Fibromialgija: Bolovi u cijelom tijelu i umor koji ne prolaze

Fibromialgija je kronični poremećaj koji uzrokuje bol u mišićima i nelagodu u više dijelova tijela, ponekad i po cijelom tijelu. Uz bol često se javljaju i drugi simptomi kao što su ekstremni umor, poremećaji raspoloženja (poput anksioznosti i depresije), glavobolja te problemi sa spavanjem i pamćenjem. Znanstvenici i dalje ne razumiju u potpunosti što uzrokuje ovaj poremećaj. Smatra se da nastaje zbog poremećaja u funkcioniranju živčanog sustava.

Fibromijalgija se češće viđa kod žena srednje dobi, ali se može javiti bilo kada. Iako ne postoji test za fibromialgiju, često je potrebno učiniti laboratorijske i slikovne pretrage kako bi isključila druga stanja koja nalikuju fibromialgiji.

Za fibromialgiju trenutno ne postoji lijek. Međutim, edukacija, određeni lijekovi, tjelovježba, fizikalna terapija i psihoterapija mogu pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju kvalitete života.

U članku ćemo detaljno raspraviti o fibromialgiji, bolesti koja i dalje nije dovoljno prepoznata, a koja može prouzročiti značajne poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju pogođene osobe. Ako se prepoznate čitajući članak, Vaš fizijatar ili reumatolog može Vam pomoći postaviti ispravnu dijagnozu.

Što je fibromialgija?

Svaka osoba koja je iskusila fibromialgiju poznaje taj osjećaj. Međutim osobama, čak i liječnicima, koje ju nisu iskusile nerijetko je teško shvatiti kako se osoba s fibromialgijom osjeća. Zamislite “nevidljivu” bolest koju ne možete potvrditi niti jednim testom. Bolest koja uzrokuje proširenu bol i utječe na brojne aspekte života pogođene osobe. Način na koji se krećete, funkcionirate i živite.

Bol nije jedini simptom. Uz bol često se javlja i nelagoda te ukočenost u mišićima i zglobovima širom tijela. Fibromialgija često izaziva ekstremni umor, glavobolje, anksioznost, depresiju te probleme s koncentracijom i pamćenjem. Pogoršanja dolaze i prolaze, a intenzitet boli varira. Bol se obično osjeća u više regija tijela, a često se i seli iz jednog područja u drugo.

Možda je najgore od svega što uzrok fibromialgije još uvijek nije poznat. Liječnici često ne mogu pronaći fizički izvor simptoma, a krvne pretrage, rendgenski snimci i drugi testovi obično su normalni. Danas se smatra da je fibromijalgija poremećaj koji je povezan s problemom obrade boli u mozgu.

Simptomi su često dugotrajni, kronični, prisutni svakoga dana u većoj ili manjoj mjeri. Iako nije smrtonosna bolest, fibromialgija može značajno utjecati na emocionalno zdravlje, mogućnost ispunjavanja radnih obaveza i opću kvalitetu života.

Tko obolijeva od fibromialgije?

• Fibromialgija je češća kod žena nego kod muškaraca. U SAD i Europi od fibromijalgije boluje 3% do 8% stanovništva.
• Pogađa ljude svih dobnih skupina, češća je u srednjoj životnoj dobi, a učestalost fibromialgije raste s godinama.
• u dobi između 20. i 55. godine života fibromialgija je najčešći uzrok proširene boli mišićno-koštanog sustava kod žena.
• U adolescenata fibromialgija se javlja jednako često kao i kod odraslih.
• Fibromijalgija se također javlja u obiteljima. Rizik od razvoja fibromialgije puno je veći ako prvi stupanj rođaka, poput roditelja ili brata/sestre, također ima ovaj poremećaj.
• Rizik za razvoj fibromialgije je veći ako osoba već ima neki postojeću reumatološku bolest ( reumatoidni artritis, lupus, ankilozantni spondilitis itd. ).

Zašto nastaje fibromijalgija?

Točan uzrok zašto nastaje fibromialgija nije poznat. Pretpostavlja se da bolest nastaje zbog poremećaja obrade i regulacije bolnih podražaja u mozgu. Neka istraživanja pokazuju da osobe s fibromialgijom imaju povećanu osjetljivost na bol, pa osjećaju bol na podražaje koji kod drugih ne izazivaju bol. Kako stalna bol preokupira osobu s fibromialgijom, ona počinje i “pretjerano motriti” na svaki bolni ili neugodni podražaj što dodatno pojačava simptome.

Funkcijskim snimkama mozga otkrivene su promjene u funkciji živčanih puteva koji prenose i primaju bol kod osoba s fibromialgijom. Ove promjene također mogu doprinijeti umoru, problemima sa spavanjem i “fibro magli” koje mnogi ljudi s ovim poremećajem doživljavaju.

Depresija i anksioznost često prate fibromialgiju, a smatra se da međusobni utjecaj ovih stanja može pogoršati doživljaj boli i smanjiti sposobnost suočavanja sa simptomima. Nije poznato nastaju li depresija i anksioznost kao posljedica fibromialgije ili ju uzrokuju.

Na dnevnoj bazi različiti fizički i/ili emocionalnim stresori, uključujući infekcije, kao i emocionalne i fizičke traume često pogoršavaju simptome fibromialgije.

Zašto je fibromialgija češća kod žena?

Fibromialgija je češća kod žena zbog različitih fizičkih, emocionalnih i hormonalnih čimbenika koji mogu utjecati na njihovo zdravlje.

• Žene su sklonije višim razinama stresa i tjeskobe (anksioznost), što može pogoršati simptome fibromialgije.
• Žene mogu nesvjesno koristiti loše strategije suočavanja s boli, što može pogoršati simptome.
• Promijenjeno ponašanje uslijed boli. Žene često negativno mijenjaju svoje ponašanje zbog boli, što može dovesti do pogoršanja simptoma.
• Depresija je češća kod žena i može povećati intenzitet boli kod fibromialgije.
• Hormonalne promjene tijekom menstrualnog ciklusa mogu utjecati na simptome fibromialgije kod žena.

Svi simptomi fibromialgije

Nemaju sve osobe s fibromialgijom iste simptome ili istu težinu simptoma. Postoje glavni simptomi koji se najčešće viđaju te cijeli niz pridruženih simptoma koji mogu pratiti fibromialgiju.

Najčešći simptom je proširena kronična bol u više dijelova tijela. Uz bol najčešće se javlja kronični umor te problemi s koncentracijom.

1. Bol

Bol je glavni simptom fibromialgije. Možete ju osjećati u raznim mišićima, zglobovima i drugim mekim tkivima diljem tijela. Bolovi su najčešće prisutni u više regija tijela, obostrano te u gornjem i donjem dijelu tijela. Pacijenti bol najčešće opisuju terminima kao što su:

• bolovi u cijelom tijelu
• šetajući bolovi po tijelu
• bolovi u mišićima cijelog tijela
• bolovi u kostima po cijelom tijelu

Nerijetko na prvo pitanje fizijatra: Što Vas boli?, pacijenti odgovaraju: Sve me boli! Boli me cijelo tijelo!

Bol kod fibromialgije se najčešće javlja u leđima, ramenima, nadlakticama, kukovima i nogama, ali mogu biti prisutni i bolovi cijelom tijelu. Za fibromialgiju je karakteristična bol koja se premješta s jednog dijela tijela na drugi, takozvani šetajući bolovi po tijelu. Kod fibromialgije su također obično prisutne osjetljive točke ili područja na tijelu koja su bolna na dodir. Oboljeli također mogu osjećati ukočenost zglobova, osobito ujutro.

Bol može varirati od blage neugode do intenzivne i gotovo nepodnošljive boli. Jačina boli može utjecati na to kako ćete se nositi sa svakodnevnim aktivnostima.

2. Umor

Drugi glavni simptom fibromialgije je umor. Osobito je izražen pri buđenju iz sna, ali se često javlja i sredinom poslijepodneva. Čak i manje fizičke aktivnosti mogu pogoršati bol i umor. Dugotrajna neaktivnost i mirovanje također pogoršavaju simptome. Jutarnja ukočenost nakon buđenja je uobičajena. Pacijenti se često žale na plitak san s čestim buđenjima u ranim jutarnjim satima. Često se bude ujutro nenaspavani i umorni, čak i nakon 8 do 10 sati sna.

3. Mentalne poteškoće

Fibro fog (poznat i kao “moždana magla” kod fibromialgije) je izraz koji opisuje kognitivne poteškoće koje često prate fibromialgiju. Obuhvaća više problema kao što su:

• poteškoće s koncentracijom
• slabo pamćenje (zaboravljanje imena, datuma ili događaja)
• “sporije” razmišljanje
• osjećaj zbunjenosti
• poteškoće u “multitaskingu” te kod mijenjanja fokusa između zadataka

Fibro fog može značajno utjecati na kvalitetu života i sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka.

4. Ostali simptomi fibromialgije

Drugi simptomi koji često prate osobe s fibromijalgijom su:

• Anksioznost i depresija: 30 do 50 posto pacijenata ima anksioznost i/ili depresiju u trenutku dijagnoze.
• Glavobolje: Više od 50 posto pacijenata ima glavobolje, uključujući migrene i tenzijske glavobolje.
• Trnci u rukama i/ili nogama: Česte su pritužbe na trnce, osobito u rukama i nogama, iako detaljan neurološki pregled obično ne pokazuje značajne abnormalnosti.
• Probavne poteškoće: Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) često je povezan s fibromialgijom. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je češća kod pacijenata s fibromialgijom nego kod osoba bez fibromialgije.
• osjećaj kao da ste prehlađeni ili imate gripu
• suhe oči
• otežano disanje
• poteškoće s gutanjem
• palpitacije (osjećaj preskakanja srca)
• dismenoreja (bolni menstrualni ciklusi)

Što pogoršava ili izaziva simptome kod fibromialgije?

Bol kod fibromialgije može biti izazvana ili pogoršana različitim čimbenicima. Stvari koje su drugim ljudima u potpunosti normalne i uobičajene osobama s fibromialgijom mogu izazvati značajne poteškoće. Neki od najčešćih okidača uključuju:

1. Stres i emocionalni pritisak. Psihološki i emocionalni stres na poslu ili kod kuće može povećati osjetljivost na bol i pogoršati simptome.
2. Fizička aktivnost ili preopterećenje. Pretjerano vježbanje ili fizička aktivnost iznad uobičajenih granica može izazvati bol. S druge strane, i premalo aktivnosti može pridonijeti ukočenosti i nelagodi.
3. Loš san. Nedostatak sna i loš san pogoršavaju bol i druge simptome.
4. Promjene vremena. Vremenske prilike, posebno hladnoća, vlaga, ili nagle promjene tlaka zraka, često su povezane s pogoršanjem simptoma.
5. Hormonske promjene. Promjene u razini hormona, kao što su one povezane s menstrualnim ciklusom, trudnoćom ili menopauzom, mogu povećati bol.
6. Infekcije ili bolesti. Virusne infekcije, prehlade ili druge bolesti mogu pogoršati simptome fibromialgije.
7. Dugotrajno sjedenje ili stajanje. Statistički položaji ili nepravilno držanje tijela mogu izazvati napetost u mišićima i pogoršati bol.
8. Prehrana. Neka hrana, posebno ona koja sadrži previše šećera, kofeina ili aditiva, može kod nekih osoba potaknuti simptome.

Za identificiranje osobnih okidača često je potrebno pažljivo pratiti svoje simptome i povezivati ih s različitim aktivnostima ili vanjskim uvjetima, kako bi se bolje razumjelo što ih izaziva i pogoršava.

Dijagnoza fibromialgije?

Ako se prepoznajete u opisanim simptomima liječnik fizijatar ili reumatolog Vam može pomoći u postavljanju ispravne dijagnoze.

Može proći neko vrijeme prije nego se potvrdi dijagnoza fibromialgije, jer simptomi nalikuju raznim drugim bolestima. Stoga liječnik mora isključiti druga stanja prije nego što postavi dijagnozu fibromialgije. Osobe koje pate od fibromialgije često navode da ih liječnici “ne doživljavaju ozbiljno”. Nerijetko im se sugerira da su si “umislili” bolest te da imaju psihosomatske tegobe. To često rezultira lutanjem od liječnika do liječnika u potrazi za uzrokom tegoba i ispravnom dijagnozom.

Ne postoje slikovne, laboratorijske ili druge pretrage kojima se može otkriti i potvrditi fibromialgija.

Nalazi magnetske rezonance, rendgena te raznih laboratorijskih pretraga su uglavnom uredni. Krvna slika je također uredna. Unatoč jakoj boli u mišićima i zglobovima ne nalazi se znakova upale.

Američko udruženje reumatologa (American College of Rheumatology – ACR) 2016. odredilo je kriterije za dijagnozu fibromialgije:

• Proširena bol koja traje 3 mjeseca ili duže, a koju osjećate minimalno u četiri od pet područja tijela.
  • lijevi gornji dio tijela (rame, ruka ili čeljust)
  • desni gornji dio tijela (rame, ruka ili čeljust)
  • lijevi donji dio tijela (kuk, stražnjica ili noga)
  • desni donji dio tijela (kuk, stražnjica ili noga)
  • aksijalni dio (vrat, bolovi u donjem dijelu leđa, bolovi u gornjem dijelu leđa, prsa ili trbuh)
• bol te drugi simptomi kao što su umor, problemi sa spavanjem ili mentalne poteškoće prisutni su zadnja 3 mjeseca i sličnog su intenziteta te utječu na način kako funkcionirate u svakodnevnom životu
• Dijagnoza fibromialgije je valjana bez obzira na druge dijagnoze. Fibromialgija ne isključuje prisutnost drugih važnih bolesti.

Fibromialgija liječenje

Trenutno ne postoji lijek za fibromialgiju!

Osobi s fibromialgijom teško je samostalno se nositi s bolesti. Svaka osoba doživljava različite simptome, pa je nužan individualni plan liječenja. Liječenje fibromialgije je kompleksno te uključuje pomoć više stručnjaka iz različitih područja npr. fizijatar, fizioterapeut, psiholog, radni terapeut itd.

Prije započinjanja bilo kakvog oblika liječenja nužno je da pacijent prihvati svoju dijagnozu i s njom se suoči. Obzirom da se fibromialgija pretragama ne može dokazati savjetuje se pacijentima da prestanu tragati za “nedokučivim” izvorom svojih tegoba.

U liječenju fibromijalgije ne može se koristiti samo jedna metoda već se obično koristi više njih pri čemu sudjeluje više različitih stručnjaka. Budući da se fibromialgija ne može izliječiti, liječenje se fokusira na ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života. To se postiže uz pomoć lijekova, strategija samopomoći i promjena u načinu života. Budući da je fibromialgija stanje gdje je obično istovremeno prisutno više različitih simptoma u liječenju je bitno “pozabaviti” se svakim simptomom pojedinačno.

Na primjer, kontrola boli lijekovima, poboljšanje kvalitete sna tehnikama opuštanja i higijenom spavanja, smanjenjem stresa kroz terapiju ili mindfulness, te prilagodbom prehrane i tjelesne aktivnosti kako bi se smanjio umor i ukočenost.

U nastavku ću navesti glavne metode koje se koriste u liječenju osoba s fibromialgijom.

1. Edukacija pacijenta

Edukacija ima ključnu ulogu u liječenju osoba s fibromialgijom jer omogućuje bolje razumijevanje bolesti, prepoznavanje simptoma i aktivno sudjelovanje u procesu liječenja.

Najvažnije poruke koje pacijent treba usvojiti su:

• Shvatiti i prihvatiti da je fibromialgija stvarna bolest.
• Stres i poremećaji raspoloženja igraju važnu ulogu u nastanku i pogoršanju tegoba. Trećina do polovina pacijenata s fibromialgijom pati od depresije ili anksionznosti. Te pacijente treba usmjeriti i poticati da potraže stručnu pomoć psihologa ili psihijatra. Psihološki tretman je često sastavni dio liječenja. Sve pacijente fibromialgijom treba poticati na učenje tehnika opuštanja i sudjelovanje u programima za smanjenje stresa.
• Spavanje ima značajnu ulogu u nastanku simptoma fibromialgije. Dobra higijena spavanja ključni je dio liječenja. Važno prepoznati i liječiti poremećaje spavanja koji mogu pridonositi simptomima fibromialgije.

2. Tjelovježba

Tjelovježba je važan dio liječenja fibromialgije jer pomaže smanjiti bol, ukočenost i umor te poboljšava opće stanje organizma. Preporučuju se lagane aktivnosti poput hodanja, plivanja, joge, pilatesa ili tai chi-ja, koje ne opterećuju zglobove i mišiće. Važno je započeti s blagim intenzitetom i postupno povećavati trajanje i učestalost vježbanja, uz prilagodbu individualnim mogućnostima.

Pacijenti s fibromialgijom trebaju naći pravu mjeru. Premalo vježbanja kao i pretjerano vježbanje mogu pogoršati simptome.

3. Fizikalna terapija

Fizikalna terapija pomaže u smanjenju boli, poboljšanju pokretljivosti i povećanju mišićne snage. Terapija obično uključuje individualno prilagođene vježbe istezanja i jačanja mišića uz nadzor fizioterapeuta. Hidroterapija, poput vježbi u toploj vodi, često se preporučuje jer toplina olakšava bol i ukočenost te omogućuje lakše kretanje.

Fizikalni modaliteti poput elektroterapije, terapije LASER-om ili ultrazvuka ublažavaju bol i mogu smanjiti osjetljivost “trigger točaka”.

Masaža i tehnike miofascijalne relaksacije značajno ublažavaju bol, smanjuju mišićnu napetost i smanjuju anksioznost kod pacijenata s fibromialgijom.

Istraživanja pokazuju da redovito provođenje fizikalne terapije može značajno smanjiti simptome poput boli, ukočenosti i umora.

Međutim, da bi se postigli trajni rezultati, preporučuje se da pacijenti nastave s održavanjem stečenih navika kroz samostalne vježbe i primjenu naučenih tehnika u svakodnevnom životu. Bez kontinuiranog angažmana, poboljšanje je najčešće privremeno.

4. Lijekovi

Neki pacijenti mogu postići zadovoljavajuće rezultate i bez uporabe lijekova. Ako to nije moguće preporučuje se kombinirati nefarmakološke mjere i lijekove radi postizanja boljeg učinka.

U liječenju fibromijalgije koriste se lijekovi različitih terapijskih skupina:

• klasični analgetici (NSAR i paracetamol)
• opioidni analgetici
• antidepresivi
• lijekovi za liječenje epilepsije (antiepileptici)

Klasični analgetici kao što su nesteroidni antireumatici (NSAR) poput ibuprofena ili diklofenaka iako se često koriste nisu pokazali učinka kod pacijenata s fibromijalgijom. Paracetamol se također nije pokazao korisnim.

Antidepresivi

Antidepresivi se često koriste u liječenju fibromialgije za smanjenje boli i umora bez obzira pati li osoba od depresije ili ne. Najčešće se koriste:

• duloksetin
• milnacipran
• amitriptilin

Izbor antidepresiva treba prilagoditi specifičnim simptomima i postojećim drugim bolestima pacijenta. Svi navedeni dobro djeluju na smanjenje boli. Duloksetin pokazuje najbolji učinak na bol i pridruženu depresiju. Amitriptilin dobro djeluje na poremećaje spavanja i pomaže kod umora.

Liječenje opioidima kao što su kodein, oksikodon ili fentanil se ne preporučuje jer nije djelotvorno, povezano je s brojnim nuspojava i može uzrokovati ovisnost. Tramadol kao slabi opiod može imati početno pozitivan efekt međutim dugotrajno uzimanje može prouzročiti povećan osjet boli.

Lijekovi za liječenje epilepsije (antiepileptici)

Antiepileptici poput gabapentina i pregabalina pokazali su se učinkovitima u liječenju fibromialgije. Smanjuju osjećaj boli, poboljšavaju san te smanjuju simptome anksioznosti.

Djelovanje antiepileptika i antidepresiva ne nastupa odmah već je potrebno 3-4 tjedna redovitog uzimanja lijeka kako bi se vidjeli prvi učinci lijeka.

5. Psihoterapija

Psihoterapija može pomoći osobama s fibromialgijom u suočavanju sa simptomima boli.

Jedna od najpoznatijih oblika psihoterapije koja se koristi u liječenju fibromialgije je kognitivno-bihevioralna terapija (CBT). Usmjerena je na promjenu negativnih ponašanja i razmišljanja koja povećavaju stres ili bol. CBT uključuje učenje tehnika opuštanja te razvoj učinkovitijih i novih vještina suočavanja s bolešću i problemima.

Neki ljudi također otkrivaju da im meditacija ili mindfulness pomaže u ublažavanju stresa i osjećaja boli.

6. Prehrana

Prehrana kod fibromialgije trebala bi biti uravnotežena i bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima. Izbjegavanje prerađene hrane, šećera, alkohola, suviše kave i energetskih napitaka može pomoći u smanjenju simptoma poput umora, boli i probavnih tegoba.

Prognoza fibromialgije

Iako se od fibromialgije ne umire, ona može značajno utjecati na život pojedinca, ponekad i diktirati način kako osoba živi. Fibromialgija je kronična bolest što znači da će trajati više godina, nerijetko i cijelog života.

Unatoč svim dostupnim metodama liječenja, većina pacijenata će i dalje nastaviti imati neke simptome što može biti teško za prihvatiti. Cilj liječenja fibromialgije nije u potpunosti otkloniti bol i druge simptome već poboljšati funkcioniranje osobe u svakodnevnim aktivnostima i poboljšati kvalitetu života.

Savjeti i preporuke za uspješnije liječenje

• Liječenje zahtijeva suradnju obiteljskog liječnika, fizijatra, reumatologa, psihijatra, fizioterapeuta te po potrebi specijalista za liječenje boli.

• Edukacija je vrlo bitna. Liječnici trebaju educirati pacijente o prirodi bolesti, izbjegavanju okidača bolesti, smanjenju stresa, poboljšanju sna, zdravoj prehrani, redovitoj tjelovježbi i važnosti socijalne podrške.

• Pacijentima se preporučuje redovito vježbanje, tehnike opuštanja i sudjelovanje u terapijama za psihološku pomoć poput CBT-a.

• Treba poticati prestanak pušenja te izbjegavanje alkohola i kofeina, dok dijetetičari savjetuju zdravu prehranu i održavanje zdrave težine.

• Ako alternativne metode poput meditacije i mindfulnessa nisu štetne i pomažu pacijentu, treba ih podržati.

• Suradnja cijelog tima daje najbolje rezultate za pacijenta.

KORIŠTENI IZVORI

Fibromyalgia – NIAMS NIH

Fibromyalgia – Harvard Health

Natural Remedies for Fibromyalgia – Healthline

Fibromyalgia: Causes, Symptoms, and Treatment – Medical News Today

Dizner-Golab A, Lisowska B, Kosson D. Fibromyalgia – etiology, diagnosis and treatment including perioperative management in patients with fibromyalgia. Reumatologia. 2023;61(2):137-148. doi: 10.5114/reum/163094

Bhargava J, Hurley JA. Fibromyalgia. [Updated 2023 Jun 11]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2024 Jan-. Available from: NCBI StatPearls

Siracusa R, Paola RD, Cuzzocrea S, Impellizzeri D. Fibromyalgia: Pathogenesis, Mechanisms, Diagnosis and Treatment Options Update. Int J Mol Sci. 2021 Apr 9;22(8):3891. doi: 10.3390/ijms22083891.

Wolfe F, Clauw DJ, Fitzcharles MA, Goldenberg DL, Häuser W, Katz RL, Mease PJ, Russell AS, Russell IJ, Walitt B. 2016 Revisions to the 2010/2011 fibromyalgia diagnostic criteria. Semin Arthritis Rheum. 2016 Dec;46(3):319-329. doi: 10.1016/j.semarthrit.2016.08.012.

Giorgi V, Sarzi-Puttini P, Pellegrino G, Sirotti S, Atzeni F, Alciati A, Torta R, Varrassi G, Fornasari D, Coaccioli S, Bongiovanni SF. Pharmacological Treatment of Fibromyalgia Syndrome: A Practice-Based Review. Curr Pain Headache Rep. 2024 Dec;28(12):1349-1363. doi: 10.1007/s11916-024-01277-9.

Jones EA, Asaad F, Patel N, Jain E, Abd-Elsayed A. Management of Fibromyalgia: An Update. Biomedicines. 2024 Jun 6;12(6):1266. doi: 10.3390/biomedicines12061266

Derry S, Wiffen PJ, Häuser W, Mücke M, Tölle TR, Bell RF, Moore RA. Oral nonsteroidal anti-inflammatory drugs for fibromyalgia in adults. Cochrane Database Syst Rev. 2017 Mar 27;3(3):CD012332. doi: Cochrane Library.

Wiffen PJ, Derry S, Moore RA, Aldington D, Cole P, Rice AS, Lunn MP, Hamunen K, Haanpaa M, Kalso EA. Antiepileptic drugs for neuropathic pain and fibromyalgia – an overview of Cochrane reviews. Cochrane Database Syst Rev. 2013 Nov 11;2013(11):CD010567. doi:10.1002/14651858.CD010567.pub2.

Lumley MA, Schubiner H, Lockhart NA, Kidwell KM, Harte SE, Clauw DJ, Williams DA. Emotional awareness and expression therapy, cognitive behavioral therapy, and education for fibromyalgia: a cluster-randomized controlled trial. Pain. 2017 Dec;158(12):2354-2363. doi: 10.1097/j.pain.0000000000001036.