Što je Bakerova cista i kako je uspješno liječiti?

Bakerova cista ili poplitealna cista, je tekućinom ispunjena oteklina koja se stvara iza koljena. Najčešće nastaje zbog prekomjernog nakupljanja sinovijalne tekućine u koljenu, što je često uzrokovano stanjima poput artritisa ili oštećenja koljena. Obično se viđa u osoba starijih od 40 godina, međutim rijetko se može vidjeti i kod djece.

Glavni simptomi su oteklina iza koljena te bolovi iza koljena i osjećaj punine i zatezanja. Neki pacijenti osim otekline nemaju drugih simptoma. Tegobe se pogoršavaju u aktivnostima kao što je hodanje ili čučanje što je uzrokovano povećanjem tlaka unutar ciste. Kod prevelikog porasta tlaka unutar ciste može doći i do pucanja Bakerove ciste što uzrokuje simptome slične venskoj trombozi potkoljenice. Dijagnoza Bakerove ciste obično se postavlja na temelju kliničkog pregleda i anamneze, a potvrđuje se slikovnim metodama poput ultrazvuka ili magnetske rezonance (MR). Liječenje je potrebno samo u slučaju pojave simptoma. Obično uključuje mirovanje, primjenu hladnih obloga, lijekove protiv bolova i fizikalnu terapiju. U nekim slučajevima potrebna je aspiracija (uklanjanje) tekućine iglom te primjena kortikosteroida u cistu ili kirurško uklanjanje ciste.

Cilj članka je educirati čitatelje o Bakerovoj cisti, uključujući njene uzroke, simptome i suvremene metode liječenja, te pružiti praktične savjete za ublažavanje simptoma i sprječavanje komplikacija.

Što je Bakerova cista?

Bakerova cista ili poplitealna cista, je tekućinom ispunjena oteklina ili kvrga koja se stvara iza koljena. Ime je dobila po britanskom kirurgu Dr. Williamu Morrant Bakeru (1838-1896). Pojam cista označava tvorbu u tkivu koja je ispunjena tekućinom. Bakerova cista se nalazi u koljenskoj jami, iza koljena, obično u sredini i malo prema unutra. Obično je ispunjena bistrom gustom žućkastom tekućinom nalik gelu.

Zašto nastaje Bakerova cista?

Da biste lakše pratili i razumjeli članak objasnit ću osnovne anatomske pojmove vezane za Bakerovu cistu.

Građa koljena

Koljeno je zglob koji povezuje bedrenu kost (femur), goljeničnu kost (tibia) i iver (patelu). Zglob je obavijen čvrstom vezivnom opnom koju zovemo zglobna čahura ili zglobna kapsula. Unutrašnja strana zglobne čahure obložena je sinovijalnom membranom koja proizvodi zglobnu tekućinu, koju nazivamo sinovijalna tekućina. Sinovijalna tekućina koja se nalazi unutar zgloba podmazuje i smanjuje trenje između zglobnih površina. Ligamenti i tetive održavaju stabilnost koljena, dok mišići omogućuju pokretljivost.

Burze su male vrećice ispunjene tekućinom koje se nalaze u tijelu na mjestima gdje se tetive, mišići ili koža trljaju o kost. Njihova osnovna funkcija je smanjenje trenja i omogućavanje glatkog kretanja tih struktura jedna preko druge. U koljenu, burze su smještene u područjima gdje tetive prolaze preko kostiju ili gdje se mišići dodiruju s kostima. Jedna od tih burzi je i poplitealna burza smještena sa stražnje strane koljena između mišića semimembranosusa i medijalne glave mišića gastrocnemiusa.

Kako i zašto nastaje Bakerova cista?

Bakerova cista nastaje u situacijama kada postoji povećana količina sinovijalne tekućine u zglobu koljena što zovemo oteklina zgloba. Pojačano stvaranje tekućine nastaje ili zbog oštećenja zgloba (meniskus, hrskavica, križni ligamenti) ili zbog upale zgloba. Kod osoba kod kojih postoji Bakerova cista najčešće postoji i komunikacija, tunel, između zgloba koljena i poplitealne burze.

Navest ćemo najčešća stanja koja su povezana sa stvaranjem Bakerove ciste:

• osteoartritis (artroza) koljena – upala i oštećenje zgloba
• ruptura meniskusa, ozljede hrskavice ili ozljeda križnih ligamenata koljena
• upalni artritis (reumatoidni artritis, psorijatični artritis, reaktivni artritis..)
• giht ili pseudogiht
• trauma koljena (naročito kod mladih osoba)
• bolesti sinovijalne membrane – sinovijalna osteohondroamtoza ili pigmentirani vilonodularni sinovitis

Pojačanim stvaranjem tekućine raste tlak unutar zgloba. Ako postoji komunikacija između zgloba koljena i poplitealne burze suvišak tekućine prelazi iz koljena u poplitealnu cistu. Mišići djeluju kao jednosmjerni ventil koji propušta tekućinu samo u smijeru iz koljena prema burzi. S vremenom se u burzi nakuplja tekućina koja ne može van, burza se povećava i nastaje Bakerova cista. Komunikacija između zgloba i poplitealne ciste postoji u oko polovine osoba. Drugi način nastanka Bakerove ciste kada ne postoji komunikacija je direktno ispupčenje zglobne ovojnice koljena prema straga također zbog povećanog tlaka unutar zgloba.

Simptomi

Neke Bakerove ciste ne uzrokuju simptome i otkrivaju se slučajno tijekom fizikalnog pregleda ili kada se radi ultrazvuk koljena ili magnetska rezonanca iz drugih razloga. Kada se simptomi ipak pojave, mogu uključivati:

• Osjećaj punoće ili kvrge iza koljena
• Bol u koljenu, najčešće bolovi iza koljena
• Ukočenost ili zategnutost na stražnjoj strani koljena
• Oteklina u koljenu, oteklina iza koljena i donjem dijelu noge

Ponekad je teško razlučiti uzrokuje li simptome sama Bakerova cista ili su simptomi vezani za primarnu patologiju koljena (artritis ili oštećenje koljena). Oteklina iza koljena je najizraženija kod stajanja s potpuno ispruženim koljenom, a smanjuje se blagim pregibanjem koljena na otprilike 45 stupnjeva. Bolovi iza koljena se pogoršavaju kod hodanja i kod čučanja jer to uzrokuje kompresiju na cistu. Bakerova cista ponekad može blokirati potpuno savijanje ili ispružanje koljena.

Svatko tko osjeti bol i oteklinu iza koljena trebao bi se obratiti liječniku. Izbočina iza koljena može biti znak ozbiljnijeg stanja, poput aneurizme arterije ili tumora.

Kako se dijagnosticira Bakerova cista

Dijagnoza Bakerove ciste obično se postavlja na temelju kliničkog pregleda i anamneze, a potvrđuje se slikovnim metodama poput ultrazvuka ili magnetske rezonance (MR).

Povijest bolesti i pregled liječnika

Liječnik će uzeti detaljnu povijest bolesti i zatražiti od vas da opišete simptome. Važan je podatak o postojanju ranijih ozljeda koljena (prednji križni ligament, ozljeda mensikusa..) te artritisu ili artrozi koljena.

Zatim će liječnik pažljivo pregledati vaše zahvaćeno koljeno, uspoređujući ga s vašim „normalnim“ koljenom. Tijekom pregleda, liječnik će tražiti:

• Oteklinu
• Nestabilnost zgloba
• Zvuk klikanja ili pucketanja kada savijate koljeno
• Ukočenost zgloba i ograničen opseg pokreta

Kvrga ili oteklina iza koljena se ponekad može vidjeti golim okom i to najčešće dok pacijent stoji s ispruženim koljenima. Bakerova cista se obično može napipati prstima tijekom pregleda također kada je koljeno ispruženo. Kada se koljeno savije Bakerova cista može u potpunosti nestati te se ponovno pojaviti kada se koljeno ispruži.

Čak i uz detaljan pregled cistu nije moguće ustanoviti pregledom čak u polovine pacijenata.

Slikovne dijagnostičke pretrage

Nakon pažljivo uzete povijesti bolesti i detaljnog kliničkog pregleda, definitivno postojanje Bakerove ciste dokazuje se slikovnim pretragama od kojih najčešće koristimo ultrazvuk, rjeđe magnetsku rezonancu.

• Rendgenom koljena najčešće ne možemo vidjeti Bakerovu cistu međutim možemo ustanoviti artrozu koljena koja je često povezana s razvojem ciste.
• Ultrazvuk je odlična neškodljiva, dostupna i relativno jeftina metoda za prikaz mekih tkiva. Prvi je izbor kod dijagnoze Bakerove ciste. Ultrazvukom možemo s velikom točnošću prikazati lokaciju i veličinu ciste. Također možemo identificirati druge mase u koljenskoj jami koje mogu oponašati Bakerovu cistu, npr. tumore ili aneurizmu poplitealne arterije.
• Magnetska rezonanca (MR) izvrsna je metoda za prikaz mekih tkiva. Uz dostupnost ultrazvuka rijetko ju koristimo za dijagnozu Bakerove ciste. Magnetskom rezonancom mogu se otkriti oštećenja koljena kao što je ruptura meniskusa ili križnih ligamenata koja mogu biti povezana sa stvaranjem ciste.

Bakerova cista liječenje

Liječenje Bakerove ciste nije potrebno ako nemate nikakvih simptoma.

U većini slučajeva da bismo uspješno liječili Bakerovu cistu moramo liječiti osnovno stanje koje je dovelo do otekline koljena i stvaranja ciste. Neke oblike simptomatskog liječenja za ublažavanje tegoba možete provoditi i kod kuće.

Konzervativno liječenje

Kod liječenja Bakerove ciste prvo uvijek korisitimo ne-kirurške metode liječenja. Od konzervativnih (ne-kirurških) metoda koristimo:

• Odmor, modifikacija aktivnosti, kompresivne bandaže i hladni oblozi. Ovo su mjere za ublažavanje tegoba koje možete koristiti kod kuće.
• Lijekovi. Za ublažavanje bolova kod Bakerove ciste najčešće se koristi paracetamol ili nesteroidni antireumatici (NSAR). Paracetamol ima nešto manje nuspojava od NSAR, međutim ne smanjuje bol tako učinkovito kao NSAR. Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) imaju analgetsko i protuupalno djelovanje. Najčešći predstavnici ove skupine lijekova su diklofenak, ibuprofen, naproksen, indometacin i drugi. Primjenu ovih lijekova treba ograničiti na najmanju učinkovitu dozu i što kraće vrijeme trajanja zbog opasnosti od nastanka nuspojava.
• Vježbe i fizikalna terapija. Vježbe za istezanje i jačanje mišića oko koljena mogu pomoći u smanjenju simptoma Bakerove ciste. Fizikalna terapija može poboljšati pokretljivost zgloba i smanjiti oticanje.
• aspiracija ciste i injekcija kortikosteroida

U praksi prvo koristimo mjere kao što su odmor, modifikacija, aktivnosti i hladni oblozi uz korištenje lijekova (NSAR). Ako pacijent i dalje ima tegobe najčešće se propisuje fizikalna terapija u trajanju 2-3 tjedna. U slučaju neuspjeha provedenih tretmana pristupa se aspiraciji (uklanjanju) tekućine iz Bakerove ciste i injekcije kortikosteroida u cistu.

Punkcija i apiracija bakerove ciste / injekcija kortikosteroida

Kortikosteroidi imaju snažno protuupalno djelovanje i dovode do smanjenja upale i otekline. Široko se koriste u liječenju mišićno-koštanih poremećaja i često se ubrizgavaju u zglobove, burze, ovojnice tetiva itd. Ublažavaju upalu zglobu kod artroze i kod upalnih artritisa s čime se smanjuje i stvaranje suvišne sinovijalne tekućine i oteklina zgloba. Injekcija kortikosteroida može se dati u zglob koljena ili direktno u cistu najbolje pod kontrolom ultrazvuka.

Aspiracija Bakerove ciste je postupak gdje se pod kontrolom ultrazvuka iglom ulazi u šupljinu ciste pri čemu se špricom izvlači sadržaj ciste. Nužna je vizualizacija igle ultrazvukom tijekom postupka kako bi se spriječila nehotična ozljeda krvnih žila i živaca koji se nalaze u blizini. Nakon aspiracije ciste obično slijedi i injekcija kortikosteroida kroz istu iglu.

Kod velike većine pacijenata nakon punkcije, aspiracije i davanja kortikosteroida dolazi do značajnog smanjenja boli i ublažavanja ostalih simptoma. Trajanje učinka je prosječno 6-9 mjeseci. U otprilike trećine pacijenata cista se ponovno javi nakon aspiracije. Što je veće oštećenje koljena te je cista dulje prisutna veća je šansa za povratak ciste.

Operacija Bakerove ciste

Kirurgija je rezervirana samo za dugotrajne i tvrdokorne slučajeve koji ne reagiraju dobro na konzervativno liječenje. Može se učiniti artroskopija ili rjeđe klasična otvorena operacija.

• Artroskopija. U ovom zahvatu liječnik pravi male rezove na koži, a zatim uvodi malu kameru zvanu artroskop u zglob koljena. Kamera prikazuje slike na video ekranu, a zahvat se vrši posebnim minijaturnih kirurškim instrumenima također kroz male rezove na koži. Artroskopija se koristi za liječenje oštećenja unutar koljena, kao što su ruptura meniskusa ili ruptura križnih ligamenata koja mogu dovesti do Bakerove ciste.
• Klasična operacija. Kod velikih cista ili onih koje uzrokuju probleme s živcima i krvnim žilama, može biti potreban otvoreni kirurški zahvat kako bi se uklonila cijela cista.

Važno je uvijek liječiti osnovni poremećaj zgloba, ako postoji, kod svih pacijenata sa simptomatskim Bakerovim cistama. To će pomoći smanjiti nakupljanje sinovijalne tekućine u zglobu i povećanje ciste.

Bakerova cista komplikacije

Komplikacije Bakerove ciste na sreću su rijetke, međutim važno ih je na vrijeme prepoznati i liječiti. Dvije najčešće komplikacije su:

• kompresija krvnih žila i živaca
• ruptura (puknuće) Bakerove ciste

Kompresija krvih žila i živaca

Bakerova cista svojom masom i veličinom može komprimirati okolne živce i krvne žile. Tako se može javiti tromboflebitis, upala i začepljenje površinskih vena potkoljenice. Kompresija na tibijalni živac može dovesti do slabosti mišića potkoljenice i stopala i boli poput strujnog udara koja se širi niz nogu. Zbog kompresije dubokih vena nogu može se razviti duboka venska tromboza i oteklina potkoljenice. U rijetkim slučajevima može doći i do kompresije poplitealne arterije.

Ako se utvrdi kompresija na okolne neurovaskularne strukture potrebno je učiniti kirurško uklanjanje ciste.

Ruptura Bakerove ciste

Ruptura ili puknuće Bakerove ciste mnogo se češće viđa od kompresije krvnih žila i živaca, a nastaje radi prevelikog tlaka ili kod nagle promjene tlaka unutar ciste. Prilikom pucanja ciste tekući sadržaj ciste i krv razlijevaju se u meka tkiva potkoljenice što izaziva upalu. Obično se javlja iznenadna oštra bol u koljenu i listu, oticanje ili crvenilo lista, te osjećaj poput tečenja vode niz list. Simptomi mogu nalikovati na akutnu rupturu mišića lista ili duboku vensku trombozu potkoljenice. Duboka venska tromboza je hitno stanje te je u slučaju sumnje potrebno učiniti dijagnostičku obradu koja uključuje krvne pretrage te ultrazvuk vena nogu.

Liječenje rupturirane Bakerove ciste uključuje poštedu od fizičkih opterećenja, primjenu hladnih obloga na potkoljenicu, uporabu protuupalnih lijekova i analgetika te po potrebi kompresivni zavoj za potkoljenicu ako je oteklina potkoljenice jako izražena. Tegobe se povlače postupno kroz 2-3 tjedna.

Najčešća pitanja

1. Koliko je opasna Bakerova cista?

Bakerova cista obično nije opasna, ali može uzrokovati neugodne simptome poput boli, oticanja i ograničene pokretljivosti koljena. Ako cista pukne, može doći do oticanja i bolova u listu, što može nalikovati tromboflebitisu, ozbiljnom stanju koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. U rijetkim slučajevima, velika cista može pritisnuti krvne žile ili živce, što može izazvati dodatne komplikacije. Važno je liječiti osnovni uzrok ciste kako bi se spriječio njen rast i smanjila mogućnost komplikacija. Ako se pojave ozbiljni simptomi, potrebno je konzultirati liječnika.

2. Bakerova cista narodni lijek

Za Bakerovu cistu, neki narodni lijekovi koji se često koriste uključuju:

1. Oblozi od kupusovih listova: Svježi listovi kupusa mogu se staviti na zahvaćeno područje kako bi se smanjila upala i oticanje. Listove možete lagano zgnječiti kako bi pustili sok, zatim ih omotati oko koljena i prekriti krpom ili zavojem.
2. Gavezova mast: Mast napravljena od korijena gaveza tradicionalno se koristi za smanjenje upale i poticanje zacjeljivanja. Nanosite je na cistu nekoliko puta dnevno.
3. Čaj od vrbove kore: Vrbova kora sadrži salicin, prirodni spoj s protuupalnim djelovanjem, koji može pomoći u smanjenju bolova i upale. Čaj od vrbove kore može se piti ili koristiti za obloge.
4. Oblozi od ricinusovog ulja: Ricinusovo ulje ima protuupalna svojstva. Nanesite ga na tkaninu, stavite na zahvaćeno područje, prekrijte plastičnom folijom i ostavite da djeluje nekoliko sati ili preko noći.

Ovi narodni lijekovi mogu pomoći u ublažavanju simptoma, ali ne zamjenjuju medicinski tretman. Ako simptomi traju, preporučuje se konzultacija s liječnikom.

3. Bakerova cista i tromboza

Bakerova cista i tromboza mogu imati slične simptome, što može otežati razlikovanje između ta dva stanja. Bakerova cista je ispunjena sinovijalnom tekućinom koja se nakuplja iza koljena, dok je tromboza, odnosno duboka venska tromboza (DVT), stvaranje krvnog ugruška u dubokoj veni, obično u nozi.

Veza između Bakerove ciste i tromboze:

1. Slični simptomi: Oba stanja mogu uzrokovati bol u nozi, oticanje i osjećaj napetosti. U slučaju pucanja Bakerove ciste, tekućina može procuriti u list, uzrokujući simptome slične trombozi, poput crvenila, otekline i boli.
2. Opasnost od pogrešne dijagnoze: Zbog sličnosti simptoma, važno je brzo i točno dijagnosticirati problem. Tromboza je ozbiljno stanje koje može dovesti do komplikacija poput plućne embolije, stoga je ključno isključiti ovu mogućnost.
3. Dijagnostički postupci: Ultrazvuk se često koristi za razlikovanje između Bakerove ciste i tromboze. Ako se sumnja na trombozu, potrebna je hitna medicinska pomoć.

Ako imate simptome kao što su bol u nozi, oticanje ili crvenilo, trebate potražiti medicinski savjet kako biste isključili mogućnost tromboze.

4. Bolovi iza koljena – što još može biti uzrok osim Bakerove ciste?

Bol iza koljena može biti uzrokovana različitim stanjima, osim Bakerove ciste. Evo nekoliko mogućih uzroka:

1. Tendinitis: Upala tetiva, često u tetivi mišića gastroknemija (list), može uzrokovati bol iza koljena, osobito tijekom pokreta.
2. Povreda meniskusa: Ruptura meniskusa može uzrokovati bol koja se širi iza koljena, osobito pri savijanju ili rotaciji koljena.
3. Upala ili povreda stražnjeg križnog ligamenta (PCL): Povrede PCL-a, koje se često javljaju u sportovima, mogu uzrokovati bol iza koljena i osjećaj nestabilnosti u zglobu.
4. Artritis: Osteoartritis ili reumatoidni artritis mogu uzrokovati upalu i bol u koljenu, uključujući i stražnji dio koljena.
5. Istezanje ili napetost mišića: Istezanje ili napetost mišića, posebno hamstringsa, može uzrokovati bol koja se osjeća iza koljena.
6. Cista meniskusa: Ciste unutar meniskusa mogu uzrokovati bol i oticanje, osobito iza koljena.
7. Duboka venska tromboza (DVT): Stvaranje krvnog ugruška u dubokoj veni može uzrokovati bol i oticanje iza koljena, što je ozbiljno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
8. Bursitis: Upala burzi, malih vrećica ispunjenih tekućinom koje ublažavaju trenje između kostiju i mekih tkiva, može uzrokovati bol iza koljena.

Svako od ovih stanja zahtijeva drugačiji pristup liječenju, stoga je važno konzultirati se s liječnikom za točnu dijagnozu i adekvatan tretman.

IZVORI

Handy JR. Popliteal cysts in adults: a review. Semin Arthritis Rheum. 2001 Oct;31(2):108-18. doi: 10.1053/sarh.2001.27659. PMID: 11590580.

Leib AD, Roshan A, Foris LA, et al. Baker’s Cyst. [Updated 2023 Aug 4]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2024 Jan-.

Stroiescu AE, Laurinkiene J, Courtney K, Moriarty HK, Kelly IP, Ryan AG. Management of symptomatic Baker’s cysts with ultrasound and fluoroscopic-guided aspiration followed by therapeutic injection with Depomedrone and Bupivacaine leads to a durable reduction in pain symptoms in a majority of patients; A case series and literature review. Ulster Med J. 2023 Jan;92(1):24-28. Epub 2023 Jan 6. PMID: 36762137; PMCID: PMC9899033.

Sansone V, de Ponti A, Paluello GM, del Maschio A. Popliteal cysts and associated disorders of the knee. Critical review with MR imaging. Int Orthop. 1995;19(5):275-9. doi: 10.1007/BF00181107. PMID: 8567131.

Frush TJ, Noyes FR. Baker’s Cyst: Diagnostic and Surgical Considerations. Sports Health. 2015 Jul;7(4):359-65. doi: 10.1177/1941738113520130. PMID: 26137182; PMCID: PMC4481672.