Što može uzrokovati bol u ramenu? Vodič kroz 8 najčešćih dijagnoza

Bol u ramenu je opći pojam koji opisuje osjećaj boli, nelagode ili napetosti u području ramena. Može se manifestirati na različite načine, od blage nelagode do jake boli koji utječe na svakodnevne aktivnosti zahvaćene osobe. Simptomi se mogu pojaviti iznenada ili se postupno pogoršavati tijekom vremena.

Učestalo se javlja u svim dobnim skupinama. Prema istraživanjima, oko 20% stanovništva pati od boli u ramenu u nekom trenutku svog života. Učestalost boli u ramenu povećava se s dobi, a češća je kod žena nego kod muškaraca. Češća je kod osoba koje se bave poslovima koji zahtijevaju ponavljajuće pokrete ruku, naročito iznad razine glave ili kod sportaša.

Bol u ramenu može značajno utjecati na kvalitetu života zahvaćene osobe. Zahvaćene osobe mogu imati ograničenja u svakodnevnim aktivnostima. To može utjecati na njihovu sposobnost obavljanja poslova i uživanja u aktivnostima koje inače rado obavljaju. Stoga su rana dijagnoza i liječenje boli u ramenu izuzetno važni za poboljšanje kvalitete života zahvaćene osobe.

U ovom članku istražit ćemo 8 najčešćih uzroka boli u ramenu, simptome, moguće uzroke te mogućnosti liječenja.

Građa i funkcija ramena

Rame je složen zglob koji spaja tri kosti: nadlaktičnu kost (humerus), ključnu kost (klavikulu) i lopaticu (skapulu). Glava nadlaktične kosti oblikuje zglob s plićim udubljenjem na lopatici zvanim glenoid, a oba su prekrivena glatkom zglobnom hrskavicom koja smanjuje trenje pri pokretima. Zglob je iznimno pokretljiv, ali zbog plitkog ležišta rameni zglob je prirodno nestabilan i podložan ozljedama.

Stabilnost ramena osiguravaju ligamenti, zglobna čahura i rotatorna manžeta — skupina od četiri mišića (supraspinatus, subscapularis, infraspinatus i teres minor). Ti mišići centriraju glavu nadlaktične kosti u glenoidu tijekom pokreta, sprječavajući njezino klizanje prema akromionu, čime štite tetive i sluzne vreće od iritacija i ozljeda.

Bol u ramenu – simptomi najčešće ovise o uzroku

Bol u ramenu može se pojaviti iz više razloga, a simptomi variraju ovisno o uzroku – od jednostavnog prenaprezanja pa sve do upalnih ili degenerativnih stanja. U nastavku donosimo najčešće simptome koje pacijenti opisuju kod problema s ramenom.

Vrsta i lokalizacija boli

Najčešći simptom je bol ili nelagoda u području ramena. Ta bol može biti:

• Tupa, poput stalnog pritiska
• Oštra, kao iznenadna probadajuća bol
• Pulsirajuća, koja dolazi u valovima

Bol se može pojaviti na prednjem, stražnjem ili bočnom dijelu ramena, a često se širi:

• Prema nadlaktici, sve do lakta
• Prema vratu, što stvara osjećaj napetosti i ukočenosti

Kada i kako se bol pojavljuje?

Bol u ramenima može nastupiti:

• Postupno, što je čest slučaj kod stanja poput subakromijalnog bolnog sindroma ili kronične kalcificirajuće tendinopatije
• Naglo, s izraženom boli, kao kod kalcificirajućeg burzitisa

Posebno je neugodna noćna bol, naročito ako spavate na zahvaćenoj strani.

Bol pri pokretu i ograničenje funkcije

Kod većine pacijenata, bol u ramenu se pojačava kod pokreta, osobito:

• Kada podižete ruku iznad glave
• Kada pokušavate dohvatiti nešto iza leđa (npr. oblačenje, osobna higijena)

U stanju mirovanja bol je rjeđa, ali se može pojaviti kod akutnog burzitisa, kalcificirajuće tendinopatije ili kao prenesena bol iz vratne kralježnice.

Ukočenost i slabost mišića

Mnogi pacijenti osjećaju ukočenost ili ograničen raspon pokreta, što može otežati svakodnevne aktivnosti – podizanje ruku, nošenje predmeta, pa čak i jednostavne radnje poput posezanja na policu.

Kod težih slučajeva dolazi i do slabosti mišića ramena, osobito ako postoji puknuće tetiva rotatorne manžete ili bol toliko jaka da onemogućava normalan rad mišića.

Upalne promjene i dodatni simptomi

Ako je rame:

• Oteklo
• Toplo na dodir
• Crveno

…moguće je da se radi o upalnom procesu poput reumatoidnog artritisa, seronegativnog artritisa ili gihta.

Zvukovi pri pokretu – klikovi i preskoci

Osjećaj klika ili preskakanja pri pokretu ruke je čest simptom i najčešće nije znak ozbiljnog oštećenja. Radi se o mehaničkom trenju između struktura unutar zgloba koje ne zahtijeva liječenje ako nije praćeno bolom.

Uzroci bolova u ramenu

Bol u ramenu može nastati zbog različitih uzroka, a općenito ih dijelimo na traumatske (nastale nakon ozljede) i netraumatske (koje nisu povezane s izravnom traumom). Premda rame može biti ozlijeđeno uslijed pada, udarca ili naglog pokreta, većina slučajeva boli u ramenu nije posljedica akutne ozljede, već se razvija postupno, kroz vrijeme, zbog prenaprezanja, degenerativnih promjena ili upalnih procesa.

Traumatski uzroci boli u ramenu

Traumatske ozljede ramena najčešće se javljaju kod mlađih osoba i sportaša, osobito nakon sportskih aktivnosti, padova ili prometnih nesreća. Najčešće traumatske ozljede uključuju:

• prijelome (frakture) kosti ramena i ključne kosti
• luksacije (iščašenja) ramenog zgloba
• ozljede akromioklavikularnog (AC) zgloba
• puknuća labruma (glenoidnog hrskavičnog prstena)
• traumatsku nestabilnost ramena

Ove ozljede obično uzrokuju naglu, jaku bol u ramenu, često praćenu oticanjem, smanjenom pokretljivošću i potrebom za hitnom medicinskom procjenom.

Bol u ramenu i životna dob

Uzroci boli u ramenu često se razlikuju ovisno o životnoj dobi. Kod mladih osoba (18–35 godina) najčešći su uzroci sindromi prenaprezanja, burzitis, tendinitis i nestabilnost ramenog zgloba. Kod sredovječnih osoba (35–60 godina) prevladavaju degenerativne promjene tetiva poput kalcificirajuće tendinopatije, parcijalna ili potpuna puknuća tetiva te smrznuto rame. Kod starijih osoba (60+ godina) bol najčešće proizlazi iz artritisa, velikih ruptura rotatorne manžete i prijeloma kostiju zbog osteoporoze.

U nastavku detaljno opisujemo najčešće netraumatske uzroke boli u ramenu i njihova specifična obilježja.

8 najčešćih uzroka boli u ramenu

Bol u ramenu može imati različite uzroke – od jednostavnih mišićnih prenaprezanja do ozbiljnijih stanja poput oštećenja tetiva ili upalnih bolesti. U nastavku donosimo pregled devet najčešćih uzroka boli u ramenu te objašnjavamo kako ih prepoznati.

1. Tendinitis ramena ili upala tetive ramena

Tendinitis ramena odnosi se na upalu tetiva rotatorne manžete – skupine mišića i tetiva koje stabiliziraju i pokreću rame. Postoje dva glavna oblika:

• Akutni tendinitis najčešće se javlja nakon naglog ili ponavljanog opterećenja ramena, primjerice kod sportova s bacanjem lopte ili fizičkih aktivnosti koje uključuju pokrete iznad razine glave (npr. soboslikari, električari).
• Kronični tendinitis razvija se postupno, osobito s godinama ili uslijed ponavljane iritacije tetiva. Tetive gube elastičnost i snagu, postaju zadebljane i sklonije pucanju.

U medicinskoj praksi se danas češće koristi izraz tendinopatija, jer bolje opisuje kronične, degenerativne promjene na tetivama koje ne uključuju nužno upalni proces.

Simptomi uključuju bol pri pokretima ramena, osobito kod dizanja ruke iznad glave, te ponekad slabost ili osjećaj ukočenosti. Liječenje obično uključuje fizikalnu terapiju, protuupalne lijekove i prilagodbu aktivnosti.

2. Sindrom sraza ramena (eng. impingement syndrome)

Sindrom sraza ramena je bolno stanje koje nastaje kada akromion (vrh lopatice) pritišće meka tkiva ispod sebe prilikom podizanja ruke iznad glave. Taj mehanički pritisak dovodi do “zapinjanja ili impingementa” tetiva rotatorne manžete i subakromijalne burze, što može uzrokovati upalu (tendinitis, burzitis), bol i ograničenje pokreta.

Najčešći uzroci uključuju ponavljajuće pokrete ruke iznad glave (npr. kod soboslikara, građevinskih radnika), sportske aktivnosti poput plivanja, tenisa ili bacačkih sportova te anatomske varijacije koje sužavaju subakromijalni prostor.

Ako želite saznati više o sindromu sraza ramena, kliknite OVDJE i pročitajte naš detaljan vodič o uzrocima, simptomima i liječenju ovog čestog problema.

3. Ruptura (puknuće) tetive u ramenu

Ruptura (puknuće) se najčešće događa na tetivama mišića rotatorne manžete međutim može se vidjeti i na tetivi duge glave bicepsa.

Puknuće tetive u ramenu može biti:

• Delomična (parcijalna ruptura) – dio tetive se odvojio od svog hvatišta na nadlaktičnoj kosti.

• Potpuna ruptura – tetiva je u potpunosti odvojena od svog hvatišta na humerusu te mišić više ne može vršiti svoju funkciju.

Bol u ramenu kod puknuća tetiva rotatorne manžete je slična boli kod sindroma sraza, ali ima jednu dodatnu razlikovnu karakteristiku. Ako je bol povezana sa slabosti mišića ramena, vjerojatnije je da se radi o rupturi tetiva, dok ako je prisutna samo bol, bez znakova slabosti, vjerojatnije je da se radi o sindromu sraza ramena.

Učestalost ruptura tetiva ramena raste s svakim desetljećem života. Razlog tomu su degenerativne promjene tetiva na hvatištu koje su izraženije što je organizam stariji. Tetiva postaje slaba i podložnija ozljedama i pucanju.

Po mehanizmu nastanka ruptura tetive može biti:

• Akutna ruptura – akutna ozljeda kao što je npr. pad na ruku, pad s motocikla, naglo povlačenje ruke. Kod akutnih ozljeda može doći do pucanja i zdrave tetive u mlađih osoba, ali i degenerativno promijenjene tetive u starijih osoba.

• Degenerativna ruptura – do pucanja tetive dolazi zbog degenerativnih promjena na tetivama i njihove slabosti. To se događa kod uobičajenih dnevnih radnji npr. podizanje predmeta na policu ili pacijent ni ne zna kada se pucanje tetive dogodilo

Ako sumnjate na rupturu ili osjećate bol i slabost nakon ozljede, odmah se obratite liječniku, jer ćete možda ćete trebati operaciju za popravak tetive.

Želite znati više?

Više o ozljedama tetiva ramena, dijagnostici i liječenju saznajte u posebnom članku: Puknuće tetive u ramenu: Od ispravne dijagnoze do liječenja

4. Burzitis ramena

Burzitis predstavlja upalu burze – male vrećice ispunjene tekućinom koja djeluje kao jastučić između kostiju, tetiva, mišića i kože. Burze smanjuju trenje i omogućuju glatko kretanje tetiva i mišića preko koštanih struktura, što je ključno za normalnu funkciju zglobova.

U području ramena najčešće se javlja subakromijalni burzitis, upala burze smještene između akromiona (vrha lopatice) i tetiva rotatorne manžete. Ova burza ima važnu ulogu u smanjenju trenja prilikom pokreta ruke iznad glave.

Burzitis ramena često se javlja zajedno s tendinitisom rotatorne manžete, a simptomi uključuju bol, osjetljivost i otežano obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput češljanja kose, oblačenja ili podizanja ruke.

5. Smrznuto rame (adhezivni kapsulitis)

Smrznuto rame, poznato i kao adhezivni kapsulitis, stanje je u kojem dolazi do zadebljanja i ukrućivanja zglobne čahure ramena. Glavni simptomi su bol u ramenu te gubitak normalnog opsega pokreta.

Tipično se javlja kod osoba u dobi od 40 do 60 godina. Smrznuto rame je češće kod žena nego kod muškaraca te kod ljudi s određenim medicinskim stanjima, poput dijabetesa, visokog kolesterola ili poremećaja rada štitnjače.

Razvoj smrznutog ramena može biti potaknut ozljedom, tendinitisom rotatorne manžete, sindromom sraza ili kalcifikatima u ramenu, međutim često se javlja i spontano. Uzrok nastanka smrznutog ramena ponekad ostaje nejasan. Bol u ramenu popušta kroz period od nekoliko mjeseci međutim ukočenost može trajati čak do 3 godine. Većina pacijenata dobro reagira na konzervativne mjere: fizikalna terapija, lijekovi, injekcija kortikosteroida. Kirurško liječenje je rijetko potrebno.

Želite znati više?

Više o snrznutom ramenu, dijagnostici i liječenju uključujući i primjere vježbi saznajte u posebnom članku: Ne dopustite da Vam smrznuto rame zamrzne život: Kako ublažiti tegobe

6. Artroza ramena i drugi artritisi

Osteoartritis (artroza) ramena kao degenerativna bolest te upalne artropatije (reumatoidni artritis, spondiloartritis, psorijatični artritis, giht i pseudogiht) mogu biti uzrokom boli u ramenu.

Kada ljudi pomisle na osteoartritis, često pomisle na koljeno i kuk, zglobovi koji su najčešće zahvaćeni artrozom. Međutim, iako osteoartritis rjeđe zahvaća ramena, nije neuobičajen. Artroza ramena nastaje uslijed degeneracije i trošenja hrskavice ramena. Osteoartritis se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi, iznad 75 godine života. Simptomi se razvijaju polagano. Glavni simptomi su bol i sve veća ukočenost u ramenu.

Artroza ramena je najčešće povezana s ranijim ozljedama ili je vezana za kronično trošenje zgloba. Postoje drugi oblici artritisa remena koji se javljaju nakon infekcije zgloba, masivnih ruptura tetiva rotatorne manžete ili ranije spomenutih upalnih artropatija.

Ljudi često izbjegavaju pokrete ramena kako bi smanjili bol. Međutim to pogoršava stanje i dovodi do skupljanja zglobne čahure ramena ili ukočenosti mekog tkiva zgloba, što rezultira kontrakturom – bolnim ograničenjem pokreta.

7. Kalcifikat u ramenu (kalcificirajući tendinitis)

Kalcificirajući tendinitis je stanje gdje dolazi do taloženja naslaga kalcija u tetivama rotatorne manžete ramena. Ovaj proces može zahvatiti i druge tetive u tijelu međutim daleko se najčešće javlja u tetivama ramena. Kalcifikati u tetivama su čest uzrok kronične boli u ramenu i jedan od najčešćih uzroka jake akutne boli u ramenu. Postoji nekoliko teorija o nastanku kalcifikata u ramenu međutim točan uzrok nakupljanja kalcija u tetivama rotatorne manžete nije poznat. Češće se javlja kod osoba u dobi od 30 do 60 godina.

Bol u ramenu kod kalcifikata u ramenu može se pojaviti u 2 oblika:

• akutna bol u ramenu – naglo nastala bol u ramenu visokog inteziteta koja se javi bez određenog razloga. Bol zna biti toliko jaka da pacijenti ne mogu pomaknuti ruku od boli. Ovakva bol u ramenu može biti praćena osjećajem topline u ramenu.

• kronična bol u ramenu – tegobe su dugotrajne, uz bol umjerenog inteziteta, mogu biti prisutne cijelo vrijeme ili je javljati u fazama. Bol može biti praćena i ograničenjem opsega pokreta. Bol je obično veća kod aktivnog pokreta, međutim može biti prisutna i u snu.

Liječenje je usmjereno na ublažavanje boli i očuvanje raspona pokreta ramena. Mogućnosti uključuju protuupalne lijekove, injekcije kortikosteroida i fizikalnu terapiju. Injekcija kortikosteroida je posebno učinkovita u akutnoj fazi te ju je poželjno izvesti pod kontrolom ultrazvuka.

Želite znati više?

Više o kalcifikatima u ramenu uključujući učinkovite metode liječenja saznajte u posebnom članku: Kalcifikat u ramenu: Uzroci, simptomi i mogućnosti liječenja

8. “Prenesena” bol u ramenu

Prenesena bol označava bol koja potječe iz druge regije tijela, najčešće iz kralježnice, prsišta ili trbuha, ali se osjeća u ramenu. Primjerice, bol u vratu ili leđima može se proširiti na područje ramena pa ju pacijenti osjećaju kao bol u ramenu i vratu. Srčani udar može uzrokovati bol koja se širi na lijevo rame, ruku ili čeljust. Bolest žučnog mjehura može uzrokovati bol u desnom ramenom obruču i lopatici ili gornjem dijelu leđa. Bolesti jetre, upala gušterače (pankreatitis) te nadražaj ošita (dijafragme) također mogu uzrokovati bol koja se širi na desno rame.

Postavljanje dijagnoze

Točna dijagnoza prvi je i najvažniji korak u uspješnom liječenju boli u ramenu. Ako bol traje dulje, ometa svakodnevne aktivnosti ili narušava san, preporučuje se što raniji pregled kod liječnika, najčešće fizijatra ili ortopeda, kako bi se pravovremeno utvrdio uzrok i započelo liječenje.

Dijagnostički postupak započinje razgovorom s pacijentom. Liječnik će detaljno ispitati prirodu boli – gdje se točno nalazi, je li bol nastupila iznenada ili postupno, pogoršava li se pri određenim pokretima te širi li se u druge dijelove tijela, poput nadlaktice ili lopatice. Važno je i je li bol stalna ili se javlja samo pri opterećenju, budi li osobu tijekom noći, te postoje li znakovi upale poput oticanja, crvenila ili topline u području ramena. Također se uzimaju u obzir prijašnje ozljede, postojeća zdravstvena stanja i ograničenja u svakodnevnom funkcioniranju.

Nakon razgovora slijedi klinički pregled. Procjenjuje se pokretljivost ramena, snaga mišića i stabilnost zgloba, a liječnik palpacijom traži bolna ili osjetljiva mjesta. Izvode se i specifični testovi kojima se mogu otkriti ozljede tetiva, upalne promjene, nestabilnosti zgloba ili pojava poput kalcifikata. Već nakon tog osnovnog pregleda moguće je postaviti sumnju na određenu dijagnozu.

Dodatne pretrage

I nakon anamneze te fizikalnog pregleda ponekad je potrebno napraviti dodatne dijagnostičke testove kako bi se točnije odredio uzrok boli:

Liječenje bolova u ramenu

Kod blaže boli u ramenu preporučuje se privremeno smanjenje opterećenja, izbjegavanje pokreta koji izazivaju bol te po potrebi korištenje lijekova protiv bolova. Ako se bol ne povuče nakon nekoliko tjedana ili se pogorša, potrebno je potražiti savjet liječnika.

Liječenje boli u ramenu ovisi o točnoj dijagnozi i intenzitetu simptoma. U početku se najčešće primjenjuju konzervativne mjere – odmor, hladni oblozi, lijekovi te fizikalna terapija – dok se u težim ili kroničnim slučajevima razmatraju naprednije opcije poput injekcija ili operacije.

Lokalne kreme i gelovi poput onih s ibuprofenom, diklofenakom ili biljnim ekstraktima (arnika, paprena metvica) mogu pružiti privremeno olakšanje, osobito kod blažih tegoba. Često se koriste uz druge oblike liječenja.

Lijekovi na usta, najčešće nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) kao što su ibuprofen, ketoprofen i naproksen, ublažavaju bol i upalu. U težim slučajevima, privremeno se mogu propisati i jači analgetici, uz strogo pridržavanje uputa liječnika.

Injekcije kortikosteroida primjenjuju se kod izraženije upale ili kalcifikata, često pod kontrolom ultrazvuka. Djeluju snažno protuupalno, no preporučuje se ograničiti njihovu primjenu na nekoliko puta godišnje.

Fizikalna terapija ključna je kod većine stanja ramena. Kroz individualizirane vježbe poboljšava se pokretljivost, jača muskulatura i smanjuje bol. Vježbe se u početku izvode pod nadzorom fizioterapeuta, a kasnije se nastavljaju kod kuće.

Pored standardne terapije, određeni dodaci prehrani mogu pomoći u očuvanju fleksibilnosti tetiva i zglobova te smanjenju tegoba. Među najpopularnijim su proizvodi s kombinacijom sastojaka poput MSM-a, glukozamina i boswellije, mogu doprinijeti održavanju zdravlja hrskavice i smanjuju upalne procese. Curcumin kao snažan prirodni protuupalni sastojak, te kolagen koji podržava elastičnost i čvrstoću vezivnog tkiva također se dosta koriste.

Pravilno odabrani dodaci prehrani mogu se koristiti kao dopuna terapiji koju propisuje liječnik, posebno kod kroničnih ili dugotrajnih problema s ramenom.

Ako konzervativno liječenje ne daje rezultate unatoč nekoliko mjeseci terapije, može se razmotriti operativni zahvat. Kirurško liječenje uključuje artroskopske zahvate ili, u težim slučajevima, otvorenu operaciju poput rekonstrukcije ili ugradnje umjetnog zgloba.

Prevencija

Prevencija boli u ramenu je od ključne važnosti kako bi se izbjegao razvoj različitih stanja ramena. Evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći smanjiti rizik od boli u ramenu:

• Održavanje pravilne posture tijela (držanja). Pravilno držanje smanjuje naprezanje mišića, mekih tkiva i zglobova ramena te vrata i gornjeg dijela leđa. Važno je zadržati pravilno držanje dok sjedite, stojite i hodate.

• Redovita tjelovježba. Redovita tjelovježba održava mišiće i zglobove ramena jakima i fleksibilnima. Preporučuju se ciljane vježbe za ramena, ali također i za cijeli rameni obruč koji obuhvaća i mišiće lopatica. Preporučeno je u program vježbanja uvrstiti vježbe istezanja tj. gibljivosti te vježbe snage.

• Izbjegavanje prenaprezanja ramena. Prenaprezanje ramena, posebno u ponavljajućim aktivnostima poput dizanja, bacanja ili rada iznad glave, može dovesti do boli u ramenu. Važno je uzimati redovite pauze, rastezati se i izmjenjivati aktivnosti kako bi se smanjio rizik od prenaprezanja.

• Zagrijavanje i hlađenje. Zagrijavanje prije tjelesne aktivnosti i hlađenje nakon toga mogu pomoći smanjiti rizik od ozljeda ramena.

• Zdravlje mišića i tetiva može se dodatno podržati uravnoteženom prehranom i dodacima koji doprinose normalnoj funkciji vezivnog tkiva. Kombinacije kolagena, vitamina C, cinka i magnezija često se koriste za očuvanje elastičnosti tetiva i otpornosti zglobova.

Sljedeći ove savjete, možete smanjiti rizik od boli u ramenu i spriječiti razvoj različitih stanja ramena.

Za podršku zdravlju ramena

Bonelin Flex + Curcumin C3 Complex = Flexo Mix

Bonelin Flex sadrži sastojke koji mogu pomoći u održavanju zdravlja zglobova i tetiva, poboljšanju pokretljivosti i smanjenju nelagode u području ramena. Curcumin C3 Complex svojim snažnim protuupalnim djelovanjem dodatno može pridonijeti ublažavanju tegoba uzrokovanih upalom tetiva ili prenaprezanjem mišića.

Saznajte više

Najčešća pitanja:

1. Zašto me rame više boli noću dok spavam?

Bol u ramenu često se pogoršava noću zbog položaja tijela u ležećem položaju, smanjenog prostora u zglobu te izravnog pritiska na upaljeno tkivo. Spavanje na bolnoj strani, loš položaj ruke (npr. iznad glave), neodgovarajući madrac ili nekontrolirani pokreti tijekom sna dodatno iritiraju rame. Tijekom dana gravitacija i aktivnost mišića pomažu u rasterećenju zgloba, no noću ti mehanizmi izostaju, što povećava nelagodu. Pravilna pozicija spavanja, jastuci za potporu i protuupalni lijekovi mogu pomoći ublažiti simptome.

Imate noćnu bol u ramenu? Saznajte više u posebnom članku: Bolovi u ramenu noću: Zašto se javljaju i kako si pomoći

2. Zašto se bol u ramenu osjeća u nadlaktici?

Bol koja se osjeća u nadlaktici, a zapravo potječe iz ramena, česta je kod bolesti poput tendinopatije, burzitisa, artritisa, puknuća tetiva i smrznutog ramena. Taj fenomen nastaje zbog načina na koji živci prenose osjet: aksilarni živac, koji prenosi informacije iz ramena, također opskrbljuje i nadlakticu. Mozak ponekad ne može precizno razlikovati odakle bol dolazi, pa se ona osjeća u cijelom području koje taj živac opskrbljuje. Zbog toga pacijenti često osjećaju bol ili samo u nadlaktici ili u nadlaktici i ramenu iako je izvor problema zapravo u ramenu.

Detaljnije pročitajte o boli u ramenu i nadlaktici te otkrijte Sedam najčešćih stanja koja uzrokuju bol u ramenu i nadlaktici

3. Može li bol u ramenu dolaziti iz vrata?

Da, bol u ramenu ponekad može poticati iz vrata, osobito kod problema s kralježnicom poput hernije diska, vratne spondiloze ili miofascijalnog bolnog sindroma. Živci iz vratne kralježnice (korijenovi živaca) spuštaju se prema ramenu i ruci, pa pritisak ili iritacija tih živaca može uzrokovati bol koja se osjeća u području ramena. Za razliku od boli koja potječe iz samog ramena, bol uzrokovana vratom često se širi uz vrat, lopaticu ili ruku te se ne pogoršava pokretima ramena, nego pokretima vrata. Precizna dijagnoza zahtijeva klinički pregled i često dodatne dijagnostičke pretrage.

Bol u vratu i ramenu: Širenje boli iz fasetnih zglobova vratne kralježnice u područja vrata i lopatica

4. Zašto osjećam bol u cijeloj ruci i ramenu – je li problem u ramenu ili kralježnici?

Bol koja se istovremeno javlja u ruci i ramenu može potjecati iz samog ramena (npr. oštećenja tetiva, burzitis, artroza), ali i iz živčanog sustava – najčešće zbog pritiska na živce koji izlaze iz vratne kralježnice i putuju prema ruci. Ta bol može biti sijevajuća, žareća ili praćena trncima i slabošću, kao kod vratne radikulopatije, neuritisa brahijalnog pleksusa ili sindroma gornjeg torakalnog otvora. Miofascijalni bolni sindrom, uzrokovan prenaprezanjem i lošim držanjem, također može uzrokovati bol koja se širi iz vrata i lopatice niz ruku. Precizno razlikovanje uzroka ključno je za pravilno liječenje.

Imate bol u ruci i ramenu? Pročitajte članak Bol u ramenu i ruci? Najčešći uzroci i kako ih prepoznati i saznajte koji su najčešći uzroci.