na učestalost napada i kontrolu bolesti. Odabir namirnica s niskim udjelom purina, umjereno konzumiranje alkohola i zaslađenih napitaka, dovoljna hidratacija te održavanje zdrave tjelesne mase čine temelj učinkovite prehrane za giht.
Uključivanje povrća, voća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda i specifičnih namirnica poput višanja i začinskog bilja može dodatno pomoći u snižavanju razine urata i smanjenju upalnih procesa u zglobovima. Primjeri jelovnika, bilo klasični ili vegetarijanski, pokazuju da prehrana za giht ne znači odricanje od okusa, već promišljen i zdrav izbor namirnica koji podržava cjelokupno zdravlje.
Redovita tjelesna aktivnost, praćenje razine mokraćne kiseline i, po potrebi, lijekovi propisani od liječnika nadopunjuju prehrambene strategije i omogućuju dugoročnu kontrolu bolesti. Kombinacija pravilne prehrane, zdravih životnih navika i stručne medicinske skrbi ključ je za smanjenje rizika od napada gihta i očuvanje funkcionalnosti zglobova, čime se postiže bolja kvaliteta života.
Mayo Clinic. Gout diet: What’s allowed, what’s not. Mayo Clinic, 2025.
Arthritis Foundation. Gout and Diet. Arthritis Foundation, 2025.
Zhang Y, Chen S, Yuan M, Xu Y, Xu H. Gout and Diet: A Comprehensive Review of Mechanisms and Management. Nutrients. 2022 Aug 26;14(17):3525. doi: 10.3390/nu14173525. PMID: 36079783; PMCID: PMC9459802.
Chen PE, Liu CY, Chien WH, Chien CW, Tung TH. Effectiveness of Cherries in Reducing Uric Acid and Gout: A Systematic Review. Evid Based Complement Alternat Med. 2019 Dec 4;2019:9896757. doi: 10.1155/2019/9896757. PMID: 31885677; PMCID: PMC6914931.
