Artroza koljena, poznata i kao gonartroza, “starački artritis” ili osteoartritis koljena, kronična je degenerativna bolest zglobova koja zahvaća strukture koljena, a prvenstveno zglobnu hrskavicu. Bolest se razvija postupno, pri čemu dolazi do propadanja i gubitka hrskavice i upale zgloba. U naprednijim stadijima, organizam reagira stvaranjem koštanih izraslina, tzv. osteofita, te promjenama u obliku i strukturi kostiju. Najčešći simptomi su bol u koljenu, ukočenost te smanjena pokretljivost koljena.
Gonartroza je najčešći tip artritisa i javlja se kod starijih osoba. Zbog bolova i ograničene pokretljivosti artroza koljena može značajno smanjiti kvalitetu života i otežati svakodnevne aktivnosti. Liječenje se temelji na ublažavanju simptoma, usporavanju napredovanja bolesti i očuvanju funkcije koljena, a uključuje lijekove, fizikalnu terapiju, promjenu životnih navika, a u težim slučajevima operaciju koljena.
Cilj ovog članka je pružiti jasan i stručan pregled uzroka, simptoma, mogućnosti liječenja i mjera prevencije artroze koljena, kako biste mogli bolje razumjeti bolest i aktivno sudjelovati u njezinom liječenju.
U nastavku saznajte kako prepoznati prve znakove artroze koljena i koje korake možete poduzeti kako biste očuvali zdravlje svojih zglobova.
Kod koga se javlja artroza koljena?
Gonartroza koljena značajno utječe na velik dio populacije, osobito u starijoj životnoj dobi. Prema epidemiološkim podacima, riječ je o najčešće dijagnosticiranom obliku artritisa, a broj oboljelih i dalje raste zbog produljenja životnog vijeka i porasta pretilosti. Procjenjuje se da oko 13% žena i 10% muškaraca starijih od 60 godina ima simptomatski osteoartritis koljena. Istraživanja također pokazuju da su žene češće pogođene ovom bolešću nego muškarci, što se povezuje s hormonalnim promjenama, razlikama u građi zglobova i biomehanici kretanja.
Kako artroza koljena utječe na kvalitetu života?
Artroza koljena može značajno smanjiti kvalitetu života, osobito ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme. Bol, ukočenost i smanjena pokretljivost otežavaju svakodnevne aktivnosti poput hodanja, penjanja stepenicama, ustajanja iz sjedećeg položaja ili obavljanja kućanskih poslova. Kod nekih pacijenata bol je prisutna čak i u mirovanju ili tijekom noći, što može dovesti do poremećaja sna i kroničnog umora.
Ograničena funkcija koljena često dovodi do smanjenja tjelesne aktivnosti, što može uzrokovati dodatni gubitak mišićne snage, porast tjelesne težine te povećan rizik od drugih zdravstvenih problema, poput kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Osim fizičkih posljedica, bolest može imati i emocionalni utjecaj – dugotrajna bol i smanjena pokretljivost povećavaju rizik od anksioznosti i depresije.
Što je gonartroza koljena i zašto nastaje?
Gonartroza, poznata i kao artroza koljena ili osteoartritis koljena, kronična je degenerativna bolest koja zahvaća zglob koljena, pri čemu dolazi do postupnog propadanja zglobne hrskavice, promjena u kostima te razvoja upale u zglobu. Ove promjene dovode do boli, ukočenosti i smanjene pokretljivosti koljena.
Nastaje kao posljedica kombinacije prirodnih procesa starenja i različitih čimbenika rizika, poput prekomjerne tjelesne težine, ozljeda koljena, genetske predispozicije, pretjeranog opterećenja zgloba i određenih metaboličkih ili upalnih bolesti, o čemu ćemo detaljnije govoriti u nastavku.
Faktori (čimbenici) koji povećavaju rizik za pojavu osteoartritisa koljena mogu se podijeliti na promjenjive i nepromjenjive faktore. Nepromjenjivi faktori su oni na koje ne možemo utjecati, poput dobi, spola ili nasljedne predispozicije, dok su promjenjivi faktori oni na koje možemo djelovati promjenom životnih navika, liječenjem ili prevencijom, čime se smanjuje rizik od razvoja bolesti.
| Skupina faktora rizika | Faktori rizika | Objašnjenje |
|---|---|---|
| Nepromjenjivi faktori |
Dob Spol Nasljedna predispozicija |
Starija dob povećava rizik od gonartroze. Žene imaju veći rizik za razvoj gonartroze koljena u usporedbi s muškarcima. Genetski faktori mogu povećati osjetljivost na razvoj degenerativne bolesti koljena. |
| Promjenjivi faktori |
Prekomjerna tjelesna težina Trauma ili ozljeda Nepravilno opterećenje koljena Metabolički sindrom |
Pretilost opterećuje koljena i povećava rizik za osteoartritis koljena. Ponovljene ili ozbiljne ozljede koljena mogu povećati rizik od osteoartritisa. Ponavljajuće aktivnosti s nepravilnim opterećenjem koljena u nekim zanimanjima ili sportovima, kao što je dugotrajno stajanje ili rad na zahtjevnim površinama, te opetovano savijanje mogu povećati rizik. Metabolički sindrom (pretilost, šećerna bolest, povišene masnoće, povišen krvni tlak) povećava rizik za razvoj artroze koljena uzrokujući pojačani upalni odgovor i inzulinsku rezistenciju; povišene razine loših masnoća u krvi negativno utječu na zdravlje zglobova. |
Na sljedećem primjeru prikazat ćemo djelovanje više faktora kod iste osobe.
Nasljedna sklonost može povećati osjetljivost hrskavice koljena na oštećenja, dok pretjerano opterećenje koljena, kao što je prekomjerna težina ili ponavljajuće ozljede, mogu ubrzati razvoj gonartroze.
Primarna i sekundarna artroza koljena
Ovisno o uzroku, artroza koljena se klasificira kao primarna ili sekundarna. Primarna artroza koljena rezultat je degeneracije zglobne hrskavice bez poznatog razloga i obično je posljedica starenja ili genetske predispozicije. Sekundarna gonartroza rezultat je degeneracije zglobne hrskavice koljena koja je uzrokovana poznatim razlozima poput prethodnih ozljeda, prekomjerne težine, upalnih bolesti, anatomskih deformacije koljena i donjih udova ili drugih medicinskih stanja. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi i obično je povezan s specifičnim faktorima ili događajima koji oštećuju zglobnu hrskavicu.
Što se događa u zglobu kod artroze koljena?
Mehanizam nastanka artroze koljena prilično je složen i uključuje više međusobno povezanih procesa. Da bismo ga bolje razumjeli, važno je znati od čega je građena zglobna hrskavica. Ona se sastoji od kolagena tipa II (glavnog potpornog proteina), proteoglikana (tvari koje zadržavaju vodu i elastičnost), hondrocita (stanica hrskavice) i vode. U zdravom koljenu ti sastojci su u ravnoteži – ono što se potroši stalno se obnavlja.
Kod artroze koljena taj se balans narušava. Proces obično započinje oštećenjem hrskavice – glatke površine koja omogućuje nesmetano kretanje zgloba bez trenja, služi kao amortizer te ravnomjerno raspoređuje opterećenje među kostima. Oštećenja hrskavice obično su posljedica kombinacije čimbenika:
- Mehaničkih čimbenika – ponavljanog opterećenja, ozljeda ili deformacija zgloba,
- Biokemijskih čimbenika – upalnih molekula i enzima koji razgrađuju sastojke hrskavice.
Kako se hrskavica postupno troši, dolazi do smanjenja količine proteoglikana, povećanja sadržaja vode, poremećaja u strukturi kolagena te gubitka elastičnosti.
Ove promjene dovode do oštećenja i pucanja hrskavice te erozija – rupa u hrskavici. Erozije hrskavice mogu dosezati do same kosti te se vremenom šire ostavljajući područja ogoljele kosti bez hrskavice. Kako hrskavica koljena propada, zglob postaje manje sposoban amortizirati udarce i raspodijeliti opterećenje, što dovodi do povećanog pritiska na kost ispod nje. Kao odgovor na povećani pritisak, kost se mijenja tako da postaje gušća i tvrđa, a pritom nastaju koštane izrasline poznate kao osteofiti.
Istodobno se javlja upala sinovijalne ovojnice (unutarnje ovojnice zgloba) koja otpušta molekule koje dodatno ubrzavaju propadanje hrskavice i potiču bol. Tako se razvija začarani krug – propadanje hrskavice, upala i promjene na kosti – koji s vremenom dovodi do bolova, oticanja, ukočenosti i gubitka pokretljivosti koljena.
Simptomi kod artroze koljena
Najčešći simptom zbog kojeg se pacijenti javljaju liječniku je bol u koljenu. Nastanak tegoba obično je postupan. Bolovi se razvijaju tijekom nekoliko mjeseci ili čak godina. Tipično se javljaju bol i ukočenost koljena, osobito nakon duljeg sjedenja, mirovanja ili nakon većeg fizičkog opterećenja. U početnim stadijima, tegobe se ublažavaju mirovanjem, dok u uznapredovaloj fazi bol može biti prisutna i u mirovanju.
Često se opisuje jutarnja zakočenost ili zakočenost nakon duljeg odmora. Kako bolest napreduje, pacijenti imaju sve više poteškoća pri hodanju, penjanju uz stepenice ili uzbrdo te pri klečanju. Neki bolesnici primjećuju i pucketanje ili škripanje u koljenu (krepitacije) tijekom pokreta.
Kod dijela bolesnika javljaju se i tzv. “upalne epizode”, koje uključuju oteklinu, pojačane bolove, osjećaj topline u koljenu i smanjeni raspon pokreta.
Artroza koljena je progresivna bolest, što znači da simptomi s vremenom postaju izraženiji i dovode do sve većih ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Kako se postavlja dijagnoza artroze koljena?
Dijagnoza artroze koljena postavlja se na temelju kombinacije karakterističnih simptoma, fizikalnog pregleda i rezultata slikovnih pretraga.
Prvi korak je razgovor s pacijentom (anamneza), pri čemu liječnik prikuplja podatke o trajanju i vrsti bolova, ukočenosti, poteškoćama pri kretanju i ranijim ozljedama koljena. Nakon toga slijedi fizikalni pregled, kojim se procjenjuje oblik koljena, opseg pokreta, prisutnost otekline, bolnost pri palpaciji te eventualno pucketanje (krepitacije) tijekom pokreta.
Za potvrdu sumnje na artrozu i određivanje stupnja osteoartritisa koljena, najčešće se koristi rendgensko snimanje (RTG). Na RTG slikama obično viđamo tipične promjene:
- suženje zglobnog prostora,
- stvaranje koštanih izraslina (osteofita),
- zadebljanje i zbijanje kosti ispod hrskavice (subhondralna sklerozacija),
- ponekad i pojavu subhondralnih cista.
Vrlo je važno da se RTG snimke učine u stojećem položaju, jer se samo tako može ispravno procijeniti širina zglobnog prostora i stupanj oštećenja hrskavice.
U većini slučajeva dodatne pretrage nisu potrebne. Međutim, u slučaju sumnje na druge bolesti ili pridružene ozljede može se preporučiti magnetska rezonanca (MR) – korisna kod procjene meniskusa i ligamenata, te ultrazvuk, kojim se dobro vidi izljev u zglobu ili Bakerova cista. Krvne pretrage se rade samo kada postoji sumnja na upalne ili metaboličke bolesti zglobova (npr. reumatoidni artritis ili giht).
Stadiji osteoartritisa koljena po Kellgren-Lawrence-u
Postoje brojne ljestvice po kojima se stupnjuje težina gonartroze koljena međutim najčešće se koristi klasifikacija po Kellgren-Lawrence-u. Ova klasifikacija se temelji na rentgenskim snimkama koljena.
- stupanj 0 (nema): definitivno odsustvo promjena na rentgenu koljena koji bi govorili u prilog artroze
- stupanj 1 (diskutabilan): diskutabilno suženje zglobnog prostora i mogući osteofiti
- stupanj 2 (blagi): definitivno vidljivi osteofiti i moguće suženje zglobnog prostora
- stupanj 3 (umjereni): srednje veliki brojniji osteofiti, definitivno suženje zglobnog prostora, nešto skleroze kosti i moguća deformacija na rubovima kosti koljena
- stupanj 4 (teški): veliki osteofiti, značajno suženje zglobne pukotine, teška skleroza i deformacija zglobnih tijela
Gonartroza koljena – liječenje i strategije za ublažavanje simptoma
Liječenje gonartroze koljena prilagođava se svakom pacijentu ovisno o težini bolesti i prisutnim simptomima. U blažim i umjerenim stadijima, fokus je na smanjenju boli, očuvanju pokretljivosti i usporavanju napredovanja bolesti kroz fizikalnu terapiju, kontrolu tjelesne težine i primjenu protuupalnih lijekova.
Kod izraženijih simptoma ili kada konzervativne metode ne donose dovoljno olakšanja, razmatraju se invazivnije terapije, uključujući injekcije u zglob ili kirurške zahvate. Ključno je da izbor tretmana bude vođen stručnim savjetom kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost i očuvala funkcija koljena.
U nastavku slijedi pregled dostupnih metoda liječenja za osteoartritis koljena.
| Edukacija pacijenta | Razumijevanje prirode artroze, njezinog napredovanja i strategija samopomoći omogućuje pacijentu informirane odluke i aktivno sudjelovanje u liječenju. |
| Prilagodba aktivnosti | Modifikacija svakodnevnih aktivnosti i izbjegavanje pokreta koji provociraju bol smanjuje stres na koljenu i ublažava simptome. |
| Fizikalna terapija | Vježbe snage, fleksibilnosti i stabilnosti pod nadzorom fizioterapeuta ili kod kuće, elektrostimulacija mišića i fizikalne procedure poput TENS-a, ultrazvuka i LASER terapije. |
| Gubitak tjelesne težine | Smanjuje opterećenje na koljena, ublažava simptome i usporava napredovanje bolesti. Idealno kombinirati dijetu s aerobnim vježbama. |
| Ortoze / Steznici | Pružaju stabilnost zglobu, smanjuju bol i poboljšavaju pokretljivost premještanjem opterećenja s oštećenog dijela koljena. |
| Lijekovi (NSAID, lokalni pripravci) | Ublažavaju bol i upalu, lokalno ili sustavno, uzimaju se po potrebi i u minimalnoj učinkovitoj dozi. |
| Injekcije kortikosteroida | Ubrizgavanje kortikosteroida smanjuje upalu i bol, posebno kod upalnih epizoda u zglobu koljena. |
| Injekcije hijaluronske kiseline (HA) | Poboljšava podmazivanje zgloba, ublažava ukočenost i bol te potiče prirodnu proizvodnju HA u zglobu. |
| PRP terapija | Injekcija plazme bogate trombocitima iz vlastite krvi pacijenta potiče zacjeljivanje tkiva i smanjuje upalu. |
| Kirurško liječenje | Artroskopija uklanja oštećenu hrskavicu i izravnava zglobne površine, dok artroplastika (TEP koljena) zamjenjuje oštećeni zglob protezom radi poboljšanja funkcije i smanjenja boli. |
1. Edukacija pacijenta
Razumijevanje prirode artroze koljena, njenog progresivnog karaktera i mogućih strategija samopomoći omogućuje vam da donosite informirane odluke o liječenju i aktivno sudjelujete u procesu oporavka. Pravilna edukacija pomaže pacijentima da bolje razumiju bolest, smanje strah od pokreta i povećaju samostalnost u svakodnevnim aktivnostima.
2. Prilagodba aktivnosti
Prilagođavanje svakodnevnih aktivnosti trenutačnom stanju koljena može značajno smanjiti opterećenje zgloba i ublažiti bol. To uključuje izbjegavanje ponavljajućih pokreta koji izazivaju nelagodu te organiziranje dana tako da se izmjenjuju aktivnosti i odmori.
Ograničavanje provokativnih čimbenika – poput dugotrajnog stajanja, čučnjeva ili nošenja teških tereta – pomaže očuvanju funkcije koljena i smanjuje rizik od pogoršanja simptoma. Male promjene u rutini mogu dugoročno poboljšati kvalitetu života.
3. Fizikalna terapija i vježbe
Redovito vježbanje pod stručnim nadzorom fizioterapeuta ili provođenje prilagođenog programa kod kuće pokazalo je značajne rezultate u ublažavanju simptoma artroze koljena. Vježbe pomažu poboljšanju snage, fleksibilnosti i stabilnosti zgloba, što olakšava svakodnevne aktivnosti.
Najčešće se fokus stavlja na jačanje mišića natkoljenice, posebno kvadricepsa i hamstringa. Jednako je važno ojačati mišiće kukova – prvenstveno abduktore i ekstenzore – jer oni dodatno stabiliziraju koljeno i smanjuju opterećenje zgloba.
Od fizikalnih procedura, često se koriste elektroterapija, interferentne struje, TENS i magnetoterapija za smanjenje boli. Terapijski ultrazvuk ili LASER mogu biti korisni kod lokalizirane boli, dok kombinacija elektrostimulacije mišića natkoljenice i vježbi snage dodatno pojačava učinak terapije.
4. Gubitak tjelesne težine
Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, gubitak kilograma značajno će smanjiti opterećenje na koljena, olakšavajući simptome i usporavajući napredovanje bolesti. Ovu mjeru valja provoditi u svim stadijima osteoartritisa koljena kod bolesnika s indeksom tjelesne mase (BMI) većim od 25. Izračunajte lako svoj indeks tjelesne mase (BMI) i provjerite jeste li pod rizikom. Najboljim se pokazala dijeta sa smanjenim unosom kalorija kombinirana s aerobnim vježbama.
5. Ortoze ili steznik za koljeno
Ortoza ili steznik za koljeno je ortopedsko pomagalo koje se koristi za olakšavanje pokreta i stabilizaciju zgloba te za smanjenje prekomjernih opterećenja ili nestabilnosti koljena tijekom svakodnevnih i sportskih aktivnosti. Pomaže u smanjenju boli već nakon prve uporabe te poboljšava pokretljivost.
Ovisno o stupnju artroze koljena može biti potreban steznik s većom ili manjom potporom. Ako postoji valgus deformacija (X-noge) ili varus deformacija koljena ( O – noge) korisniji su se pokazali steznici s većom razinom potpore ili ortoze za koljeno. Ortoza za koljeno daje veću potporu od steznika, a ostvaruje djelovanje premještajući opterećenje sa zahvaćenog dijela koljena te tako smanjuje opterećenje i ublažava simptome.
Ispravno odabran steznik za koljeno ili ortoza poboljšava stabilnost zgloba i smanjuje bol te time omogućuje veću pokretljivost i pomaže da ostanete aktivni usprkos artrozi koljena.
👉 Odaberite svoj steznik za artrozu koljena ili Ortozu za koljeno Genufit 15 za još veću potporu!
6. Lijekovi
Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), poput ibuprofena, mogu pomoći u smanjenju boli i upale. Međutim, izbor lijeka treba temeljiti na preporuci vašeg liječnika, uzimajući u obzir faktore poput učinkovitosti, nuspojava i medicinske povijesti.
Lijekove protiv bolova nije potrebno uzimati stalno zbog opasnosti od kardiovaskularnih i gastrointestinalnih nuspojava već samo po potrebi.
Zlatno je pravilo kod uzimanja analgetika:
Uzimati lijek u najmanjoj dozi koja je djelotvorna što kraće vrijeme
Lokalni pripravci, poput krema i gelova koji sadrže protuupalne lijekove, mogu se nanositi direktno na zahvaćeni zglob koljena. Oni pomažu u smanjenju boli i upale uz minimalan sistemski učinak, što ih čini pogodnim dodatkom konzervativnom liječenju artroze koljena.
7. Injekcije
Postoje više vrsta pripravaka koji se mogu direktno injicirati u koljenski zglob. Najčešće se koriste:
- kortikosteroidi
- hijaluronska kiselina
- plazma bogata trombocitima (PRP)
Injekcije kortikosteroida koje nazivamo još i “blokada” mogu se primjeniti kod pacijenata s izraženom upalnom komponentom. Ove injekcije pružaju kratkoročno olakšanje smanjujući upalu u zglobu. Blokade koljena su naročito učinkovte kod upalne epizode. Druga opcija su injekcije hijaluronske kiseline (HA). Hijaluronska kiselina (HA) je glikozaminoglikan prisutan u cijelom ljudskom tijelu i važna komponenta sinovijalne tekućine i zglobne hrskavice. HA se razgrađuje tijekom procesa osteoartritisa i doprinosi gubitku zglobne hrskavice, kao i ukočenosti i boli. Lokalna primjena HA u zglob djeluje kao podmazivač i može pomoći povećanju prirodne proizvodnje HA u zglobu.
Terapija plazmom bogatom trombocitima (platelet-rich plasma – PRP) je novija opcija za liječenje osteoartritisa koljena. Podrazumijeva injekciju koncentrirane otopine pacijentovih vlastitih trombocita u zahvaćeni zglob, potencijalno potičući zacjeljivanje tkiva i smanjenje upale. Iako istraživanja o učinkovitosti PRP-a u osteoartritisu koljena još uvijek traju, rezultati sugeriraju da ima pozitivan učinak na smanjenje boli i poboljšanje funkcije.
8. Kirurško liječenje osteoartritisa koljena – operacija koljena
Kirurško liječenje osteoartritisa obično se razmatra nakon što konzervativne metode nisu donijele zadovoljavajuće rezultate. Dvije su najčešće opcije kirurškog liječenja osteoartritisa koljena. Artroskopija, koja omogućava kirurgu da pregleda i eventualno odstrani oštećenu hrskavicu ili izgladi površine zglobova. Artroplastika, (proteza koljena ili skraćeno TEP koljena) gdje se oštećeni zglob zamjenjuje protezom u svrhu poboljšanja funkcionalnosti i ublažavanja boli. Kirurške intervencije mogu značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata s osteoartritisom, ali treba ih pažljivo razmotriti uz rizike i koristi.
Najčešća pitanja vezana za osteoartritis koljena
1. Zašto artroza koljena boli?
Hrskavica koljena nije inervirana, tj. ne sadrži živčane završetke koji mogu prenositi osjet boli. Dakle, hrskavica koljena nije ono što “boli”. Bol u koljenu dolazi od okolnih tkiva koja su inervirana i također su pogođena promjenama u sklopu gonartroze: sinovijalna membrana, subhondralna kost, ligamenti i tetive.
Informacije o boli počinju u živčanim završetcima prisutnim u tim tkivima. Zatim putuju putem živaca do leđne moždine i do mozga koji pokreće osjećaj boli.
Kada je hrskavica koljena oštećena, može doći do “neo-neurogeneze”. To je pojava urastanja živčanih završetaka u hrskavicu zbog zbog oštećenja hrskavice. Na ovaj način i hrskavica može postati uzrokom boli.
2. Koliko brzo se razvija artroza koljena?
Razvoj osteoartritisa je nepredvidljiv. Osteoartritis se može razviti:
- vrlo sporo, tijekom nekoliko desetljeća
- vrlo brzo s potpunim gubitkom hrskavice u jednoj ili dvije godine
- tijekom dužeg ili kraćeg razdoblja, uz “upalne napade” ili “akutne bolne epizode” tijekom kojih se razaranje hrskavice ubrzava
3. Kako možete znati da je artroza koljena u epizodi pogoršanja tj. “upalnoj fazi”?
Pogoršanje osteoartritisa odgovara pojačanoj upali zgloba koljena. Upravo tijekom ovog pogoršanja dolazi do povećanog razaranja hrskavice.
Znakovi koji sugeriraju pogoršanje su:
- nagli porast boli (akutna bolna epizoda);
- vremenski period trajanja boli se povećava uključujući i noćno buđenje radi boli
- produljena ukočenost zglobova ujutro (jutarnja ukočenost)
- oteklina koljena praćena toplinom kože iznad zgloba.
Kada je moguće, potrebno je u ovoj fazi učiniti punkciju zgloba i evakuaciju sadržaja čime se djelomično smanjuje upala i bol u koljenu. U ovoj fazi je opravdano i aplicirati kortikosteroid u zglob koljena.
U fazi pogoršanja potrebno je rasteretiti zglob bilo mirovanjem ili hodom uz pomoć štaka.
4. Koji je cilj rehabilitacije osteoartritisa koljena?
Rehabilitacija osteoartritisa koljena ima tri cilja:
- očuvati pokretljivost zgloba
- prevenirati deformacije
- ojačati mišiće oko zgloba
Ukočenost koljena, koja utječe na kvalitetu života pacijenata s osteoartritisom, suzbija se vježbama za održavanje pokretljivost zgloba. Deformacije su rezultat pogrešnih položaja koje pacijenti zauzimaju kako bi ublažili bol (savijanje koljena i / ili kuka). S vremenom, ti pogrešni položaji postaju trajni. Snaženje mišića oko zgloba ima dvostruko djelovanje: analgetsko i stabilizirajuće.
5. Da li je bavljenje sportom faktor rizika za razvoj gonartroze koljena?
Da bismo procijenili rizik od artroze povezanog sa sportskom aktivnošću, trebamo uzeti u obzir vrstu sporta i intenzitet aktivnosti.
- Sportovi poput nogometa ili ragbija dovode do mnogo ozljeda. Te ozljede (istegnuća, prijelomi zglobova) mogu ostaviti posljedice (nestabilnost, oštećenje hrskavice) što dugoročno povećava rizik od razvoj gonartroze.
- Sportaši koji se bave natjecateljskim ekipnim sportovima (posebno kao profesionalci) izloženiji su od onih koji se bave sportom rekreativno jer je njihova sportska aktivnost intenzivnija, češća i dugotrajnija.
- Rizik za razvoj osteoartritisa je veći ako pored rizika od trauma, sportaš ima i druge čimbenike rizika poput blage morfološke abnormalnosti udova ili blage prekomjerne tjelesne težine.
6. Da li je artroza koljena neizbježan dio starenja?
Važno je naglasiti da artroza koljena nije neizbježan dio starenja i da postoje strategije kojima možete smanjiti rizik od njegovog razvoja ili usporiti napredovanje bolesti.
- Održavanje primjerene tjelesne težine kako bi se smanjilo opterećenje zglobova.
- Redovito vježbanje radi jačanja mišića natkoljenica i zdjeličnog pojasa koljena i održavanja pokretljivosti
- Pravilno korištenje ortopedskih pomagala ako su potrebna.
- Pravilna prehrana bogata hranjivim tvarima može doprinijeti zdravlju hrskavice i zglobova.
- Izbjegavati pušenje i konzumiranje alkohola.
Važno je redovito pratiti upute i preporuke liječnika kako bi se adekvatno brinulo o zdravlju koljena i usporilo napredovanje osteoartritisa.
7. Artroza koljena i hodanje – trebam li hodati što više ili trebam odmarati ako imam osteoartritis koljena?
Hodanje je izuzetno korisno za osobe s artrozom koljena jer pomaže u jačanju mišića nogu, tetiva i glutealnih mišića, što povećava stabilnost zgloba i smanjuje opterećenje na koljeno. Također poboljšava cirkulaciju zglobne tekućine, koja hrani hrskavicu i smanjuje trenje, čime se ublažava bol i štiti hrskavica od daljnjeg oštećenja.
Iako hodanje može privremeno izazvati bol, pravilno prilagođeno kretanje dugoročno smanjuje simptome. Savjeti poput kraćih koraka, odabira odgovarajuće podloge za hodanje, zagrijavanja prije aktivnosti i postupnog povećanja trajanja hodanja pomažu u smanjenju nelagode i bolnih epizoda.
Želite znati više?
Pričitajte članak Artroza koljena i hodanje – utjecaj kretanja na bol i zdravlje zgloba
8. Artroza koljena i prehrana – može li se prehranom utjecati na simptome i tijek bolesti?
Zdrava prehrana može značajno utjecati na simptome i tijek artroze koljena. Pretilost povećava opterećenje zgloba i potiče kroničnu upalu, pa je održavanje zdrave tjelesne težine ključno za smanjenje boli i usporavanje napredovanja bolesti.
Mediteranska prehrana, bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, maslinovim uljem i ribom, dokazano smanjuje upalu, poboljšava pokretljivost i štiti hrskavicu. Posebno su korisne ribe bogate omega-3 masnim kiselinama poput lososa, tune, sardina i skuše, koje djeluju protuupalno i ublažavaju bol.
Vitamini A, C i K iz zelenog lisnatog povrća djeluju kao antioksidansi i pomažu zaštiti zglobova, dok kalcij i vitamin D iz mliječnih proizvoda jačaju kosti. Kombinacija pravilne prehrane i održavanja zdrave tjelesne težine važna je za ublažavanje simptoma i očuvanje funkcije koljena.
Želite znati više?
Pročitajte u zasebnom članku kako prehrana može utjecati na osteoartritis koljena.
Thomas S, Browne H, Mobasheri A, Rayman MP. What is the evidence for a role for diet and nutrition in osteoarthritis? Rheumatology (Oxford). 2018 May 1;57(suppl_4):iv61-iv74. PMID: 29684218; PMCID: PMC5905611.
Sophocleous A. The Role of Nutrition in Osteoarthritis Development. Nutrients. 2023 Oct 12;15(20):4336. PMID: 37892417; PMCID: PMC10609695.
Buck AN, Vincent HK, Newman CB, Batsis JA, Abbate LM, Huffman KF, Bodley J, Vos N, Callahan LF, Shultz SP. Evidence-Based Dietary Practices to Improve Osteoarthritis Symptoms: An Umbrella Review. Nutrients. 2023 Jul 6;15(13):3050. PMID: 37447376; PMCID: PMC10347206.
Dairy produce may reduce osteoarthritis risk.
Hsu H, Siwiec RM. Knee Osteoarthritis. [Updated 2023 Jun 26]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-.
Berteau JP. Knee Pain from Osteoarthritis: Pathogenesis, Risk Factors, and Recent Evidence on Physical Therapy Interventions. J Clin Med. 2022 Jun 7;11(12):3252. PMID: 35743322; PMCID: PMC9224572.
Primorac D, Molnar V, Rod E, Jeleč Ž, Čukelj F, Matišić V, Vrdoljak T, Hudetz D, Hajsok H, Borić I. Knee Osteoarthritis: A Review of Pathogenesis and State-Of-The-Art Non-Operative Therapeutic Considerations. Genes (Basel). 2020 Jul 26;11(8):854. PMID: 32722615; PMCID: PMC7464436.
Lim WB, Al-Dadah O. Conservative treatment of knee osteoarthritis: A review of the literature. World J Orthop. 2022 Mar 18;13(3):212-229. PMID: 35317254; PMCID: PMC8935331.
InformedHealth.org [Internet]. Osteoarthritis of the knee: Learn More – Joint replacement in osteoarthritis of the knee. [Updated 2024 May 15].
Kohn MD, Sassoon AA, Fernando ND. Classifications in Brief: Kellgren-Lawrence Classification of Osteoarthritis. Clin Orthop Relat Res. 2016 Aug;474(8):1886-93. PMID: 26872913; PMCID: PMC4925407.
