Vratna kralježnica: Građa, simptomi i najčešće bolesti

Vratna kralježnica (cervikalna kralježnica) jedan je od najvažnijih i najsloženijih dijelova ljudskog koštanog sustava. Osigurava pokretljivost glave i štiti kralježničnu moždinu koja omogućuje provođenje živčanih signala iz mozga prema ostatku tijela i obrnuto. Iako je vratna kralježnica anatomski prilagođena za stabilnost i pokretljivost, zbog svoje uloge i stalnog opterećenja podložna je raznim degenerativnim i funkcionalnim promjenama koje mogu uzrokovati bol, ukočenost i smetnje u svakodnevnim aktivnostima.

U ovom članku saznat ćete kako je građena vratna kralježnica, koje su njezine osnovne funkcije te koji su najčešći simptomi, poremećaji i bolesti povezani s ovim dijelom kralježnice.

Vratna kralježnica: građa

Vratna kralježnica ili stručno cervikalna kralježnica sastoji se od sedam kostiju koje se nazivaju kralješci, označenih s C1 do C7. Kralješci su naslagani jedan na drugi poput građevnih blokova i zajedno čine svojevrsni stup. Gornji dio vratne kralježnice povezuje se s lubanjom, dok se donji dio spaja s gornjim dijelom leđa, otprilike u visini ramena. Kada se promatra sa strane, vratna kralježnica tvori prirodnu krivinu koju nazivamo – lordoza (blago je savijena u natrag, poput luka).

Glavne anatomske strukture od kojih se sastoji cervikalna kralježnica su:

• kosti (kralješci) kojih ima 7
• fasetni zglobovi
• mišići vrata
• ligamenti
• kralježnična moždina
• živčani korjenovi (radiksi)

Slovo C u nazivu kralježaka C1-C7 označava cervikalni (vratni) dio kralježnice. Po svojoj građi i funkciji karakteristični su prvi (C1) i drugi (C2) vratni kralježak.

Prvi kralježak (C1), poznat i kao atlas, prstenastog je oblika i nalazi se odmah na bazi lubanje. Ime je dobio po Atlasu iz grčke mitologije, koji je nosio svijet na svojim ramenima. Drugi kralježak (C2), axis (osovina) ili “okretač” omogućuje atlasu da se okreće oko njega i tako omogućuje pokretanje glave u stranu – pokret “ne” glavom.

Sedam vratnih kralježaka (C1 do C7) povezano je straga pomoću para tzv. fasetnih zglobova, koji omogućuju pokrete vrata naprijed, natrag i rotaciju.

Vratna kralježnica također je okružena mišićima, živcima, tetivama i ligamentima. Diskovi između kralježaka – tzv. intervertebralni diskovi – djeluju poput “amortizera” i smanjuju opterećenje. Kroz središte kralježnice prolazi leđna moždina, koja prenosi i prima signale iz mozga, kontrolirajući time sve funkcije tijela.

Kralježnična moždina i spinalni živci (živčani korjenovi)

Leđna moždina ili kralježnična moždina (medulla spinalis) predstavlja osnovnu „komunikacijsku autocestu“ između mozga i ostatka tijela. Smještena je unutar koštanog kanala koji formiraju vratni kralješci te je zaštićena trima ovojnicama (meningama) i cerebrospinalnom tekućinom koja dodatno amortizira udarce.

Iz svakog segmenta vratne kralježnice izlazi par spinalnih živaca — ukupno ih je osam (C1–C8), iako postoji samo sedam vratnih kralježaka. Ti spinalni živci izlaze između kralješaka i razgranavaju se prema različitim dijelovima tijela, pružajući motorne (pokretačke), senzorne (osjetne) i autonomne (vegetativne) signale.

Funkcionalno, svaki od ovih živaca kontrolira specifične mišiće i prenosi osjete s točno određenih regija kože. Na primjer:

• C1–C2: kontroliraju pokrete glave i vrata.
• C3: uključuje dijafragmu, važnu za disanje.
• C5–C8: sudjeluju u kontroli ruku, šaka i prstiju, kao i u osjetu ramena i gornjih udova.

Oštećenje ili pritisak na neki od ovih živaca — primjerice zbog hernije diska ili koštanih izdanaka (osteofita) — može uzrokovati simptome poput bolova u vratu koji se šire u ruku, trnce, slabost mišića ili gubitak osjeta.

Važno je napomenuti da ozbiljna oštećenja leđne moždine u vratnoj regiji mogu dovesti do teških neuroloških poremećaja, uključujući djelomičnu ili potpunu paralizu, budući da ova regija kontrolira osnovne životne funkcije i pokrete cijelog tijela ispod razine ozljede.

Koje funkcija ima vratna kralježnica?

Vratna kralježnica (cervikalna kralježnica) obavlja nekoliko ključnih funkcija, uključujući:

• Zaštita leđne moždine. Leđna moždina je snop živaca koji se proteže iz mozga i prolazi kroz vratnu i prsnu kralježnicu (gornji i srednji dio leđa) te završava neposredno prije slabinske kralježnice (donji dio leđa). Svaki kralježak ima veliki otvor (foramen vertebrale) kroz koji prolazi leđna moždina. Svi kralješci zajedno formiraju koštani tunel nazvan spinalni kanal, koji učinkovito štiti leđnu moždinu od vanjskih ozljeda.
• Podrška glavi i omogućavanje pokreta. Vratna kralježnica nosi znatno opterećenje, budući da prosječna ljudska glava teži između 4,5 i 6 kg. Osim što podupire težinu glave, vratna kralježnica omogućuje fleksibilnost vrata i širok raspon pokreta glave, uključujući sagibanje, okretanje i naginjanje.
• Omogućavanje protoka krvi prema mozgu. Mali otvori u poprečnim nastavcima vratnih kralježaka služe kao prolaz za vertebralne arterije koje dopremaju krv u mozak. Ovi otvori za krvne žile postoje isključivo u kralješcima vratne kralježnice od C1 do C6 (ne i u C7 ili niže).

S obzirom na to da se u ovom relativno malom prostoru nalaze brojni važni živci, krvne žile i zglobovi, vratna kralježnica predstavlja jedan od najsloženijih dijelova ljudskog tijela.

Vratna kralježnica simptomi: Što mogu značiti bolovi, trnci i ukočenost?

Ovisno o uzroku, simptomi mogu biti različiti. Daleko najčešći simptomi su bol u vratu i ukočenost u vratu i obično su bezazleni.

U slučaju iritacije ili ozljede leđne moždine ili živaca koji izlaze iz kralježnice, možete osjetiti bol, utrnulost ili slabost koja se širi niz ramena do ruku. Ovakva bol naziva se radikularna bol. Ostali mogući simptomi vrlo su ozbiljni i obično su vezani za oštećenje živčanih struktura:

• Poteškoće s disanjem uslijed paralize dišnih mišića
• Gubitak normalne kontrole crijeva i mokraćnog mjehura, što može uključivati zatvor, inkontinenciju ili grčeve mokraćnog mjehura
• Utrnulost
• Promjene osjeta
• Spastičnost (pretjerana napetost mišića)
• Slabost, paraliza

U sljedećim poglavljima nabrojat ću najčešće simptome vezane uz vratnu kralježnicu, što mogu značiti i zašto nastaju.

Bol u vratu

Bol u vratu je vrlo česta pojava i najčešće nije razlog za zabrinutost. U većini slučajeva uzrokovana je napetošću mišića, primjerice nakon dugotrajnog rada za računalom, izlaganja propuhu ili spavanja u nepravilnom položaju. Često se točan uzrok uopće ne može utvrditi. Akutna bol (“uklještenje u vratu”) u vratu obično prolazi unutar jednog do dva tjedna, iako se kod nekih osoba može ponovno javiti u određenim situacijama, poput intenzivnog fizičkog napora ili stresa na poslu.

Ako simptomi traju dulje od tri mjeseca, govori se o kroničnoj boli u vratu, pri čemu psihološki stres često igra značajnu ulogu. Iako mnogi zbog straha izbjegavaju kretanje, preporučuje se ostati aktivan jer lagana tjelovježba i ciljani pokreti za vrat mogu pomoći u prevenciji i ublažavanju simptoma.

Ukočenost vrata (ukočen vrat)

Ukočen vrat čest je pratilac boli u vratu i ograničava pokrete glave, što može otežati svakodnevne aktivnosti poput vožnje ili rada za računalom. Također je bezazlen simptom u većine slučajeva. Najčešći uzroci su napetost mišića, loše držanje tijela ili spavanje u nepravilnom položaju. U pravilu, ukočenost prolazi spontano nakon nekoliko dana, osobito uz lagane vježbe istezanja i primjenu topline. Ako ukočenost traje dulje ili je praćena trncima u rukama, moglo bi se raditi o iritaciji živca.

Bol u vratu i ramenu

Pacijenti uz bol u vratu često navode i bol u ramenu što ponekad može biti dijagnostički problem. Mišići gornjeg dijela leđa i vrata čine jednu funkcionalnu cjelinu. U slučaju bolova u vratu i prenapetosti mišića gornjeg dijela leđa može doći do određene disfunkcije pokreta u ramenu što može provocirati bol u ramenu te tako nastaje bol u vratu i ramenu. Degenerativne promjene i iritacija fasetnih zglobova vrata također može izazivati bol u bratu i ramenu. Iritacija i kompresija živčanih korjenova vratne kralježnice (naročito C5 i C6) može uzrokovati žareću bol koja se širi iz vrata prema vratu i lopatici.

Vratna kralježnica i trnjenje ruku

Trnci u rukama relativno čest su simptom kod osoba koje imaju bol u vratu naročito ako su tegobe kronične. Uzrok ovakvih tegoba može biti dvojak. U slučaju kompresije i iritacije živčanog korijena vrata (radiksa) prolabiranim diskom ili osteofitom – “upala živca u vratu”, može doći do boli u vratu te boli i trnaca u ruci. Ovisno o tome koje je živac iritiran trnci se mogu osjećati u različitim dijelovima ruke. Drugo, trnjenje ruku može se javiti kao prenesena bol i osjećaj iz prenapetih i bolnih mišića oko lopatice i ramena – trigger točke.

Ako imate trnce u rukama svakako pročitajte članak posvećenoj toj temi.

Manje česti simptomi povezani s vratnom kralježnicom

Osim boli i ukočenosti, degenerativne promjene ili disfunkcija vratne kralježnice mogu uzrokovati i niz manje poznatih, ali vrlo neugodnih simptoma koji mogu značajno utjecati na svakodnevni život. Poremećaji cirkulacije, pritisak na živce ili napetost mišića u ovom području mogu biti povezani sa sljedećim tegobama:

• Vrtoglavica i osjećaj nestabilnosti – Vratna kralježnica može utjecati na ravnotežu i uzrokovati vrtoglavicu, osobito kod naglih pokreta glave. Vjeruje se da su uzrok ovih problema kronična napetost vratnih mišića i degenerativne promjene fasetnih zglobova.
• Zamagljen vid – vratobolja je ponekad praćena smetnjama vida poput povremenog zamagljenja. Iako ovakve tegobe mogu biti bezazlene, uzrokovane kroničnom napetosti mišića, mogu upućivati na ozbiljnu patologiju.
• Trnjenje lica – Iritacija živčanih korijena može izazvati osjećaj trnaca ili slabosti u području lica.
• Trnci u glavi i zujanje u ušima – Cervikalna spondiloza ili mišićna napetost može izazvati trnce u stražnjem dijelu glave, kao i neugodno zujanje ili šum u ušima.
• Pritisak u glavi – Osobe s problemima vratne kralježnice često opisuju osjećaj pritiska ili težine u glavi. Kod bolesnika sa kroničnom vratoboljom česta je i zatiljna glavobolja koja se iz zatiljka može širiti prema uhu i čelu te oku.
• Pulsiranje u uhu – Poremećaji u protoku krvi kroz vratne arterije rijetko je uzrok osjećaja pulsiranja u jednom ili oba uha.

Ovi simptomi ne moraju uvijek biti znak ozbiljne bolesti, ali ako traju dulje ili se pogoršavaju, preporučuje se konzultacija s liječnikom radi detaljne dijagnostike.

Koje su najčešće dijagnoze vezane uz vratnu kralježnicu?

Vratna kralježnica svakodnevno je izložena različitim opterećenjima – od dugotrajnog sjedenja za računalom, nepravilnog držanja tijela, do starenja i degenerativnih promjena. Zbog toga nije čudno što su bol u vratu i tegobe u ovom dijelu kralježnice među najčešćim razlozima posjeta liječniku. Neka stanja su blaža i prolazna, poput mišićne napetosti ili istegnuća, dok druga mogu zahtijevati detaljniju dijagnostiku i ciljano liječenje, primjerice hernija diska ili spondiloza.

U nastavku donosimo pregled najčešćih bolesti i poremećaja koji zahvaćaju vratnu kralježnicu.

1. Istegnuće ili prenaprezanje vratnih mišića

Istegnuće ili prenaprezanje vratnih mišića spada među najčešće uzroke akutne boli u području vratne kralježnice. Nastaje kada su mišići vrata izloženi prekomjernom opterećenju, naglom pokretu ili dugotrajnom statičnom položaju, primjerice tijekom dugotrajnog rada za računalom ili spavanja u neadekvatnom položaju. Simptomi uključuju bol, ukočenost, osjetljivost mišića na dodir te ograničenu pokretljivost glave i vrata.

U većini slučajeva ovo stanje nije ozbiljno i prolazi spontano kroz nekoliko dana do tjedan dana uz odmor, lagano istezanje i primjenu toplih obloga. Kod težih oblika prenaprezanja moguća je i pojava glavobolja, vrtoglavice ili bolova koji se šire prema ramenima. Prevencija uključuje redovite vježbe za jačanje mišića vrata, pravilno držanje tijela i izbjegavanje naglih pokreta ili dugotrajnog zadržavanja nepravilnih položaja.

2. Cervikalni miofascijalni bolni sindrom

Miofascijalni bolni sindrom vrata jedan je od čestih uzroka dugotrajne boli u području vratne kralježnice naročito kod žena te osoba srednje dobi. Nastaje uslijed razvoja tzv. okidačkih točaka (“trigger points”) u mišićima i fascijama – vezivnom tkivu koje obavija mišiće. Te točke su osjetljive na pritisak i mogu izazvati lokalnu bol ili prenesenu bol u glavu, ramena ili ruke. Bol je obično tupa, stalna i pojačava se pri pokretima glave ili dugotrajnom sjedenju, primjerice za računalom.

Glavni uzroci su nepravilno držanje, dugotrajno statičko opterećenje, stres ili mikrotraume mišića. Osim boli, javljaju se ukočenost, smanjena pokretljivost i moguće tenzijske glavobolje. Terapija uključuje individualni pristup – fizikalnu terapiju, masažu, vježbe istezanja te po potrebi dry needling terapiju. Prevencija se temelji na jačanju mišića vrata i pravilnoj posturi u svakodnevnim aktivnostima.

3. Spondiloza vratne kralježnica (Cervikalna spondiloza)

Cervikalna spondiloza je pojam koji se odnosi na razvoj degenerativnih promjena koje zahvaćaju sve strukture vratne kralježnice, uključujući intervertebralne diskove, fasetne zglobove, Luschkine zglobove, “”žute” ligamente i lamine. Riječ je o prirodnom procesu starenja koji se javlja kod većine ljudi nakon 50-te godine života. Spondiloza ili artroza kralježnice, između ostalog, očituje se stvaranjem koštanih izdanaka na kralješcima koje zovemo osteofiti ili spondilofiti.

Većina ljudi unatoč degenerativnim promjenama na vratnoj kralježnici nema nikakvih tegoba. Simptomi cervikalne spondiloze najčešće se manifestiraju kao bol i ukočenost u području vrata, a mogu biti praćeni i radikularnim simptomima kada dolazi do pritiska na živčane strukture. Bol u vratu je vrlo česta tegoba i predstavlja drugi najčešći razlog za posjet liječniku nakon bolova u donjem dijelu leđa.

4. Radikulopatija vratne kralježnice

Radikulopatija vratne kralježnice nastaje kada dolazi do pritiska ili iritacije korjenova živaca koji izlaze iz vratnog segmenta kralježnice. Kod mlađih pacijenata, najčešće u trećem i četvrtom desetljeću života, najčešći uzrok je hernija diska (prolaps diska) koji uzrokuju pritisak na živac.

S porastom dobi uzroci postaju degenerativne prirode. Degeneracija diska najčešći je uzrok radikulopatije u petom i šestom desetljeću života. U sedmom desetljeću glavni uzrok je prisutnost osteofita (koštanih izraslina) ili spondilofita koji sužavaju otvore kroz koje živci prolaze.

Glavni simptomi cervikalne radikulopatije uključuju bol koja se širi iz vrata prema ramenu, ruci i prstima, trnci u rukama, osjećaj slabosti ili gubitak osjeta u zahvaćenim područjima. Bol se može pojačavati kod pokreta vrata, osobito kod rotacije ili naginjanja glave. Bol može biti i prisutna tijekom cijelog dana bez obzira na pokret. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom i slikovnim metodama (najčešće MR ili CT), a liječenje uključuje fizikalnu terapiju, analgetike, protuupalne lijekove te u težim slučajevima – kirurške zahvate.

5. Stenoza spinalnog kanala vratne kralježnice i vratna mijelopatija

Stenoza spinalnog kanala vratne kralježnice predstavlja stanje u kojem dolazi do suženja prostora kroz koji prolazi leđna moždina i živčani korijeni. Ovo suženje može nastati zbog degenerativnih promjena poput stvaranja osteofita (koštanih izraslina), zadebljanja ligamenata ili hernijacije intervertebralnog diska. Stenoza spinalnog kanala uzrokuje pritisak na živčane strukture što dovodi do simptoma poput boli u vratu, trnjenja i slabosti u rukama te smetnji osjeta i koordinacije.

Kada je stenoza spinalnog kanala izražena i dolazi do pritiska na samu leđnu moždinu, razvija se vratna mijelopatija. Ovo stanje karakteriziraju ozbiljniji neurološki simptomi poput slabosti u nogama, poteškoća pri hodu, gubitka fine motorike ruku, smanjenog osjeta te problema s kontrolom mokrenja i stolice. Vratna mijelopatija zahtijeva brzo i precizno dijagnosticiranje jer neliječena može dovesti do trajnih oštećenja. Terapija ovisi o stupnju stenoze i simptomima te može uključivati fizikalnu terapiju, primjenu lijekova ili kirurške zahvate radi dekompresije spinalnog kanala.

Najčešća pitanja za temu vratna kralježnica

1. Kada je bol u vratu razlog za zabrinutost?

Bol u vratu najčešće nije razlog za zabrinutost i obično prolazi unutar nekoliko dana do dva tjedna. Čak i ako bol traje dulje, više tjedana ili čak mjeseci, tj. postaje kronična, opet se najčešće ne radi o stanju koje treba izazivati zabrinutost. Međutim, bez obzira na uzrok, kronična bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Ako je bol u vratu je praćena simptomima poput trnaca, slabosti u rukama, gubitka kontrole nad mokraćnim mjehurom ili crijevima, vrtoglavice i problema s disanjem, to su znakovi da je potrebna hitna liječnička procjena. Također, bol koja se pojavi nakon ozljede ili pada treba odmah provjeriti.

2. Kako prepoznati radikulopatiju vratne kralježnice?

Radikulopatija nastaje kada dođe do pritiska ili iritacije živčanog korijena u vratnoj kralježnici. Glavni simptomi su bol koja se širi iz vrata prema ramenu, ruci i prstima, trnci, utrnulost ili slabost u zahvaćenim dijelovima ruke. Bol se često pojačava pri pokretima glave, osobito rotaciji ili naginjanju. Ako osjetite ove simptome, preporučuje se posjet liječniku radi dijagnostike i liječenja.

3. Kako prevenirati probleme s vratnom kralježnicom?

Prevencija problema s vratnom kralježnicom uključuje održavanje pravilnog držanja tijela, izbjegavanje dugotrajnog statičnog položaja, redovite vježbe jačanja i istezanja mišića vrata te izbjegavanje naglih i nepravilnih pokreta. Također, važno je paziti na ergonomiju radnog prostora, koristiti odgovarajuću potporu za glavu tijekom spavanja i redovito se kretati. Stres također može utjecati na mišićnu napetost, stoga su tehnike opuštanja korisne.

4. Što je cervikalna spondiloza i je li razlog za zabrinutost?

Cervikalna spondiloza je degenerativni proces starenja koji zahvaća vratnu kralježnicu, uključujući diskove, zglobove i ligamente. Na kralješcima nastaju koštani izdanci (osteofiti), a fasetni zglobovi također degeneriraju, zglobni prostor se smanjuje, a hrskavica zgloba se troši. U procesu spondiloze degeneriraju i diskovi, gube tekućinu i visinu, mijenja im se građa. Dolazi do pucanja vanjskog prstena i protruzija diskova. Spondiloza je proces koje se kako starimo neminovno događa kod svih osoba, u većoj ili manjoj mjeri. Često ne izaziva nikakvih tegoba. Ubuduće, ako Vam liječnik kaže ili pročitate na nalazu rendgena da imate spondilozu, uglavnom se ne trebate zabrinuti.